Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt kazao je kako je prijetnja srpskih separatista uspostavom vlastite vojske za sada povučena, ali da se zemlja kao i cijela regija i dalje kreću prema krizi.

Istakao je kako se to dešava dok značajniji diplomatski angažman Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u BiH izostaje.

Ne vjeruje u opasnost od oružanog sukoba, ali smatra da međunarodna zajednica treba dati jasan odgovor na retoriku Milorada Dodika.

Schmidt je u razgovoru za The Guardian kazao kako su regionalni lideri uvjerili Dodika, člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, da obustavi svoje planove za povlačenje srpskih vojnika iz Oružanih snaga BiH i za rekonstituciju vojnih snaga entiteta Republika Srpska.

– Vidimo da je nakon mnogo razgovora, uključujući i one u susjedstvu, dobio poruku da niko neće prihvatiti način koji vodi povećanom potencijalu političkog i – nadamo se da ne – vojnog sukoba – rekao je Schmidt u razgovoru za britanski list tokom boravka u Washingtonu.

“Ja zapravo ne vidim opasnost od rata”, kazao je Schmidt, dodavši da u zemlji postoji manje teškog naoružanja u odnosu na 1992. kada je izbio rat u BiH.

– Srećom, premalo je raspoložive vojne imovine – naglasio je.

Međutim, Schmidt ističe kako Dodikova separatistička retorika i njegova obećanja da će ukinuti sudski i porezni sistem u jednoj polovici zemlje vodi BiH ka teškoj krizi.

– Ova samoispunjavajuća taktika došla je do tačke iz koje se on [Dodik] ne može vratiti a da ne izgubi ugled. Moj dojam je da smo vrlo, vrlo blizu ove tačke i za to je potreban vrlo jasan odgovor međunarodne zajednice – upozorava visoki predstavnik.

Tokom posjete Washingtonu, Schmidt se sastao s vanjskopolitičkim timom predsjednika Joe Bidena, a razgovaralo se o opasnosti kolapsa Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan neočekivano se pojavio na sastanku s dužnosnicima Bijele kuće, što je protumačeno kao signal da će Bidenova administracija posvetiti veću pažnju zbivanjima u BiH na većoj razini, piše The Guardian.

Britanski medij dalje podsjeća kako su nakon nedavne posjete specijalnog savjetnika državnog sekrtara SAD Dereka Cholleta Bosni i Hercegovini, a u svjetlu Dodikovih prijetnji, američki zvaničnici rekli da preispituju politiku Washingtona u BiH, koja je do sada bila skromna i fokusirana na izbornu reformu.

– Jako sam sretan zbog toga jer vidim da posljednjih godina nije bilo strategije, jer se stekao takav dojam ne samo u SAD već i u Europskoj uniji, ali stvari će ići [mirno] – rekao je Schmidt, ističući kako u svom obilasku zemalja Zapada nije tražio dodatne međunarodne mirovne snage, već ujedinjen diplomatski angažman.

Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije, think-tank organizacije sa sjedištem u Berlinu, smatra da je Schmidt pretjerano optimističan u smislu izbjegavanja nasilja, te dodaje da u zemlji ima više nego dovoljno vojne opreme da se potakne još jedan sukob.

– Mislim da je zapravo prilično spokojan – rekao je Bassuener.

Autor intervjua napominje kako je Schmidtova pozicija pod diplomatskim pritiskom, podsjetivši da se Moskva protivila njegovom imenovanju i ne priznaje njegov autoritet, a Rusija i Kina su insistirale na tome da se visoki predstavnik ukloni iz nedavne rezolucije Vijeća sigurnosti UN o BiH. Dodik odbija da se sastane s njim, dovodeći u pitanje njegov legitimitet.

No Schmidt, koji ima podršku ostatka međunarodne zajednice, rekao je da neće biti prisiljen da ode. “Ostat ću i [ispuniti] svoju odgovornost”, zaključio je. 

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt kazao je kako je prijetnja srpskih separatista uspostavom vlastite vojske za sada povučena, ali da se zemlja kao i cijela regija i dalje kreću prema krizi.

Istakao je kako se to dešava dok značajniji diplomatski angažman Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u BiH izostaje.

Ne vjeruje u opasnost od oružanog sukoba, ali smatra da međunarodna zajednica treba dati jasan odgovor na retoriku Milorada Dodika.

Schmidt je u razgovoru za The Guardian kazao kako su regionalni lideri uvjerili Dodika, člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, da obustavi svoje planove za povlačenje srpskih vojnika iz Oružanih snaga BiH i za rekonstituciju vojnih snaga entiteta Republika Srpska.

– Vidimo da je nakon mnogo razgovora, uključujući i one u susjedstvu, dobio poruku da niko neće prihvatiti način koji vodi povećanom potencijalu političkog i – nadamo se da ne – vojnog sukoba – rekao je Schmidt u razgovoru za britanski list tokom boravka u Washingtonu.

“Ja zapravo ne vidim opasnost od rata”, kazao je Schmidt, dodavši da u zemlji postoji manje teškog naoružanja u odnosu na 1992. kada je izbio rat u BiH.

– Srećom, premalo je raspoložive vojne imovine – naglasio je.

Međutim, Schmidt ističe kako Dodikova separatistička retorika i njegova obećanja da će ukinuti sudski i porezni sistem u jednoj polovici zemlje vodi BiH ka teškoj krizi.

– Ova samoispunjavajuća taktika došla je do tačke iz koje se on [Dodik] ne može vratiti a da ne izgubi ugled. Moj dojam je da smo vrlo, vrlo blizu ove tačke i za to je potreban vrlo jasan odgovor međunarodne zajednice – upozorava visoki predstavnik.

Tokom posjete Washingtonu, Schmidt se sastao s vanjskopolitičkim timom predsjednika Joe Bidena, a razgovaralo se o opasnosti kolapsa Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan neočekivano se pojavio na sastanku s dužnosnicima Bijele kuće, što je protumačeno kao signal da će Bidenova administracija posvetiti veću pažnju zbivanjima u BiH na većoj razini, piše The Guardian.

Britanski medij dalje podsjeća kako su nakon nedavne posjete specijalnog savjetnika državnog sekrtara SAD Dereka Cholleta Bosni i Hercegovini, a u svjetlu Dodikovih prijetnji, američki zvaničnici rekli da preispituju politiku Washingtona u BiH, koja je do sada bila skromna i fokusirana na izbornu reformu.

– Jako sam sretan zbog toga jer vidim da posljednjih godina nije bilo strategije, jer se stekao takav dojam ne samo u SAD već i u Europskoj uniji, ali stvari će ići [mirno] – rekao je Schmidt, ističući kako u svom obilasku zemalja Zapada nije tražio dodatne međunarodne mirovne snage, već ujedinjen diplomatski angažman.

Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije, think-tank organizacije sa sjedištem u Berlinu, smatra da je Schmidt pretjerano optimističan u smislu izbjegavanja nasilja, te dodaje da u zemlji ima više nego dovoljno vojne opreme da se potakne još jedan sukob.

– Mislim da je zapravo prilično spokojan – rekao je Bassuener.

Autor intervjua napominje kako je Schmidtova pozicija pod diplomatskim pritiskom, podsjetivši da se Moskva protivila njegovom imenovanju i ne priznaje njegov autoritet, a Rusija i Kina su insistirale na tome da se visoki predstavnik ukloni iz nedavne rezolucije Vijeća sigurnosti UN o BiH. Dodik odbija da se sastane s njim, dovodeći u pitanje njegov legitimitet.

No Schmidt, koji ima podršku ostatka međunarodne zajednice, rekao je da neće biti prisiljen da ode. “Ostat ću i [ispuniti] svoju odgovornost”, zaključio je.