Ljekari roboti uspješniji su od ljudi u dijagnostikovanju raka grlića materice u početnom stadijumu, tvrde američki naučnici.

Rak grlića materice četvrti je najučestaliji tumor u svijetu.

Tokom 2018. godine zabilježeno je 570.000 takvih slučajeva, navodi Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/.

U bogatim zemljama napredak u otkrivanju i kampanji vakcinisanja protiv humanog papiloma virusa, koji je povezan sa rakom, smanjili su smrtnost.

Međutim, uspjeh je izostao u siromašnim zemljama, u kojima je, prema podacima SZO za 2012. godinu, zabilježena velika smrtnost od raka grlića materice.

“Taj rak je sada bolest siromašnih”, kaže Mark Shiffman, vodeći autor studije i doktor na vašingtonskom Nacionalnom institutu za rak.

On ističe da nauka pokušava da pronađe krajnje pristupačne, precizne metode, kako bi djelovala protiv raka vakcinom ili jednostavnim tehnikama, na primjer korištenjem pametnog telefona.

Ekipa koju Shiffman vodi razvila je algoritam na osnovu arhive 60.000 snimaka raka grlića materice prikupljenih u Kostariki devedesetih godina prošlog vijeka.

Ukupno je 9.400 žena učestvovalo u studiji i bilo praćeno godinama, a neke od njih i tokom 18 godina, što je ljekarima omogućilo da povežu svaki rak koji se pojavio među njima sa snimcima izrađenima prije bolesti, prenose naučni portali.

Algoritam, kao dio vještačke inteligencije, vizuelno je otkrio predkancerogene ćelije u 91 odsto slučajeva, piše u studiji.

Uspjeh u dijagnostikovanju koje obavlja čovjek iznosi 69 odsto, a dijagnostika konvencionalnim pregledima kakav je Papa test uspješna je u 71 odsto slučajeva.

Ljekari roboti uspješniji su od ljudi u dijagnostikovanju raka grlića materice u početnom stadijumu, tvrde američki naučnici.

Rak grlića materice četvrti je najučestaliji tumor u svijetu.

Tokom 2018. godine zabilježeno je 570.000 takvih slučajeva, navodi Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/.

U bogatim zemljama napredak u otkrivanju i kampanji vakcinisanja protiv humanog papiloma virusa, koji je povezan sa rakom, smanjili su smrtnost.

Međutim, uspjeh je izostao u siromašnim zemljama, u kojima je, prema podacima SZO za 2012. godinu, zabilježena velika smrtnost od raka grlića materice.

“Taj rak je sada bolest siromašnih”, kaže Mark Shiffman, vodeći autor studije i doktor na vašingtonskom Nacionalnom institutu za rak.

On ističe da nauka pokušava da pronađe krajnje pristupačne, precizne metode, kako bi djelovala protiv raka vakcinom ili jednostavnim tehnikama, na primjer korištenjem pametnog telefona.

Ekipa koju Shiffman vodi razvila je algoritam na osnovu arhive 60.000 snimaka raka grlića materice prikupljenih u Kostariki devedesetih godina prošlog vijeka.

Ukupno je 9.400 žena učestvovalo u studiji i bilo praćeno godinama, a neke od njih i tokom 18 godina, što je ljekarima omogućilo da povežu svaki rak koji se pojavio među njima sa snimcima izrađenima prije bolesti, prenose naučni portali.

Algoritam, kao dio vještačke inteligencije, vizuelno je otkrio predkancerogene ćelije u 91 odsto slučajeva, piše u studiji.

Uspjeh u dijagnostikovanju koje obavlja čovjek iznosi 69 odsto, a dijagnostika konvencionalnim pregledima kakav je Papa test uspješna je u 71 odsto slučajeva.