Sjedinjene Američke Države moraju istovremeno rješavati pitanje Srbije i Kosova te Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina ne smije biti ostavljena po strani dok se rješava ovo pitanje, čulo se na saslušanju pred podkomitetom za Evropu i regionalno-sigurnosnu saradnju Komiteta za vanjske poslove američkog Senata.

Pred senatorima u dva odvojena panela su se našli specijalni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer te analitičar CEPA Janusz Bugajski i profesorica Majda Ruge sa Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu.

„Kada se radi o Bosni i Hercegovini, podržavamo napore za postizanje sporazuma ili kompromisa koji omogućava formiranje vlasti na svim razinama, kao i podnošenje bosanskohercegovačkog ANP-a NATO-u. I dalje nalazimo razočaravajuće vođstvo kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini koje se ponaša parohijalno, nacionalistički i podložno riziku, radeći malo kako bi pomogli običnim građanima. Kako se nova generacija političkih lidera pojavila na kantonalnoj i općinskoj razini, posebno u Kantonu Sarajevo, ima razloga za nadati se. I dalje smo optimistični da Bosna i Hercegovina može uspjeti, i kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma ostajemo posvećeni teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemlje“, kazao je u uvodnom obraćanju senatorima Palmer.

U raspravi koja se povela o stanju u Bosni i Hercegovini demokratska senatorica Jeanne Shaheen željela je znati kako se stvari razvijaju na terenu po pitanju vlasti u Bosni i Hercegovini. Palmer je ovdje imao vrlo zanimljivo mišljenje o članu Presjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

„U prošlosti smo imali nekoliko pokušaja reformi, ali stvari se odvijaju sporo, samo da navedem nekoliko primjera – Aprilski paket i Butmirski razgovori, oni koji blokiraju promjene su oni koji imaju najviše interesa od ovakvog stanja na Balkanu. Moram istaknuti da je recimo izborna reforma veoma važna kada je u pitanju popravljanje situacije u BiH. Pokušavamo izvršiti pritisak da se formira Vijeće ministara i da se pošalje ANP, glavna prepreka tome je Milorad Dodik koji blokira sve što bi dovelo do napretka. ANP nije članstvo u NATO-u nego je proces reformi. Dodik je više zabrinut za svoju poziciju u Republici Srpskoj nego što je zabrinut za poziciju u Bosni i Hercegovini“, kazao je Palmer i još jednom ponovio kako je primjer vlasti u Kantonu Sarajevo primijer na koji se trebaju svi ugledati.

Ugledni američki analitičar i poznavalac Balkana Janusz Bugajski pak smatra, da kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, da SAD moraju ozbiljno razmisliti o imenovanju posebnog izaslanika za BiH koji bi se detaljno posvetio stanju i rješavanju problema.

„Bosna nije multietnička zemlja, već je udruženje etničkih feuditeta u kojem nacionalističke stranke održavaju status quo kako bi zaštitile svoje plijenove i mreže patronata. Bosna i Hercegovina nema efikasnu središnju vlast, srpski entitet uporno prijeti otcjepljenjem, hrvatski nacionalisti sve više zahtijevaju treći entitet, a Bošnjaci u sredini zaokupljeni frustracijama. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik zaprijetio je da će torpedirati brojne reforme na državnoj razini, uključujući formiranje zajedničkih oružanih snaga, državnog suda i policijske agencije, dok je dovodio u pitanje druge nadležnosti koje su sa dva entiteta prenesene na državni nivo. U ovom ozračju paralize države, srpski entitet neprestano se kretao od autonomije ka suverenitetu i njegovi su vođe, uz finansijsku i političku podršku Moskve, podigli izglede za razdvajanje i ujedinjenje sa Srbijom. Ovo je primamilo neke političare bosanskih Hrvata da zatraže treći entitet i podjelu Bosanske federacije. U međuvremenu, bošnjački muslimanski čelnici upozorili su na novi rat, jer su opredijeljeni za obranu teritorijalnog i ustavnog integriteta Bosne“, istaknuo je Bugajski.

Slično mišljenje je ponudila i profesorica Univerziteta Johns Hopskins Majda Ruge koja je na svjedočenje pred Senatom došla iz posjete regionu.

„Prebrzi napredak i bez pune koordinacije s evropskim saveznicima dovodi u opasnost temeljne politike i principe koje podržavaju uzastopne američke administracije obje strane: održavanje teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica i dalje je presudno za stabilnost regiona. Bilo koji pristup koji uključuje promjene granica rizikuje da proizvede nenamjerene posljedice. Čak je i puki razgovor o takvoj mogućnosti američkih zvaničnika opasan jer podstiče one koji promoviraju programe secesije kao što su Milorad Dodik i Republika Srpska. U tom kontekstu, želim podsjetiti ovaj odbor da širom regiona najvažniji uzrok političke nestabilnosti nisu etničke tenzije. Nedavno istraživanje javnog mnijenja, provedeno u Međunarodnom republikanskom institutu, pokazalo je da više od 50 posto građana u svim etničkim grupama u BiH identifikuje organizovani kriminal kao sigurnosnu prijetnju broj jedan, a ne pripadnike drugih etničkih grupa“, navela je Ruge.

Svi govornici su se suglasili da SAD u narednom periodu mora predano raditi kako bi se riješilo pitanje otvaranja pregovora između EU i Sjeverne Makedonije i Albanije o pridruživanju koji su blokirani zbog negodovanja Francuske i Holadnije.

Kada su u pitanju pregovori Srbije i Kosova, istaknuto je da je neophodno da se ubrzaju i da se obje strane iskreno vrate pregovaranju o pitanjima koja stoje već dugo na stolu.

Zajednička je ocjena da je dobro što je Sjeverna Makedonija dobila zeleno svjetlo od američkog Senata za ratifikaciju članstva u NATO-u što će dodatno doprinijeti stabilnosti u regionu.

Bugajski i Ruge su pozvali američku administraciju i političare da budu još prisutniji u regionu Zapadnog Balkana kako bi zajedno s drugim saveznicima mogli biti jasna protuteža aktivnostima Rusije, Kine i Turske koji imaju različite interese i uticaje u regionu Zapadnog Balkana.

Sjedinjene Američke Države moraju istovremeno rješavati pitanje Srbije i Kosova te Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina ne smije biti ostavljena po strani dok se rješava ovo pitanje, čulo se na saslušanju pred podkomitetom za Evropu i regionalno-sigurnosnu saradnju Komiteta za vanjske poslove američkog Senata.

Pred senatorima u dva odvojena panela su se našli specijalni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Matthew Palmer te analitičar CEPA Janusz Bugajski i profesorica Majda Ruge sa Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu.

„Kada se radi o Bosni i Hercegovini, podržavamo napore za postizanje sporazuma ili kompromisa koji omogućava formiranje vlasti na svim razinama, kao i podnošenje bosanskohercegovačkog ANP-a NATO-u. I dalje nalazimo razočaravajuće vođstvo kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini koje se ponaša parohijalno, nacionalistički i podložno riziku, radeći malo kako bi pomogli običnim građanima. Kako se nova generacija političkih lidera pojavila na kantonalnoj i općinskoj razini, posebno u Kantonu Sarajevo, ima razloga za nadati se. I dalje smo optimistični da Bosna i Hercegovina može uspjeti, i kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma ostajemo posvećeni teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemlje“, kazao je u uvodnom obraćanju senatorima Palmer.

U raspravi koja se povela o stanju u Bosni i Hercegovini demokratska senatorica Jeanne Shaheen željela je znati kako se stvari razvijaju na terenu po pitanju vlasti u Bosni i Hercegovini. Palmer je ovdje imao vrlo zanimljivo mišljenje o članu Presjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

„U prošlosti smo imali nekoliko pokušaja reformi, ali stvari se odvijaju sporo, samo da navedem nekoliko primjera – Aprilski paket i Butmirski razgovori, oni koji blokiraju promjene su oni koji imaju najviše interesa od ovakvog stanja na Balkanu. Moram istaknuti da je recimo izborna reforma veoma važna kada je u pitanju popravljanje situacije u BiH. Pokušavamo izvršiti pritisak da se formira Vijeće ministara i da se pošalje ANP, glavna prepreka tome je Milorad Dodik koji blokira sve što bi dovelo do napretka. ANP nije članstvo u NATO-u nego je proces reformi. Dodik je više zabrinut za svoju poziciju u Republici Srpskoj nego što je zabrinut za poziciju u Bosni i Hercegovini“, kazao je Palmer i još jednom ponovio kako je primjer vlasti u Kantonu Sarajevo primijer na koji se trebaju svi ugledati.

Ugledni američki analitičar i poznavalac Balkana Janusz Bugajski pak smatra, da kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, da SAD moraju ozbiljno razmisliti o imenovanju posebnog izaslanika za BiH koji bi se detaljno posvetio stanju i rješavanju problema.

„Bosna nije multietnička zemlja, već je udruženje etničkih feuditeta u kojem nacionalističke stranke održavaju status quo kako bi zaštitile svoje plijenove i mreže patronata. Bosna i Hercegovina nema efikasnu središnju vlast, srpski entitet uporno prijeti otcjepljenjem, hrvatski nacionalisti sve više zahtijevaju treći entitet, a Bošnjaci u sredini zaokupljeni frustracijama. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik zaprijetio je da će torpedirati brojne reforme na državnoj razini, uključujući formiranje zajedničkih oružanih snaga, državnog suda i policijske agencije, dok je dovodio u pitanje druge nadležnosti koje su sa dva entiteta prenesene na državni nivo. U ovom ozračju paralize države, srpski entitet neprestano se kretao od autonomije ka suverenitetu i njegovi su vođe, uz finansijsku i političku podršku Moskve, podigli izglede za razdvajanje i ujedinjenje sa Srbijom. Ovo je primamilo neke političare bosanskih Hrvata da zatraže treći entitet i podjelu Bosanske federacije. U međuvremenu, bošnjački muslimanski čelnici upozorili su na novi rat, jer su opredijeljeni za obranu teritorijalnog i ustavnog integriteta Bosne“, istaknuo je Bugajski.

Slično mišljenje je ponudila i profesorica Univerziteta Johns Hopskins Majda Ruge koja je na svjedočenje pred Senatom došla iz posjete regionu.

„Prebrzi napredak i bez pune koordinacije s evropskim saveznicima dovodi u opasnost temeljne politike i principe koje podržavaju uzastopne američke administracije obje strane: održavanje teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica i dalje je presudno za stabilnost regiona. Bilo koji pristup koji uključuje promjene granica rizikuje da proizvede nenamjerene posljedice. Čak je i puki razgovor o takvoj mogućnosti američkih zvaničnika opasan jer podstiče one koji promoviraju programe secesije kao što su Milorad Dodik i Republika Srpska. U tom kontekstu, želim podsjetiti ovaj odbor da širom regiona najvažniji uzrok političke nestabilnosti nisu etničke tenzije. Nedavno istraživanje javnog mnijenja, provedeno u Međunarodnom republikanskom institutu, pokazalo je da više od 50 posto građana u svim etničkim grupama u BiH identifikuje organizovani kriminal kao sigurnosnu prijetnju broj jedan, a ne pripadnike drugih etničkih grupa“, navela je Ruge.

Svi govornici su se suglasili da SAD u narednom periodu mora predano raditi kako bi se riješilo pitanje otvaranja pregovora između EU i Sjeverne Makedonije i Albanije o pridruživanju koji su blokirani zbog negodovanja Francuske i Holadnije.

Kada su u pitanju pregovori Srbije i Kosova, istaknuto je da je neophodno da se ubrzaju i da se obje strane iskreno vrate pregovaranju o pitanjima koja stoje već dugo na stolu.

Zajednička je ocjena da je dobro što je Sjeverna Makedonija dobila zeleno svjetlo od američkog Senata za ratifikaciju članstva u NATO-u što će dodatno doprinijeti stabilnosti u regionu.

Bugajski i Ruge su pozvali američku administraciju i političare da budu još prisutniji u regionu Zapadnog Balkana kako bi zajedno s drugim saveznicima mogli biti jasna protuteža aktivnostima Rusije, Kine i Turske koji imaju različite interese i uticaje u regionu Zapadnog Balkana.