Sarajevo, Banja Luka – Skupština Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za 22. april, gotovo je sigurno, donijeće odluku o stupanju u štrajk, jer, kako kažu, ne mogu trpjeti ignorantski odnos vlasti prema njima i njihovim minimalnim zahtjevima za poboljšanje statusa zaposlenih.

Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata radnika UIO, kaže za “Nezavisne” da su 16. marta uputili šest zahtjeva Savjetu ministara BiH, ali da do danas nisu dobili nikakav odgovor. Kako kaže, osnovni zahjtevi su potpisivanje kolektivnog ugovora i povećanje, odnosno vraćanje plata radnika na nivo iz 2012. godine.

– Nismo dobili nikakav odgovor na naše zahtjeve i to jasno govori da smo potpuno zanemareni, jer svi drugi nivoi vlasti prate troškove života i uvećanje prosječne plate. Mi konstantno imamo tendeciju pada plate, ne samo naših već svih službenika institucija BiH – istakla je Ana Mrnjavac.

U posljednjih 13 godina, radnicima UIO plata je umanjivana dva puta.

Godine 2008. osnovica za obračun plate bila je 535 KM, a u toj godini prihodi od indirektnih poreza iznosili su 2,5 milijardi KM i prosječna plata bila je 630 KM. Danas je prosječna plata blizu 1.000 KM, a osnovica za obračun smanjena je dva puta i to prvo na 498,10 KM, a kasnije na 475,69 KM, a UIO godišnje prikupi i više od osam milijardi KM prihoda.

– Sindikat je realan i ne tražimo ništa osim vraćanja naših plata, i to ne na nivo iz 2008, već na nivo iz 2012. godine. Po Zakonu o štrajku, dali smo rok institucijama od 15 dana da se izjasne i nismo dobili nikakav odgovor. Odluka o štrajku je izvjesna, ali ne odlučujem ja, već Skupština sindikata, koja je najavljena za 22. april. Tražimo minimum, a oni nas ignorišu i ne ostaje nam ništa drugo nego štrajk – naglasila je Ana Mrnjavac.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH rekli su nam da su upoznati sa zahtjevima Sindikata koji su proslijeđeni Savjetu ministara BiH, ali da još nisu obaviješteni o konkretnom datumu stupanja u štrajk.

– U svakom slučaju ukoliko i dođe do štrajka, mora se osigurati minimalan proces rada, prema Odluci o utvrđivanju minimuma procesa rada u UIO za vrijeme trajanja štrajka. Prema pomenutoj odluci, minimum procesa rada za vrijeme trajanja štrajka ostvaruje se u obimu od 35 odsto kadrovskih kapaciteta na nivou osnovnih organizacionih jedinica -rekao je za “Nezavisne” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

On ističe da UIO smatra da status zaposlenih treba poboljšati, jer je riječ o instituciji koja na godišnjem nivou prikupi oko 85 odsto svih prihoda od kojih se finansiraju svi nivoi vlasti u BiH, pa je potpuno nelogično da su plate zaposlenih u UIO puno niže od plata zaposlenih u ostalim institucijama na svim nivoima vlasti.

Jedan od zahtjeva radnika je i izmjena odluke Savjeta ministara BiH koja reguliše da samo šefovi imaju pravo na odvojen život i smještaj prilikom premještaja na radno mjesto koje je udaljeno više od 80 kilometara.

– Fluktuacija radnika u UIO je visoka i trenutno obični radnik, kada se premjesti, recimo iz Trebinja u Gradišku, nema pravo na plaćen smještaj i odvojen život, dok njegov šef ima, i to se mora promijeniti. Danas se premještaji koriste za kažnjavanje i ne služe za bolje funkcionisanje i efikasnost rada – rekla je Ana Mrnjavac.

Sarajevo, Banja Luka – Skupština Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za 22. april, gotovo je sigurno, donijeće odluku o stupanju u štrajk, jer, kako kažu, ne mogu trpjeti ignorantski odnos vlasti prema njima i njihovim minimalnim zahtjevima za poboljšanje statusa zaposlenih.

Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata radnika UIO, kaže za “Nezavisne” da su 16. marta uputili šest zahtjeva Savjetu ministara BiH, ali da do danas nisu dobili nikakav odgovor. Kako kaže, osnovni zahjtevi su potpisivanje kolektivnog ugovora i povećanje, odnosno vraćanje plata radnika na nivo iz 2012. godine.

– Nismo dobili nikakav odgovor na naše zahtjeve i to jasno govori da smo potpuno zanemareni, jer svi drugi nivoi vlasti prate troškove života i uvećanje prosječne plate. Mi konstantno imamo tendeciju pada plate, ne samo naših već svih službenika institucija BiH – istakla je Ana Mrnjavac.

U posljednjih 13 godina, radnicima UIO plata je umanjivana dva puta.

Godine 2008. osnovica za obračun plate bila je 535 KM, a u toj godini prihodi od indirektnih poreza iznosili su 2,5 milijardi KM i prosječna plata bila je 630 KM. Danas je prosječna plata blizu 1.000 KM, a osnovica za obračun smanjena je dva puta i to prvo na 498,10 KM, a kasnije na 475,69 KM, a UIO godišnje prikupi i više od osam milijardi KM prihoda.

– Sindikat je realan i ne tražimo ništa osim vraćanja naših plata, i to ne na nivo iz 2008, već na nivo iz 2012. godine. Po Zakonu o štrajku, dali smo rok institucijama od 15 dana da se izjasne i nismo dobili nikakav odgovor. Odluka o štrajku je izvjesna, ali ne odlučujem ja, već Skupština sindikata, koja je najavljena za 22. april. Tražimo minimum, a oni nas ignorišu i ne ostaje nam ništa drugo nego štrajk – naglasila je Ana Mrnjavac.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH rekli su nam da su upoznati sa zahtjevima Sindikata koji su proslijeđeni Savjetu ministara BiH, ali da još nisu obaviješteni o konkretnom datumu stupanja u štrajk.

– U svakom slučaju ukoliko i dođe do štrajka, mora se osigurati minimalan proces rada, prema Odluci o utvrđivanju minimuma procesa rada u UIO za vrijeme trajanja štrajka. Prema pomenutoj odluci, minimum procesa rada za vrijeme trajanja štrajka ostvaruje se u obimu od 35 odsto kadrovskih kapaciteta na nivou osnovnih organizacionih jedinica -rekao je za “Nezavisne” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

On ističe da UIO smatra da status zaposlenih treba poboljšati, jer je riječ o instituciji koja na godišnjem nivou prikupi oko 85 odsto svih prihoda od kojih se finansiraju svi nivoi vlasti u BiH, pa je potpuno nelogično da su plate zaposlenih u UIO puno niže od plata zaposlenih u ostalim institucijama na svim nivoima vlasti.

Jedan od zahtjeva radnika je i izmjena odluke Savjeta ministara BiH koja reguliše da samo šefovi imaju pravo na odvojen život i smještaj prilikom premještaja na radno mjesto koje je udaljeno više od 80 kilometara.

– Fluktuacija radnika u UIO je visoka i trenutno obični radnik, kada se premjesti, recimo iz Trebinja u Gradišku, nema pravo na plaćen smještaj i odvojen život, dok njegov šef ima, i to se mora promijeniti. Danas se premještaji koriste za kažnjavanje i ne služe za bolje funkcionisanje i efikasnost rada – rekla je Ana Mrnjavac.