Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je kako je za dijalog različitih subjekata u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, ali i da preferira korisnu pomoć svih susjednih zemalja u rješavanju krize u Bosni i Hercegovini.
U intervjuu Tanjugu, na pitanje da li se kriza u Bosni i Hdercegovini može riješiti dijalogom ili se računa da je rješenje pritisak na bh. entitet Republika Srpska i člana bh. Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, rekao je kako bi razgovor unutar Bosne i Hercegovine, ali i RS-a, bio poželjan.
Pri tome taj razgovor vidi, prije svega, s političarima koji se ne slažu s Dodikom, a kojih u RS-u ima mnogo.
‘Trebali bi razgovarati ljudi s ljudima’
– Problem nije u dijalogu međunarodne zajednice i njega [Dodika], mnogi ljudi razgovaraju s njim, a ja sam pozvao njega i dosta važnih ljudi ga je pozvalo da razgovara sa mnom. Moramo razgovarati u ime dobrog razvoja zemlje i uopće ne odbijam prijedloge zato što dolaze iz RS-a. Moram biti neutralan – kazao je Schmidt i dodao kako poziva Dodika da se “spusti na zemlju”.
Kako je rekao, akteri žele razgovarati, ali međunarodna zajednica ne može Dodiku ponuditi da razgovara samo s njim, jer u RS-u ima mnogo drugih političara i oni se svi ne slažu s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.
Na pitanje da li sebe, s obzirom na osporavanja njegovog legitimiteta, vidi kao čovjeka koji može razriješiti aktuelnu krizu u Bosni i Hercegovini, Schmidt kaže da on može doprinijeti rješenju na najbolji mogući način.
– Ovo se ne bi trebalo personalizirati. Ja sam ovdje 100 dana, imam dosta političkog iskustva i politički sam posvećen rješavanju ovoga. Uvjeren sam da trebam doprinijeti ovome onoliko koliko mogu, ali to neće vrijediti bez pomoći drugih. Problem je što političari pričaju s političarima, a trebalo bi ljudi s ljudima – kazao je.
Visoki predstavnik ističe da su mu razgovori s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem veoma korisni, kao i da je dobro razgovarati o različitim pozicijama, opservacijama, odgovarajući na pitanje koliko su mu važni razgovori s Vučićem.
– To je od velike pomoći i dobro je što se ne moram predstavljati predsjedniku Vučiću ili drugim političkim liderima iz Srbije, jer sam i prije bio ovd,e. Beograd i Sarajevo su zračnom linijom blizu i ako bude potrebe razgovarat ćemo u zavisnosti od situacije. Vidjet ćemo. Volim dolaziti u Beograd – rekao je Schmidt.
Naš stav je ‘jedna država, jedna vojska’
Komentirajući izjavu komandanta vojne misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, austrijskog generala Alexandera Platzera, da u izjavama Dodika ne vidi “nikakvu klasičnu vojnu prijetnju”, kao i da međunarodna zajednica teško može spriječiti vraćanje na više vojski te pitanje šta je onda sporno u tome što RS želi vratiti tu nadležnost, Schmidt kaže da cijeni Platzerovo mišljenje, ali kako bi se o tom pitanju trebalo razgovarati.
– Cijenim mišljenje generala Platzera i složio bih se s njim da ne postoji nikakva stvarna vojna prijetnja, ali ako pogledate zakonodavne akte, sporazume o prenosu koji stoje u Daytonu i koji podrazumijevaju jedinstvenu vojnu strukturu iz kojih se ne možete jednostrano povući, i to je pitanje koje je Platzer spominjao da bi se trebalo razgovarati. Naš stav je ‘jedna država, jedna vojska’, ne želimo imati više vojski, jer ima mnogo razloga da to nije dobra ideja uzimajući u obzir posljednjih 30 godina i znam da Platzer ima isti stav.
Govoreći o poređenju situacije u Bosni i Hercegovini s Kosovom, Schmidt kaže kako te dvije situacije nisu za poređenje, jer Bosna i Hercegovina ima drugačiju strukturu i drugačije izazove.
– Znam da su obje zemlje u fokusu Srbije zbog srpskog stanovništva, međutim, izazovi na Kosovu su drugačiji. Bosna i Hercegovina je na putu ka eurointegracijama. Više se tu radi o ispunjenju obećanja, nema situaciju na granicama kao Kosovo – rekao je Schmidt.
Dodao je kako je za Bosnu i Hercegovinu dobra vijest da se neke od unutrašnjih diskusija mogu riješiti uz pomoć susjednih zemalja i Evropske unije, ali i uz njegovu pomoć.
Više priznanja i opservacija za izvještaj u UN-u
Visoki predstavnik je kazao da to što na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda nije lično predstavio izvještaj o Bosni i Hercegovini i što je na toj sjednici usvojena rezolucija kojom se produžava mandat EUFOR-a u kojoj se ne pominju Ured visokog predstavnika (OHR) i visoki predstavnik, ni na koji način ne utječe na njegovu poziciju u međunarodnoj zajednici.
Tako je odgovorio na pitanje da li je njegov legitimitet kao visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini doveden u pitanje nakon što mu nije omogućeno da lično pročita izvještaj u New Yorku.
– Ono što je važno jeste da sam ja podnio svoj izvještaj. S tim što sam ovako dobio više priznanja i opservacija za izvještaj nego da sam ga predstavljao uživo. Ali, to je u redu i ni na koji način ne utječe na moju poziciju u međunarodnoj zajednici. Stvari koje sam smatrao da trebam kazati rekao sam i napisao.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
