Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je tokom saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije, govoreći u vezi sankcionisanja političara iz entiteta Republika Srpska koji su na crnim listama, kazao je kako se više zalaže za “finansijsko uslovljavanje RS-a” i da u vezi sa tim “EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi”.

Schmdit je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.

Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonske ovlasti protiv političare iz RS-a, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Schmidt je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Paddyja Ashdowna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice.

– Ponekad BiH volio da sam poput Ashdowna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonske ovlasti. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina malo nas je navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u RS-u imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. 9. januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine – zaključio je visoki predstavnik u BiH.

Na pitanje o kandidatskom statusu BiH u EU Schmidt je kazao:

– Kandidatski status BiH u EU je politička odluka, pregovori nisu započeti i ima dosta legislativnih promjena, ali vjerujemo da će donijeti pozitivne promjene, ljudi se boje rata nakon ukrajinske invazije i smatraju da je ovo garancija za sigurnost.

Schmidt je kratko upoznao članove Odbora za vanjske poslove sa političkim dešavanjima u protekloj godini i zahvalio se na prošlogodišnjoj posjeti Odbora.

Spomenuo je izbore u BiH, kazavši da su održani “relativno sigurno i pravedno i da je došlo do saglasnosti oko koalicione platforme”.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je tokom saslušanja pred Komitetom za vanjske poslove parlamenta Velike Britanije, govoreći u vezi sankcionisanja političara iz entiteta Republika Srpska koji su na crnim listama, kazao je kako se više zalaže za “finansijsko uslovljavanje RS-a” i da u vezi sa tim “EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi”.

Schmdit je na početku svoga svjedočenja kazao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili u institucije.

Na pitanje da li će koristiti tzv. Bonske ovlasti protiv političare iz RS-a, koji su u vlasti, a nalaze se na crnim listama SAD-a i Velike Britanije, Schmidt je odgovorio da bi volio da je ovo sada vrijeme Paddyja Ashdowna kada je bila snažnija podrška međunarodne zajednice.

– Ponekad BiH volio da sam poput Ashdowna, on je radio u nekom drugom okruženju kada je bilo snažno prisustvo SFOR-a i imali smo međunarodnu policijsku strukturu. Ne bih to odbacio, ali još uvijek ne bih koristio Bonske ovlasti. Više bih razmišljao o finansijskom uslovljavanju. RS je jedan od siromašnijih dijelova BiH, treba novac i podršku. Očito da je Dodikova odluka da se nagradi Putina malo nas je navela na neki drugi pravac. EU i Njemačka su blokirali neki novac i sada razgovaramo sa MMF-om i drugima da vidimo šta oni mogu uraditi. To treba da ima dalekosežne posljedice, a ne samo da se ukloni jedna osoba. Za 9. januar smo u RS-u imali jednu paradu koja je bila prikaz srpskog identiteta, a to nije srpski entitet nego multietnički. 9. januar se veže za Karadžića i ono što je najavio 1991. godine – zaključio je visoki predstavnik u BiH.

Na pitanje o kandidatskom statusu BiH u EU Schmidt je kazao:

– Kandidatski status BiH u EU je politička odluka, pregovori nisu započeti i ima dosta legislativnih promjena, ali vjerujemo da će donijeti pozitivne promjene, ljudi se boje rata nakon ukrajinske invazije i smatraju da je ovo garancija za sigurnost.

Schmidt je kratko upoznao članove Odbora za vanjske poslove sa političkim dešavanjima u protekloj godini i zahvalio se na prošlogodišnjoj posjeti Odbora.

Spomenuo je izbore u BiH, kazavši da su održani “relativno sigurno i pravedno i da je došlo do saglasnosti oko koalicione platforme”.