Bh. entitet Republika Srpska nema zakonsko ovlaštenje da se jednostrano povuče iz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, kazao je Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nakon dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC).

– Mi smo konstatovali da postoji takva diskusija o tome u RS-u, gdje se pominju takva pitanja. Reći ću jasno, svi pokušaji da se ugroze na neki način državne institucije ili umanji njihova funkcionalnost utječu na stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i njenih entiteta – dodao je Schmidt.

Rekao je da su razgovarali o tome kako se udaljiti od tih destabilizirajućih koraka u svim institucijama BiH, te da su rekli da će to imati posljedice.

– Upravni odbor PIC-a je istakao opredjeljenje za sve mjere koje budu neophodne, nekoliko je opcija na stolu. Istakli smo uvjetovanje finansijske podrške kao i sankcije. Ako pogledate ekonomsku situaciju u BiH, svi treba da smo opredijeljeni za poboljšanje situacije. Nažalost, posebno dramatičnom vidimo ekonomsku situaciju u RS-u – kazao je Schimdt, istakavši da investitori traže druge mogućnosti kada sumnjaju u stabilnost zbog političke situacije.

– Oni koji od jutra do mraka samo govore o Ustavu, Dejtonu i tako dalje, ja nisam čuo toliko komentara o tome šta bi htjeli isti ti ljudi uraditi kada je riječ o poboljšanju ekonomske situacije. Međunarodna zajednica je opredijeljena, nema zamora, ali moramo ohrabriti sve lidere u BiH da izgrade atmosferu međusobnog povjerenja i da počnu sa dijalogom kako bi građani dobili stvarni napredak umjesto retorike eskalacije – kazao je Schmidt.

Rekao je da je PIC pozavo sve izabrane i imenovane predstavnike, posebno iz RS-a, da se vrate u državne institucije i uključe u potrebne reforme kako bi BiH krenula naprijed.

Govorio je i o tome da treba donijeti zakon o državnoj imovini, što je pitanje na kojem radi otkako je došao.

– Uvjeren sam da na radnom nivou postoji razuman način da se sjedne i nađe pravo rješenje imajuću u vidu odluke Ustavnog suda da treba zakon o državnoj imovini. U takvoj situaciji jednostavno sjednete. Ja i moj tim smo spremni raditi na tome. Tu bi bila uključena i EU, njihovi eksperti. No odluka mora da se donese u Parlamentu BiH, u Sarajevu, a a mi smo tu da pomognemo. Ja ću pozvati sve da sjednu i razmisle gdje je problem i kako ga riješiti. To je prvi pokušaj. Na tome smo intenzivno radili. Dobio sam jedinstvenu podršku međunarodne zajednice i PIC-a. Formiraće se radna rupa, ali Parlament odlučuje – rekao je Schmidt.

Govoreći o dopuni Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo njegov prethodnik, i kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, a što je povod potezima iz RS-a, Schmidt je istakao da takvo jedno pitanje ne treba da se politizira.

– Na taj način se ne odaje počast žrtvama. Razumijem da neki imaju dojam da je zakon okrenut samo ka jednoj strani, što nije tačno, jer žrtve se ne razlikuju po etničkoj pripadnosti. Žrtve su žrtve. I moramo raditi na tome da u budućnosti ne bude žrtava. Tako da ja sam dva puta te informacije dostavio u Parlamentu, o tome da bi se mogao usvojiti takav zakon i onda bi se na taj način tim zakonom zamijenila dopuna Krivičnog zakona zakona BiH, a prednost bi dobio zakon koji bi donio državni organ. I sam imam ideja i prijedloga o kojim bi mogli razgovarati na razumnoj osnovi, suosjećanjem. Možemo razgovarati o finansijama, ali politiku ne smijemo uvesti u razgovore sa žrtvama – ukazao je Schmidt.

On je napomenuo i da, kada je u pitanju ispunjenje 14 ključnih prioriteta na putu ka EU, slijedi dosta posjeta međunarodnih zvaničnika.

– Volio bih više da ih ne bude jer međunarodna zajednica radi kad vide da postoje teškoće. No sada smo u fazi da dolaze i nadam se da ćemo iskoristiti priliku da riješimo stvari. U to uključujemo i Izborni zakon. Složili smo se da je jako važno uključiti pitanje sprječavanja prevara, tehnički paket koji će uključiti i predmet Sejdić-Finci. Vidjećemo šta će biti ishod u idućih nekoliko sedmica – rekao je Schmidt.

Na pitanja novinara on je odgovorio da su mu bonske ovlasti i dalje na raspolaganju, ali i da želi da se BiH sama odluči šta treba uraditi.

Bh. entitet Republika Srpska nema zakonsko ovlaštenje da se jednostrano povuče iz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, kazao je Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nakon dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC).

– Mi smo konstatovali da postoji takva diskusija o tome u RS-u, gdje se pominju takva pitanja. Reći ću jasno, svi pokušaji da se ugroze na neki način državne institucije ili umanji njihova funkcionalnost utječu na stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i njenih entiteta – dodao je Schmidt.

Rekao je da su razgovarali o tome kako se udaljiti od tih destabilizirajućih koraka u svim institucijama BiH, te da su rekli da će to imati posljedice.

– Upravni odbor PIC-a je istakao opredjeljenje za sve mjere koje budu neophodne, nekoliko je opcija na stolu. Istakli smo uvjetovanje finansijske podrške kao i sankcije. Ako pogledate ekonomsku situaciju u BiH, svi treba da smo opredijeljeni za poboljšanje situacije. Nažalost, posebno dramatičnom vidimo ekonomsku situaciju u RS-u – kazao je Schimdt, istakavši da investitori traže druge mogućnosti kada sumnjaju u stabilnost zbog političke situacije.

– Oni koji od jutra do mraka samo govore o Ustavu, Dejtonu i tako dalje, ja nisam čuo toliko komentara o tome šta bi htjeli isti ti ljudi uraditi kada je riječ o poboljšanju ekonomske situacije. Međunarodna zajednica je opredijeljena, nema zamora, ali moramo ohrabriti sve lidere u BiH da izgrade atmosferu međusobnog povjerenja i da počnu sa dijalogom kako bi građani dobili stvarni napredak umjesto retorike eskalacije – kazao je Schmidt.

Rekao je da je PIC pozavo sve izabrane i imenovane predstavnike, posebno iz RS-a, da se vrate u državne institucije i uključe u potrebne reforme kako bi BiH krenula naprijed.

Govorio je i o tome da treba donijeti zakon o državnoj imovini, što je pitanje na kojem radi otkako je došao.

– Uvjeren sam da na radnom nivou postoji razuman način da se sjedne i nađe pravo rješenje imajuću u vidu odluke Ustavnog suda da treba zakon o državnoj imovini. U takvoj situaciji jednostavno sjednete. Ja i moj tim smo spremni raditi na tome. Tu bi bila uključena i EU, njihovi eksperti. No odluka mora da se donese u Parlamentu BiH, u Sarajevu, a a mi smo tu da pomognemo. Ja ću pozvati sve da sjednu i razmisle gdje je problem i kako ga riješiti. To je prvi pokušaj. Na tome smo intenzivno radili. Dobio sam jedinstvenu podršku međunarodne zajednice i PIC-a. Formiraće se radna rupa, ali Parlament odlučuje – rekao je Schmidt.

Govoreći o dopuni Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo njegov prethodnik, i kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca, a što je povod potezima iz RS-a, Schmidt je istakao da takvo jedno pitanje ne treba da se politizira.

– Na taj način se ne odaje počast žrtvama. Razumijem da neki imaju dojam da je zakon okrenut samo ka jednoj strani, što nije tačno, jer žrtve se ne razlikuju po etničkoj pripadnosti. Žrtve su žrtve. I moramo raditi na tome da u budućnosti ne bude žrtava. Tako da ja sam dva puta te informacije dostavio u Parlamentu, o tome da bi se mogao usvojiti takav zakon i onda bi se na taj način tim zakonom zamijenila dopuna Krivičnog zakona zakona BiH, a prednost bi dobio zakon koji bi donio državni organ. I sam imam ideja i prijedloga o kojim bi mogli razgovarati na razumnoj osnovi, suosjećanjem. Možemo razgovarati o finansijama, ali politiku ne smijemo uvesti u razgovore sa žrtvama – ukazao je Schmidt.

On je napomenuo i da, kada je u pitanju ispunjenje 14 ključnih prioriteta na putu ka EU, slijedi dosta posjeta međunarodnih zvaničnika.

– Volio bih više da ih ne bude jer međunarodna zajednica radi kad vide da postoje teškoće. No sada smo u fazi da dolaze i nadam se da ćemo iskoristiti priliku da riješimo stvari. U to uključujemo i Izborni zakon. Složili smo se da je jako važno uključiti pitanje sprječavanja prevara, tehnički paket koji će uključiti i predmet Sejdić-Finci. Vidjećemo šta će biti ishod u idućih nekoliko sedmica – rekao je Schmidt.

Na pitanja novinara on je odgovorio da su mu bonske ovlasti i dalje na raspolaganju, ali i da želi da se BiH sama odluči šta treba uraditi.