Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je danas tačku dnevnog Nacionalna struktura rukovodstva, državnih/policijskih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i poštivanje zakonskih odredbi o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti, čiji je predlagač poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA).

Mehmedović je kazao da je po pitanju nacionalne zastupljensti zabrinjavajući trend nepoštivanja zakona BiH.

– Suštinski problem je što su rukovodioci institucija prekršili jasne zakonske odredbe, jer u institucijama mora biti osigurana odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom, a prema posljednjem popisu – naveo je Mehmedović.

Dodao je da je tako zakonima nedvosmisleno propisano, a posljednji popis stanovništva proveden je 2013. i objavljen u Službenom glasniku BiH 2016. godine.

Podsjetio je da je visoki predstavnik Christian Schmidt, mijenjajući Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, na dan izbora 2. oktobra, koristio popis iz 2013. godine, te citirao njegovu izjavu da je popis iz 2013. godine realan popis.

– Očekujem isključivo i samo poštivanje državnih zakona po pitanju nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama. Službeni podaci institucija pokazuju da su Bošnjaci neravnopravni i majorizirani po pitanju nacionalne zastupljenosti u institucijama na nivou države, jer ih ima skoro 800 manje od broja koji im pripada i u debalansu su u 58 državnih institucija – kazao je Mehmedović.

Dodao je da je i Ostalih manje za 106 pozicija, ali je Hrvata više za skoro 500 i Srba više za 400.

Po njegovim riječima, situacija je posebno zabrinjavajuća po pitanju rukovodećih državnih službenika i rukovodilaca unutarnjih organizacionih jedinica.

Sramotno je, navodi on, da u sjedištima osam ministarstava ima čak 118 Bošnjaka manje, “kao primjer dugogodišnje saradnje i zajedničkog djelovanja ministara dvije političke stranke koje imaju strateško partnerstvo”. 

– Navodim podatke da je u Ministarstvu pravde, Ministarstvu finansija i trezora, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu komunikacija i prometa zastupljenost Bošnjaka ispod 40 posto. Bošnjaci su u ogromnom debalansu i potpuno neravnopravni u institucijama čije je sjedište izvan Sarajeva – u Mostaru, Banja Luci, Istočnom Sarajevu. Ništa bolja situacija nije ni u brojnim organima sa sjedištem u glavnom gradu BiH – istaknuo je Mehmedović.

Dodao je kako se postavlja pitanje: Ko je odgovoran za navedeno?

– Očito se pitanjem nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama do sada niko od predstavnika Bošnjaka, prije svega, nije bavio dovoljno detaljno i dovoljno ozbiljno. Suprotno od toga, činjenice i podaci govore da su HDZ i SNSD i drugi sistemski i planski preuzimali institucije na štetu, prije svega, Bošnjaka ali i Ostalih – kazao je Mehmedović.

Dodao je kako poziva na odgovornost sve pojedince u sistemu, koji su svojim radnjama ili nepostupanjem prekršili zakone BiH.

Mehmedović je predložio Predstavničkom domu i nekoliko zaključaka u vezi sa ovom tačkom dnevnog reda.

Međutim, zbog nepostojanja entitetske većine prilikom glasanja o njima, upućeni su Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Poslanik Milorad  Kojić (SNSD) je kazao da nije tačno da su Bošnjaci diskriminisani u institucijama BiH.

Poslanik Saša Magazinović (SDPBiH) smatra da je ovo tema o kojoj treba normalno i rasterećeno razgovarati.

Poslanik Safet Kešo (SDA) je naveo kako u narednom periodu ovaj disbalans treba popravljati na najbolji način, “ukoliko želimo graditi normalne društvene odnose u kojima ćemo svi biti uzajamno poštovani i uvažavani”.

Poslanik Nihad Omerović (Narod i pravda) je kazao da kroz ovu informaciju mogu detektirati uzroke, stanje, “a na nama je da pokušamo otkloniti posljedice i ispraviti određene neravnopravne odnose kada je u pitanju stanje struktura zaposlenih unutar institucija BiH”.  

– Poražavajući je podatak, da od 70 institucija, agencija, zavoda, koje su bile predmet analize, samo u okviru 11 institucija je okvirno zadovoljena nacionalna struktura, ono što propisuje Ustav, odnosno važeća zakonska regulativa – naveo je Omerović.

Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da se poslanik Memhedović u svojoj analizi pozabavio sa 10.921 osobom.

– Znamo da u institucijama BiH radi više od 20 tisuća, pa čak mislim više i od 23 tisuće osoba – naveo je Kožul. 

Dodao je da, ako bismo se željeli s dobrim najmerama i u dobroj vjeri baviti ovom temom, barem bi trebali obuhvatiti sve institucije u BiH i sve uposlene u BiH.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je danas tačku dnevnog Nacionalna struktura rukovodstva, državnih/policijskih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine i poštivanje zakonskih odredbi o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti, čiji je predlagač poslanik Šemsudin Mehmedović (SDA).

Mehmedović je kazao da je po pitanju nacionalne zastupljensti zabrinjavajući trend nepoštivanja zakona BiH.

– Suštinski problem je što su rukovodioci institucija prekršili jasne zakonske odredbe, jer u institucijama mora biti osigurana odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom, a prema posljednjem popisu – naveo je Mehmedović.

Dodao je da je tako zakonima nedvosmisleno propisano, a posljednji popis stanovništva proveden je 2013. i objavljen u Službenom glasniku BiH 2016. godine.

Podsjetio je da je visoki predstavnik Christian Schmidt, mijenjajući Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, na dan izbora 2. oktobra, koristio popis iz 2013. godine, te citirao njegovu izjavu da je popis iz 2013. godine realan popis.

– Očekujem isključivo i samo poštivanje državnih zakona po pitanju nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama. Službeni podaci institucija pokazuju da su Bošnjaci neravnopravni i majorizirani po pitanju nacionalne zastupljenosti u institucijama na nivou države, jer ih ima skoro 800 manje od broja koji im pripada i u debalansu su u 58 državnih institucija – kazao je Mehmedović.

Dodao je da je i Ostalih manje za 106 pozicija, ali je Hrvata više za skoro 500 i Srba više za 400.

Po njegovim riječima, situacija je posebno zabrinjavajuća po pitanju rukovodećih državnih službenika i rukovodilaca unutarnjih organizacionih jedinica.

Sramotno je, navodi on, da u sjedištima osam ministarstava ima čak 118 Bošnjaka manje, “kao primjer dugogodišnje saradnje i zajedničkog djelovanja ministara dvije političke stranke koje imaju strateško partnerstvo”. 

– Navodim podatke da je u Ministarstvu pravde, Ministarstvu finansija i trezora, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu komunikacija i prometa zastupljenost Bošnjaka ispod 40 posto. Bošnjaci su u ogromnom debalansu i potpuno neravnopravni u institucijama čije je sjedište izvan Sarajeva – u Mostaru, Banja Luci, Istočnom Sarajevu. Ništa bolja situacija nije ni u brojnim organima sa sjedištem u glavnom gradu BiH – istaknuo je Mehmedović.

Dodao je kako se postavlja pitanje: Ko je odgovoran za navedeno?

– Očito se pitanjem nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama do sada niko od predstavnika Bošnjaka, prije svega, nije bavio dovoljno detaljno i dovoljno ozbiljno. Suprotno od toga, činjenice i podaci govore da su HDZ i SNSD i drugi sistemski i planski preuzimali institucije na štetu, prije svega, Bošnjaka ali i Ostalih – kazao je Mehmedović.

Dodao je kako poziva na odgovornost sve pojedince u sistemu, koji su svojim radnjama ili nepostupanjem prekršili zakone BiH.

Mehmedović je predložio Predstavničkom domu i nekoliko zaključaka u vezi sa ovom tačkom dnevnog reda.

Međutim, zbog nepostojanja entitetske većine prilikom glasanja o njima, upućeni su Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Poslanik Milorad  Kojić (SNSD) je kazao da nije tačno da su Bošnjaci diskriminisani u institucijama BiH.

Poslanik Saša Magazinović (SDPBiH) smatra da je ovo tema o kojoj treba normalno i rasterećeno razgovarati.

Poslanik Safet Kešo (SDA) je naveo kako u narednom periodu ovaj disbalans treba popravljati na najbolji način, “ukoliko želimo graditi normalne društvene odnose u kojima ćemo svi biti uzajamno poštovani i uvažavani”.

Poslanik Nihad Omerović (Narod i pravda) je kazao da kroz ovu informaciju mogu detektirati uzroke, stanje, “a na nama je da pokušamo otkloniti posljedice i ispraviti određene neravnopravne odnose kada je u pitanju stanje struktura zaposlenih unutar institucija BiH”.  

– Poražavajući je podatak, da od 70 institucija, agencija, zavoda, koje su bile predmet analize, samo u okviru 11 institucija je okvirno zadovoljena nacionalna struktura, ono što propisuje Ustav, odnosno važeća zakonska regulativa – naveo je Omerović.

Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da se poslanik Memhedović u svojoj analizi pozabavio sa 10.921 osobom.

– Znamo da u institucijama BiH radi više od 20 tisuća, pa čak mislim više i od 23 tisuće osoba – naveo je Kožul. 

Dodao je da, ako bismo se željeli s dobrim najmerama i u dobroj vjeri baviti ovom temom, barem bi trebali obuhvatiti sve institucije u BiH i sve uposlene u BiH.