Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upotrijebio je danas bonske ovlasti i poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS-a.
Schmidt je ovu odluku saopćio danas na press konferenciji pred zgradom OHR-a, a ona stupa na snagu odmah nakon objave na internet stranici OHR-a.
– Danas sam kao visoki predstavnik donio nalog o obustavi primjene zakona o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a. Obustavio sam primjenu zakona do ocjene Ustavnog suda. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinomkako bih je uskladio sa tumačenjem Ustavnog suda – kazao je Schmidt.
U nastavku teksta pročitajte kompletnu odluku koju je na današnjoj press konferenciji pročitao Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt:
Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine
Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Prisjećajući se takođe da se Deklaracijom Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, donesenom na nivou političkih direktora, u Sarajevu 24. septembra 2004. godine, zahtijevalo iznalaženje “trajnog rješenja” u vezi s “pitanjem državne imovine”;
Konstatirajući da je, na osnovu navedene deklaracije, Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u upravljanju državnom imovinom (u daljem tekstu: Komisija), u čijem su se sastavu nalazili stručnjaci predstavnici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, bila je formirana u decembru 2004. godine Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/05, 18/05, 69/05, 70/05, u daljem tekstu: Odluka);
Smatrajući da je Komisija u skladu s navedenom Odlukom bila zadužena za, između ostalog, predlaganje zakona kojima se uređuje utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i kojima se određuju njihova prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom;
Konstatirajući da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, na svom sastanku od 27. februara 2008. godine definirao “Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” kao prvi od pet ciljeva koje organi Bosne i Hercegovine trebaju realizirati prije tranzicije Ureda visokog predstavnika u Ured Specijalnog Predstavnika Evropske Unije, pozvao organe vlasti u Bosni i Hercegovini “da što je prije moguće ostvare ove ciljeve i doprinesu ispunjavanju ovih uvjeta”, te je nadalje zahtijevao od “visokog predstavnika da preduzme sve neophodne mjere kako bi osigurao ispunjenje navedenih ciljeva”;
S obzirom da je 13. jula 2012. godine Ustavni sud BiH donio odluku u predmetu br. U-1/11, kojom je utvrdio da je država Bosna i Hercegovina titular državne imovine te da isključiva nadležnost države BiH, tj. Parlamentarne skupštine BiH da reguliše pitanje državne imovine proizilazi iz člana I(1), člana III(3)(b) i člana IV(4)(e) Ustava BiH;
Uzimajući u obzir također da je Ustavni sud BiH ove principe i stavove ponovio u kasnijim odlukama koje se odnose na poljoprivredno zemljište (U-8/19), rijeke i vode (U-9/19) i šume i šumsko zemljište (U-4/21);
Priznajući da je, u nedostatku relevantnog zakonodavstva na državnom nivou, za zaštitu interesa Bosne i Hercegovine i njenih administrativnih jedinica od potencijalne štete koju bi predstavljalo dalje raspolaganje državnom imovinom prije donošenja odgovarajućih zakona potrebno postojanje mehanizma privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom;
Uzevši u obzir, konstatirajući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeću odluku:
Odluka
kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br.18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08)
1. Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kao što je predviđeno u članu 4. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 12. aprila 2022.
Christian Schmidt
visoki predstavnik
Zakon
KOJIM SE DONOSI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREMENOJ ZABRANI RASPOLAGANJA DRŽAVNOM IMOVINOM BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br.18/05, 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07 , 99/07 i 58/08), član 1. stav (2) mijenja se i glasi:
“U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se:
– nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;
– nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine;
– poljoprivredno zemljište, koje državnom imovinom smatra Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;
– rijeke, šume i šumsko zemljište koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21 utvrdio kao državno vlasništvo.
Član 2.
Član 2. stav (1) mijenja se i glasi:
“Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona. ”
Član 3.
Član 4. mijenja se i glasi:
“Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.”
Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
