Pet rudnika iz sastava koncerna do 1. oktobra 2019. godine dugovala su Poreznoj upravi Federacije više od 440 miliona KM. Na neslavnom popisu prvi je Rudnik Zenica sa obavezama većim od 134 miliona KM, zbog čega su ovom rudniku u prošloj godini u više navrata blokirani računi.

U septembru prošle godine kriza je bila na vrhuncu, u jami Stranjani je prekinuta proizvodnja, što je izazvalo radnički neposluh i štrajk rudara u jamama. Bio je to signal za uzbunu i u ostalim rudnicima uglja u FBiH.

“Ovo što radite danas sa Rudnika Zenica mogli ste uraditi i sa Rudnika Kreka i sa bilo kojeg rudnika u F BiH zar su rudari krivi što ne mogu nakopati toliko koliko treba da se podmire ovi svi koji ne rade ništa”, izjavio je tada predsjednik Sindikata ZD RMU Kreka Zuhdija Tokić.

Problem je tada, uz intervenciju Vlade FBiH i vladajućeg Društva privremeno riješen, no zeničkim komoratima su dugovanja i dalje noćna mora.

“Ja bih volio da se to riješi jednom da to neko rekne, stani odavde i odavde ćeš uplaćivati sad redovno doprinose i da čovjek koji udje na pogon da radi i da ne razmišlja o nečem drugom već da razmišlja o onom poslu”, dodao je sindikalni povjerenik pogona Raspotočje ZD RMU Zenica Džemo Šalja.

Najveća dugovanja rudnika odnose se na period 2010 – 2015 kada su u svim rudnicima plaće isplaćivane bez doprinosa. Taj trend se u nekim rudnicima nastavlja.

“Breza – obračunato za tekuću godinu 6,9 miliona, govorim o porezima za 19.godinu, uplaćeno 1,6, vidimo iz samo ovog jednog podatka da se ne plaća i za Zenicu, 8,7 obračunato uplaćeno 1,1 , dakle, ovo se mora promijeniti, to mora doći nekad na naplatu,to je upravo vrijeme sad”, istaknuo je Nermin Džindić (SBB), federalni ministar za industriju, energiju i rudarstvo.

Rudnici su mogli sporazumno reprogramirati dugovanja uz obavezu da redovno izmiruju tekuće obaveze. Uvjet za to je ekonomski isplativa proizvodnja, koje u većini rudnika, uprkos dobrim proizvodnim rezultatima, nema. Primjer Rudnik Breza gdje plan proizvodnje od 600.000 tona ostvaren posljednjeg dana prošle godine.

“Mi ne bježimo od izmirenja naših obaveza , međutim sa ovakvom cijenom uglja, sa ovakvim prihodima, mi nismo, nije da ne želimo nego mi nismo u mogućnosti to osvariti”, zaključila je izvršna direktorica za ekonomsko-pravne poslove u ZD RMU Breza Ajša Salkić.

U protekle dvije godine rudnici su uplatili oko 140 miliona maraka obaveza prema javnim fonodvima, poručuju iz krovnog rudarskog Sindikata uz zahtjev za povećanje cijene uglja i nastavak ulaganja u rudnike. Iz vladajućeg Društva pak poruka da se rješenja za ovu situaciju očekuju u najavljenim izmjenama propisa budući da Zakonom o finansijskoj konsolidacija privrednih društava, kao ni propisom koji je uređivao tu oblast u rudnicima, proteklih godina nisu postignuti očekivani efekti. Reprogramiranje obaveza i dalje može biti opcija, ali mora uslijediti i reorganizacije rudnika kako bi se osigurala njihova samoodrživost. Uz smanjenje broja radnika, taj proces treba da ponudi i konačno rješavanje pitanja velikog broja invalida rada koje je proteklih godina bio isključiva briga rudnika.

Pet rudnika iz sastava koncerna do 1. oktobra 2019. godine dugovala su Poreznoj upravi Federacije više od 440 miliona KM. Na neslavnom popisu prvi je Rudnik Zenica sa obavezama većim od 134 miliona KM, zbog čega su ovom rudniku u prošloj godini u više navrata blokirani računi.

U septembru prošle godine kriza je bila na vrhuncu, u jami Stranjani je prekinuta proizvodnja, što je izazvalo radnički neposluh i štrajk rudara u jamama. Bio je to signal za uzbunu i u ostalim rudnicima uglja u FBiH.

“Ovo što radite danas sa Rudnika Zenica mogli ste uraditi i sa Rudnika Kreka i sa bilo kojeg rudnika u F BiH zar su rudari krivi što ne mogu nakopati toliko koliko treba da se podmire ovi svi koji ne rade ništa”, izjavio je tada predsjednik Sindikata ZD RMU Kreka Zuhdija Tokić.

Problem je tada, uz intervenciju Vlade FBiH i vladajućeg Društva privremeno riješen, no zeničkim komoratima su dugovanja i dalje noćna mora.

“Ja bih volio da se to riješi jednom da to neko rekne, stani odavde i odavde ćeš uplaćivati sad redovno doprinose i da čovjek koji udje na pogon da radi i da ne razmišlja o nečem drugom već da razmišlja o onom poslu”, dodao je sindikalni povjerenik pogona Raspotočje ZD RMU Zenica Džemo Šalja.

Najveća dugovanja rudnika odnose se na period 2010 – 2015 kada su u svim rudnicima plaće isplaćivane bez doprinosa. Taj trend se u nekim rudnicima nastavlja.

“Breza – obračunato za tekuću godinu 6,9 miliona, govorim o porezima za 19.godinu, uplaćeno 1,6, vidimo iz samo ovog jednog podatka da se ne plaća i za Zenicu, 8,7 obračunato uplaćeno 1,1 , dakle, ovo se mora promijeniti, to mora doći nekad na naplatu,to je upravo vrijeme sad”, istaknuo je Nermin Džindić (SBB), federalni ministar za industriju, energiju i rudarstvo.

Rudnici su mogli sporazumno reprogramirati dugovanja uz obavezu da redovno izmiruju tekuće obaveze. Uvjet za to je ekonomski isplativa proizvodnja, koje u većini rudnika, uprkos dobrim proizvodnim rezultatima, nema. Primjer Rudnik Breza gdje plan proizvodnje od 600.000 tona ostvaren posljednjeg dana prošle godine.

“Mi ne bježimo od izmirenja naših obaveza , međutim sa ovakvom cijenom uglja, sa ovakvim prihodima, mi nismo, nije da ne želimo nego mi nismo u mogućnosti to osvariti”, zaključila je izvršna direktorica za ekonomsko-pravne poslove u ZD RMU Breza Ajša Salkić.

U protekle dvije godine rudnici su uplatili oko 140 miliona maraka obaveza prema javnim fonodvima, poručuju iz krovnog rudarskog Sindikata uz zahtjev za povećanje cijene uglja i nastavak ulaganja u rudnike. Iz vladajućeg Društva pak poruka da se rješenja za ovu situaciju očekuju u najavljenim izmjenama propisa budući da Zakonom o finansijskoj konsolidacija privrednih društava, kao ni propisom koji je uređivao tu oblast u rudnicima, proteklih godina nisu postignuti očekivani efekti. Reprogramiranje obaveza i dalje može biti opcija, ali mora uslijediti i reorganizacije rudnika kako bi se osigurala njihova samoodrživost. Uz smanjenje broja radnika, taj proces treba da ponudi i konačno rješavanje pitanja velikog broja invalida rada koje je proteklih godina bio isključiva briga rudnika.