Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi mogao rasporediti konvencionalne projektile na dovoljnoj udaljenosti od Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika ukoliko bi dopustile Ukrajini da izvrši udare dublje po ruskoj teritoriji zapadnim oružjem dugog dometa.

Putin je, na svom prvom sastanku licem u lice s glavnim urednicima međunarodnih novinskih agencija od početka rata u Ukrajini, kazao kako je Zapad pogriješio kada je pretpostavio da Rusija nikada neće koristiti nuklearno oružje i rekao da nuklearnu doktrinu Kremlja ne treba uzimati olako.

Na pitanje o pozivima šefa NATO-a Jensa Stoltenberga da se Ukrajini dopusti da koristi zapadno oružje za napad na rusku teritoriju, Putin je napravio razliku između različitih projektila, ali je upozorio da je dopuštanje Kijevu da napadne Rusiju sve snažnijim oružjem ozbiljna eskalacija koja bi uvukla Zapad u rat s Rusijom.

Odgovor Rusije, kazao je 71-godišnji čelnik Kremlja, bio bi obaranje zapadnih projektila i posebno je pomenuo američki ATACMS, te britanski i francuski raketni sistem.

Putin je također izjavio da Moskva razmatra raspoređivanje sličnih visokotehnoloških raketa dugog dometa dovoljno blizu da pogode države koje su dopustile Ukrajini da napadne rusku teritoriju takvim projektilima.

“Ako uvidimo da su te zemlje uvučene u rat protiv Ruske Federacije, onda zadržavamo pravo da postupimo na isti način. Generalno, to je put do veoma ozbiljnih problema”, kazao je Putin.

Predsjednik SAD Džo Bajden ovlastio je Kijev da lansira neka od naoružanja koja su isporučile Sjedinjene Države na vojne ciljeve unutar Rusije.

Vašington i dalje zabranjuje Kijevu da napadne Rusiju raketama ATACMS, koje imaju domet do 300 kilometara, i drugim oružjem dugog dometa koje isporučuje SAD.

Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron, tokom posjete Kijevu 3. maja, kazao je Rojtersu da Ukrajina ima pravo da koristi oružje koje je dobila od Britanije za napade na ciljeve unutar Rusije, a na Kijevu ostaje da li će to učiniti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi mogao rasporediti konvencionalne projektile na dovoljnoj udaljenosti od Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika ukoliko bi dopustile Ukrajini da izvrši udare dublje po ruskoj teritoriji zapadnim oružjem dugog dometa.

Putin je, na svom prvom sastanku licem u lice s glavnim urednicima međunarodnih novinskih agencija od početka rata u Ukrajini, kazao kako je Zapad pogriješio kada je pretpostavio da Rusija nikada neće koristiti nuklearno oružje i rekao da nuklearnu doktrinu Kremlja ne treba uzimati olako.

Na pitanje o pozivima šefa NATO-a Jensa Stoltenberga da se Ukrajini dopusti da koristi zapadno oružje za napad na rusku teritoriju, Putin je napravio razliku između različitih projektila, ali je upozorio da je dopuštanje Kijevu da napadne Rusiju sve snažnijim oružjem ozbiljna eskalacija koja bi uvukla Zapad u rat s Rusijom.

Odgovor Rusije, kazao je 71-godišnji čelnik Kremlja, bio bi obaranje zapadnih projektila i posebno je pomenuo američki ATACMS, te britanski i francuski raketni sistem.

Putin je također izjavio da Moskva razmatra raspoređivanje sličnih visokotehnoloških raketa dugog dometa dovoljno blizu da pogode države koje su dopustile Ukrajini da napadne rusku teritoriju takvim projektilima.

“Ako uvidimo da su te zemlje uvučene u rat protiv Ruske Federacije, onda zadržavamo pravo da postupimo na isti način. Generalno, to je put do veoma ozbiljnih problema”, kazao je Putin.

Predsjednik SAD Džo Bajden ovlastio je Kijev da lansira neka od naoružanja koja su isporučile Sjedinjene Države na vojne ciljeve unutar Rusije.

Vašington i dalje zabranjuje Kijevu da napadne Rusiju raketama ATACMS, koje imaju domet do 300 kilometara, i drugim oružjem dugog dometa koje isporučuje SAD.

Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Kameron, tokom posjete Kijevu 3. maja, kazao je Rojtersu da Ukrajina ima pravo da koristi oružje koje je dobila od Britanije za napade na ciljeve unutar Rusije, a na Kijevu ostaje da li će to učiniti.