Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji predviđa da kaznu zatvora do godinu dana može otkupiti svako, ukoliko to želi, umjesto da o tome odlučuje sud, trebao bi se pred zastupnicima u Narodnoj skupštini naći na narednoj sjednici.

Do sada je sud odlučivao o tome ko od osuđenika do 12 mjeseci može zatvorsku kaznu zamijeniti novčanom, a izmjenama i dopunama se predviđa da to svako ko je osuđen na godinu ili manju kaznu po automatizmu može uraditi.

– Izrečena kazna zatvora koja ne prelazi godinu dana zatvora, na zahtjev osuđenog će se zamijeniti novčanom kaznom – piše u nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde RS-a.

Advokat iz Banje Luke Milan Malešević kaže da se malo toga mijenja dopunama zakona jer su sudovi do sada uglavnom prihvatali zahtjeve za otkupom kazni, pošto nisu imali osnova da ih odbijaju.

Malešević tvrdi da je i do sada mogućnost otkupa kazne, u kombinaciji sa ublažavanjem kazni i sporazumima optuženih sa tužilaštvom, ostavljala velik prostor za manipulacije.

– Prvo što je sporno je način na koji je ta odredba ušla u zakonodavstvo RS-a mijenjajući njegovu zaštitnu funkciju, njegova osnovna načela koja pravni sistem, a posebno krivično pravo uspostavlja kao što su princip pravednosti i princip nediskriminacije – rekao je Malešević.

Iz Ministarstva pravde RS-a nisu odgovorili na pitanja Birna o razlozima zbog kojih se olakšava otkup zatvorskih kazni do godinu dana, dok su za Nezavisne novine iz ovog ministarstva objasnili da mijenjaju odredbu jer je dosadašnja pružala mogućnost za proizvoljno tumačenje.

Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković je novinaru Birna kratko rekao da su u Vladi imali mnogo zahtjeva iz pravosuđa kako bi izmijenili ovu odredbu.

– Zvali su nas iz sudova jer se pretrpavaju zatvorski kapaciteti – kaže Višković.

Konstataciju da mogućnost otkupa kazne koriste i oni koji su osuđeni za korupciju, predsjednik Vlade RS-a odbija.

– Ništa se Vi ne brinite, sve će biti uredu – rekao je Višković.

U nekoliko navrata smo pisali o slučajevima gdje su optuženi za krivična djela korupcije nakon sporazuma sa tužilaštvom dobijali kazne zatvora od godinu dana, samim tim i mogućnost da podnesu zahtjev za zamjenu kazne zatvora za novčanu.

Stručna javnost u RS-u je i ranije upozoravala da je odredba koja omogućava otkup kazne diskriminatorska, jer onima koji imaju novca omogućava da ne idu u zatvor za počinjeno krivično djelo, za razliku od onih koji nemaju novca da kaznu otkupe, čak i ukoliko su osuđeni za lakše krivično djelo.

Novinar Dragan Sladojević kaže da je paradoksalno to što će svi koji budu osuđeni na kazne do godinu dana moći to platiti novcem.

– Ako, recimo, neko utaji 100.000 maraka i bude osuđen na godinu zatvora, on će tu kaznu moći da otkupi za 36.500 maraka. Ponavljam, ukoliko bude osuđen, jer smo svjedoci da ovakve optužnice često padaju. Postavlja se pitanje šta će onda nekoga ko želi da se bavi kriminalom odvratiti od toga da to ne čini. Gdje je tu preventivni aspekt. Rekao bih da predviđene izmjene zakona podsticajno utiču na kriminalce jer znaju da im je otvorena mogućnost da uopće ne vide zatvorske ćelije – kaže Sladojević.

Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji predviđa da kaznu zatvora do godinu dana može otkupiti svako, ukoliko to želi, umjesto da o tome odlučuje sud, trebao bi se pred zastupnicima u Narodnoj skupštini naći na narednoj sjednici.

Do sada je sud odlučivao o tome ko od osuđenika do 12 mjeseci može zatvorsku kaznu zamijeniti novčanom, a izmjenama i dopunama se predviđa da to svako ko je osuđen na godinu ili manju kaznu po automatizmu može uraditi.

– Izrečena kazna zatvora koja ne prelazi godinu dana zatvora, na zahtjev osuđenog će se zamijeniti novčanom kaznom – piše u nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde RS-a.

Advokat iz Banje Luke Milan Malešević kaže da se malo toga mijenja dopunama zakona jer su sudovi do sada uglavnom prihvatali zahtjeve za otkupom kazni, pošto nisu imali osnova da ih odbijaju.

Malešević tvrdi da je i do sada mogućnost otkupa kazne, u kombinaciji sa ublažavanjem kazni i sporazumima optuženih sa tužilaštvom, ostavljala velik prostor za manipulacije.

– Prvo što je sporno je način na koji je ta odredba ušla u zakonodavstvo RS-a mijenjajući njegovu zaštitnu funkciju, njegova osnovna načela koja pravni sistem, a posebno krivično pravo uspostavlja kao što su princip pravednosti i princip nediskriminacije – rekao je Malešević.

Iz Ministarstva pravde RS-a nisu odgovorili na pitanja Birna o razlozima zbog kojih se olakšava otkup zatvorskih kazni do godinu dana, dok su za Nezavisne novine iz ovog ministarstva objasnili da mijenjaju odredbu jer je dosadašnja pružala mogućnost za proizvoljno tumačenje.

Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković je novinaru Birna kratko rekao da su u Vladi imali mnogo zahtjeva iz pravosuđa kako bi izmijenili ovu odredbu.

– Zvali su nas iz sudova jer se pretrpavaju zatvorski kapaciteti – kaže Višković.

Konstataciju da mogućnost otkupa kazne koriste i oni koji su osuđeni za korupciju, predsjednik Vlade RS-a odbija.

– Ništa se Vi ne brinite, sve će biti uredu – rekao je Višković.

U nekoliko navrata smo pisali o slučajevima gdje su optuženi za krivična djela korupcije nakon sporazuma sa tužilaštvom dobijali kazne zatvora od godinu dana, samim tim i mogućnost da podnesu zahtjev za zamjenu kazne zatvora za novčanu.

Stručna javnost u RS-u je i ranije upozoravala da je odredba koja omogućava otkup kazne diskriminatorska, jer onima koji imaju novca omogućava da ne idu u zatvor za počinjeno krivično djelo, za razliku od onih koji nemaju novca da kaznu otkupe, čak i ukoliko su osuđeni za lakše krivično djelo.

Novinar Dragan Sladojević kaže da je paradoksalno to što će svi koji budu osuđeni na kazne do godinu dana moći to platiti novcem.

– Ako, recimo, neko utaji 100.000 maraka i bude osuđen na godinu zatvora, on će tu kaznu moći da otkupi za 36.500 maraka. Ponavljam, ukoliko bude osuđen, jer smo svjedoci da ovakve optužnice često padaju. Postavlja se pitanje šta će onda nekoga ko želi da se bavi kriminalom odvratiti od toga da to ne čini. Gdje je tu preventivni aspekt. Rekao bih da predviđene izmjene zakona podsticajno utiču na kriminalce jer znaju da im je otvorena mogućnost da uopće ne vide zatvorske ćelije – kaže Sladojević.