Nakon što SNSD prekine blokadu rada Parlamentarne skupštine BiH pred državnim zakonodavcima naći će se Izvještaj Centralne banke BiH za 2018. godinu. Ovaj izvještaj između ostalog tretira stanje realnog sektora u BiH, zaposlenost, cijene i monetarne trendove.

Aprecijacijom dolara najviše je pogođena Turska, čija je valuta depricirala za 28,4 posto, dok je Centralna banka Turske, da bi odbranila valutu i zaustavila odliv kapitala, referentnu kamatnu stopu sa 8 posto (25. novembar 2016. godine) podigla na 16,5 posto (1. juni 2018. godine), a potom i na 17,75 posto i na kraju na 24 posto (14. septembar 2018. godine). Ovakvo kretanje lire negativno je utjecalo na trgovačke odnose Bosne i Hercegovine i Turske, jer deprecijacija lire poskupljuje bh. izvoz u Tursku, a pojeftinjuje turski izvoz u BiH.

“S druge strane deprecijacija eura vršila je pritisak na poboljšanje konkuretnosti bh. vanjskotrgovinskog sektora. Tokom 2018. godine EUR je deprecirao u odnosu na USD za 4,4 posto, a deprecijacijaje je naročito bila izražena u maju i oktobru 2018. godine”, navodi Centralna banka BiH, a prenosi Klix.ba.

Utjecaj poplava na ekonomiju

Nakon katastrofalnih poplava zabilježenih u 2014. godini, koje su imale presudan utjecaj na slabiju ekonomsku aktivnost u tom periodu, u četvrtom tromjesečju 2018. godine prvi put bilježi se godišnji pad industrijske proizvodnje. Zbog ovakvog tromjesečnog kretanju obim industrijske proizvodnje ostvaren u 2018. godini veći je samo za 1,6 posto, što је niže za 1,5 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu.

Nakon što su prekinuti deflatorni pritisci početkom 2017. godine, nastavljen je rast potrošačkih cijena, što je rezultiralo godišnjim rastom inflacije u 2018. godini od 1,4 posto, slijedom kretanja cijena u odjeljku prijevoza, ponajviše zbog uvođenja trošarina па naftu i naftne derivate i kretanja vanjskih cijena (nafte) te usklađivanja dodatnih trošarina na duhan i alkoholna pića. lstovremeno, pozitivan utjecaj na rast potrošačkih cijena ima rast mase рlаća, kao rezultat snažnog rasta nominalnih plaća, ali i broja zaposlenih osoba.

“U posmatranom je periodu stvarna inflacija pod snažnim utjecajem dva cjenovna odjeljka, u okviru indeksa potrošačkih cijena, hrana i bezalkoholna pića (zbog cijena hrane) te prijevoza (zbog cijena nafte). Cjenovni odjeljci hrane i bezalkoholnih pića te prijevoza imaju visok udio u potrošnji kućanstva i zbog toga u najvećoj mjeri determiniraju kretanje inflacije/deflacije u bh. ekonomiji”, piše u Izvještaju.

Pad cijena na odjeljku odjeće i obuće

Značajan pad cijena bilježi odjeljak odjeće i obuće (godišnji pad 10,1 posto), što ponajviše utječe na sporiji rast vrijednosti procijenjene temeljne inflacije. Prema službenim podacima, navedeni odjeljak posljednji je put zabilježio rast cijena početkom 2006. godine, slijedom blagog povećanja cijena odjeće, dok cijene obuće bilježe kontinuirani pad od početka prikupljanja podataka.

Posmatrajući kretanje indeksa na tržištu rada vidljivo je kako rast zaposlenosti prati sličan trend kao rast broja penzionera, s tim da indeks zaposlenosti u posljednje dvije godine bilježi brže stope rasta. Bržim rastom broja zaposlenih od broja penzionera u 2018. godini omjer pokrivenosti penzionih fondova iznosi 1,2 zaposlenik na jednog penzionera, što predstavlja blagi rast pokazatelja na godišnjem nivou.

Povećan broj penzionera

“Broj penzionera bilježi kontinuirani rast od početka 2010. godine, čime se vrši pritisak na budžet za finansiranja penzionog sistema. Poslovanje penzionih i socijalnih fondova dodatno je usložnjeno kao rezultat sve izraženijih negativnih demografskih promjena koje se ogledaju u smanjenju udjela radnog aktivnog stanovništva i povećavanju udjela uzdržavanog stanovništva. Što se tiče indeksa nezaposlenosti, vidljivo je kako je tek krajem 2016. godine zabilježen manji broj nezaposlenih osoba u odnosu na baznu godinu, s tim da je rapidan trend smanjenja nezaposlenih osoba nastavljen u posljednje dvije godine”, piše u Izvještaju Centralne banke BiH.

Prema administrativnim podacima bilježi se rast broja zaposlenih osoba, koji je na kraju 2018. godine veći za 23.057 osoba. Prema rastu zaposlenih po djelatnostima, nosioci rasta broja zaposlenih (71,7 posto ukupnog povećanja) u odnosu na kraj prethodne godine su djelatnosti preradivačke industrije (povećan broj zaposlenih za 6.165 osoba ili 3,9 posto), trgovina (6.162 osoba iii 4,3 posto) te djelatnosti javnog sektora (7.335 osoba ili 3,8 posto). Na godišnjem nivou pad zaposlenosti iskazan je jedino u rudarstvu (-3,0 posto) te ostalim uslužnim djelatnostima (-2,8 posto).

Nakon što SNSD prekine blokadu rada Parlamentarne skupštine BiH pred državnim zakonodavcima naći će se Izvještaj Centralne banke BiH za 2018. godinu. Ovaj izvještaj između ostalog tretira stanje realnog sektora u BiH, zaposlenost, cijene i monetarne trendove.

Aprecijacijom dolara najviše je pogođena Turska, čija je valuta depricirala za 28,4 posto, dok je Centralna banka Turske, da bi odbranila valutu i zaustavila odliv kapitala, referentnu kamatnu stopu sa 8 posto (25. novembar 2016. godine) podigla na 16,5 posto (1. juni 2018. godine), a potom i na 17,75 posto i na kraju na 24 posto (14. septembar 2018. godine). Ovakvo kretanje lire negativno je utjecalo na trgovačke odnose Bosne i Hercegovine i Turske, jer deprecijacija lire poskupljuje bh. izvoz u Tursku, a pojeftinjuje turski izvoz u BiH.

“S druge strane deprecijacija eura vršila je pritisak na poboljšanje konkuretnosti bh. vanjskotrgovinskog sektora. Tokom 2018. godine EUR je deprecirao u odnosu na USD za 4,4 posto, a deprecijacijaje je naročito bila izražena u maju i oktobru 2018. godine”, navodi Centralna banka BiH, a prenosi Klix.ba.

Utjecaj poplava na ekonomiju

Nakon katastrofalnih poplava zabilježenih u 2014. godini, koje su imale presudan utjecaj na slabiju ekonomsku aktivnost u tom periodu, u četvrtom tromjesečju 2018. godine prvi put bilježi se godišnji pad industrijske proizvodnje. Zbog ovakvog tromjesečnog kretanju obim industrijske proizvodnje ostvaren u 2018. godini veći je samo za 1,6 posto, što је niže za 1,5 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu.

Nakon što su prekinuti deflatorni pritisci početkom 2017. godine, nastavljen je rast potrošačkih cijena, što je rezultiralo godišnjim rastom inflacije u 2018. godini od 1,4 posto, slijedom kretanja cijena u odjeljku prijevoza, ponajviše zbog uvođenja trošarina па naftu i naftne derivate i kretanja vanjskih cijena (nafte) te usklađivanja dodatnih trošarina na duhan i alkoholna pića. lstovremeno, pozitivan utjecaj na rast potrošačkih cijena ima rast mase рlаća, kao rezultat snažnog rasta nominalnih plaća, ali i broja zaposlenih osoba.

“U posmatranom je periodu stvarna inflacija pod snažnim utjecajem dva cjenovna odjeljka, u okviru indeksa potrošačkih cijena, hrana i bezalkoholna pića (zbog cijena hrane) te prijevoza (zbog cijena nafte). Cjenovni odjeljci hrane i bezalkoholnih pića te prijevoza imaju visok udio u potrošnji kućanstva i zbog toga u najvećoj mjeri determiniraju kretanje inflacije/deflacije u bh. ekonomiji”, piše u Izvještaju.

Pad cijena na odjeljku odjeće i obuće

Značajan pad cijena bilježi odjeljak odjeće i obuće (godišnji pad 10,1 posto), što ponajviše utječe na sporiji rast vrijednosti procijenjene temeljne inflacije. Prema službenim podacima, navedeni odjeljak posljednji je put zabilježio rast cijena početkom 2006. godine, slijedom blagog povećanja cijena odjeće, dok cijene obuće bilježe kontinuirani pad od početka prikupljanja podataka.

Posmatrajući kretanje indeksa na tržištu rada vidljivo je kako rast zaposlenosti prati sličan trend kao rast broja penzionera, s tim da indeks zaposlenosti u posljednje dvije godine bilježi brže stope rasta. Bržim rastom broja zaposlenih od broja penzionera u 2018. godini omjer pokrivenosti penzionih fondova iznosi 1,2 zaposlenik na jednog penzionera, što predstavlja blagi rast pokazatelja na godišnjem nivou.

Povećan broj penzionera

“Broj penzionera bilježi kontinuirani rast od početka 2010. godine, čime se vrši pritisak na budžet za finansiranja penzionog sistema. Poslovanje penzionih i socijalnih fondova dodatno je usložnjeno kao rezultat sve izraženijih negativnih demografskih promjena koje se ogledaju u smanjenju udjela radnog aktivnog stanovništva i povećavanju udjela uzdržavanog stanovništva. Što se tiče indeksa nezaposlenosti, vidljivo je kako je tek krajem 2016. godine zabilježen manji broj nezaposlenih osoba u odnosu na baznu godinu, s tim da je rapidan trend smanjenja nezaposlenih osoba nastavljen u posljednje dvije godine”, piše u Izvještaju Centralne banke BiH.

Prema administrativnim podacima bilježi se rast broja zaposlenih osoba, koji je na kraju 2018. godine veći za 23.057 osoba. Prema rastu zaposlenih po djelatnostima, nosioci rasta broja zaposlenih (71,7 posto ukupnog povećanja) u odnosu na kraj prethodne godine su djelatnosti preradivačke industrije (povećan broj zaposlenih za 6.165 osoba ili 3,9 posto), trgovina (6.162 osoba iii 4,3 posto) te djelatnosti javnog sektora (7.335 osoba ili 3,8 posto). Na godišnjem nivou pad zaposlenosti iskazan je jedino u rudarstvu (-3,0 posto) te ostalim uslužnim djelatnostima (-2,8 posto).