I pored aktivnog angažmana Ureda visokog predstavnika (OHR) da se riješi pitanje državne imovine, nije došlo do većeg pomaka po tom pitanju tokom izvještajnog perioda, naveo je Christian Schmidt u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u koji je N1 imala uvid, a koji će biti predstavljen sutra na sjednici ovog UN tijela.

Jedan od razloga neuspjeha je, navodi Schmidt, oklijevanje predstavnika entiteta Republika Srpska (RS), kao i zakonske odredbe na ostalim nivoima vlasti.

“Usvajanjem i primjenom niza spornih i neustavnih zakona, RS je dosljedno i otvoreno zanemarivala konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH i poricala pravo države kao titulara državne imovine, kao i njenu pravnu sposobnost da bude subjekt relevantnih vlasničkih prava. Vlada RS je redovno donosila odluke o dodjeli, odnosno prenosu prava svojine na poljoprivrednom zemljištu i drugim kategorijama državne imovine. Istovremeno, pregled relevantnih katastarskih evidencija u brojnim individualnim slučajevima pokazuje da je već izvršena sistematska preknjižba državne imovine, posebno šuma i poljoprivrednog zemljišta, na ime Republike Srpske”, napisao je Schmidt dodajući kako očekuje da Tužilaštvo BiH ispita krivičnu odgovornost nadležnih organa RS.

Visoki predstavnik je upozorio kako zakoni koji uređuju pitanje raspolaganja javnom imovinom na svim nivoima vlasti, uključujući entitet Federaciju (FBiH), kantone i RS, sadrže problematične odredbe čija primjena može dovesti do upravljanja državnom imovinom, čime se postavlja pitanje usklađenost tih zakona sa Zabranom raspolaganja državnom imovinom i odlukama Ustavnog suda BiH.

Podsjetio je kako je poslao dopis vlastima Federacije i kantona, 5. maja 2022. u kojem je tražio da preispitaju i na odgovarajući način usaglase ove zakone sa odlukama Ustavnog suda. Međutim, dodao je, samo nekolicina je udovoljila ovom zahtjevu, uključujući Vladu FBiH i vlade Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona.

“U očekivanju rješavanja pitanja državne imovine, konačne raspodjele i njenog regulisanja zakonom na državnom nivou, prenosi vlasništva i prava raspolaganja nad državnom imovinom odvijaju se ne samo u RS, već i u ostatku zemlje kršeći odredbe Zabrane raspolaganja državnom imovinom i u suprotnosti su sa relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH. Rizici nezakonitog raspolaganja i prenosa državne imovine su ogromni. Prvo, to stvara pravni haos i sprečava ulaganja, jer su mnogi projekti obustavljeni ili pauzirani zbog pravne nesigurnosti. Drugo, nezakoniti transferi imovine su prilika za korupciju. Treće, dok pitanje raspodjele nije riješeno, državnom imovinom se raspolaže širom zemlje, a vrijeme u osnovi teče protiv interesa države i svih građana BiH”, upozorio je visoki predstavnik.

Schmidt je takođe spomenuo i grupu eksperata za državnu imovinu koju je formirao OHR a koja je održala završne konsultacije u septembru 2023., nakon čega je uslijedio drugi krug konsultacija sa međunarodnim pravnim stručnjacima s ciljem sprovođenja uporedne studije postojećih modela državne imovine u određenim savezne države.

Kazao je kako će sve analize, rezultati i zaključci navedenih konsultacija bit će sažeti u tehničkom izvještaju, koji bi trebao predstavljati važan resurs i polaznu tačku za kasniji politički proces usmjeren na postizanje sporazuma na državnom nivou o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Zaključio je kako će OHR nastaviti ulagati u lokalne napore za rješavanje ovog pitanja, oslanjajući se na suštinsku podršku međunarodne zajednice.

Schmidt je Izvještaj o stanju sigurnosti u BiH poslao generalnom sekretaru UN Antoniju Guterresu koji je izvještaj proslijedio predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, a on ga je uputio šefovima stalnih misija svih zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo tijelo UN zasjeda sutra s početkom u 16 sati po našem vremenu.

I pored aktivnog angažmana Ureda visokog predstavnika (OHR) da se riješi pitanje državne imovine, nije došlo do većeg pomaka po tom pitanju tokom izvještajnog perioda, naveo je Christian Schmidt u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a u koji je N1 imala uvid, a koji će biti predstavljen sutra na sjednici ovog UN tijela.

Jedan od razloga neuspjeha je, navodi Schmidt, oklijevanje predstavnika entiteta Republika Srpska (RS), kao i zakonske odredbe na ostalim nivoima vlasti.

“Usvajanjem i primjenom niza spornih i neustavnih zakona, RS je dosljedno i otvoreno zanemarivala konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH i poricala pravo države kao titulara državne imovine, kao i njenu pravnu sposobnost da bude subjekt relevantnih vlasničkih prava. Vlada RS je redovno donosila odluke o dodjeli, odnosno prenosu prava svojine na poljoprivrednom zemljištu i drugim kategorijama državne imovine. Istovremeno, pregled relevantnih katastarskih evidencija u brojnim individualnim slučajevima pokazuje da je već izvršena sistematska preknjižba državne imovine, posebno šuma i poljoprivrednog zemljišta, na ime Republike Srpske”, napisao je Schmidt dodajući kako očekuje da Tužilaštvo BiH ispita krivičnu odgovornost nadležnih organa RS.

Visoki predstavnik je upozorio kako zakoni koji uređuju pitanje raspolaganja javnom imovinom na svim nivoima vlasti, uključujući entitet Federaciju (FBiH), kantone i RS, sadrže problematične odredbe čija primjena može dovesti do upravljanja državnom imovinom, čime se postavlja pitanje usklađenost tih zakona sa Zabranom raspolaganja državnom imovinom i odlukama Ustavnog suda BiH.

Podsjetio je kako je poslao dopis vlastima Federacije i kantona, 5. maja 2022. u kojem je tražio da preispitaju i na odgovarajući način usaglase ove zakone sa odlukama Ustavnog suda. Međutim, dodao je, samo nekolicina je udovoljila ovom zahtjevu, uključujući Vladu FBiH i vlade Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona.

“U očekivanju rješavanja pitanja državne imovine, konačne raspodjele i njenog regulisanja zakonom na državnom nivou, prenosi vlasništva i prava raspolaganja nad državnom imovinom odvijaju se ne samo u RS, već i u ostatku zemlje kršeći odredbe Zabrane raspolaganja državnom imovinom i u suprotnosti su sa relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH. Rizici nezakonitog raspolaganja i prenosa državne imovine su ogromni. Prvo, to stvara pravni haos i sprečava ulaganja, jer su mnogi projekti obustavljeni ili pauzirani zbog pravne nesigurnosti. Drugo, nezakoniti transferi imovine su prilika za korupciju. Treće, dok pitanje raspodjele nije riješeno, državnom imovinom se raspolaže širom zemlje, a vrijeme u osnovi teče protiv interesa države i svih građana BiH”, upozorio je visoki predstavnik.

Schmidt je takođe spomenuo i grupu eksperata za državnu imovinu koju je formirao OHR a koja je održala završne konsultacije u septembru 2023., nakon čega je uslijedio drugi krug konsultacija sa međunarodnim pravnim stručnjacima s ciljem sprovođenja uporedne studije postojećih modela državne imovine u određenim savezne države.

Kazao je kako će sve analize, rezultati i zaključci navedenih konsultacija bit će sažeti u tehničkom izvještaju, koji bi trebao predstavljati važan resurs i polaznu tačku za kasniji politički proces usmjeren na postizanje sporazuma na državnom nivou o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Zaključio je kako će OHR nastaviti ulagati u lokalne napore za rješavanje ovog pitanja, oslanjajući se na suštinsku podršku međunarodne zajednice.

Schmidt je Izvještaj o stanju sigurnosti u BiH poslao generalnom sekretaru UN Antoniju Guterresu koji je izvještaj proslijedio predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, a on ga je uputio šefovima stalnih misija svih zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo tijelo UN zasjeda sutra s početkom u 16 sati po našem vremenu.