Prvi svjetski rat ili kako su ga tadašnji suvremenici zvali Veliki rat, službeno je završio 11. novembra 1918. godine u 11 sati. Dekret o tome potpisan je toga dana u famoznom željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.

Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, koji je upucan od strane njemačkog snajpera u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58, dakle samo dvije minute nakon stupanja primirja na snagu.

Tako je nakon više od četiri godine krvavih borbi završen rat između Centralnih sila (Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska Monarhija) i Antatnte (Rusko Carstvo, Francuska i Velika Britanija) te njihovih saveznika. Rat za koji su se svi spremali duže vremena počeo je u srpnju 1914. godine, a kao neposredan povodom poslužilo je ubojstvo austro-ugarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge u Sarajevu te napad Austro-Ugarske na Srbiju što je dovelo do aktiviranja niza savezništva i neizbježnog sukoba koji će zahvatiti čitav svijet.

Širom Europe narodi su s oduševljenjem dočekali sukob koji je trebao jednom za svagda riješiti nagomilano interesne sukobe među velikim silama. Obje strane očekivale su brzu pobjedu,a a vojnici su bili uvjereni da će se do Božića vratiti kućama. Početno oduševljenje je splasnulo kako se rat odužio i pretvorio u dotad neviđenu klaonicu u kojoj su osim vojnika stradavali civili, a sve zaraćene strane bile su na rubu gladi.

Vremenom su se u rat uključili Japan, Italija, Osmansko Carstvo, Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Australija, Kina, SAD… Rezultat ovog bezumnog krvoprolića bilo je 10 milijuna popoginulih vojnika te dvostruko više ranjenih. Broj zarobljenih i nestalih procjenjuje se na oko 8 milijuna. Broj smrtno stradalih civila procjenjuje se na oko 7 milijuna. Da nesreća bude veća nakon rata Europom se proširila epidemija tzv. Španjolske gripe koja je odnijela još najmanje pedesetak milijuna života.

Nakon rat drastično je promijenjena karta Europe. Nestala su četiri stara carstva: Austro-Ugarska, Njemačko, Rusko i Osmansko Carstvo. Od Baltika do Jadrana formirano je devet novih država: Finska, Estonija, Litva, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija i Kraljevina SHS.

Prvi svjetski rat ili kako su ga tadašnji suvremenici zvali Veliki rat, službeno je završio 11. novembra 1918. godine u 11 sati. Dekret o tome potpisan je toga dana u famoznom željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiègneu.

Posljednja žrtva Prvog svjetskog rata bio je kanadski vojnik George Lawrence Price, koji je upucan od strane njemačkog snajpera u 10 sati i 57 minuta, a umro je u 10:58, dakle samo dvije minute nakon stupanja primirja na snagu.

Tako je nakon više od četiri godine krvavih borbi završen rat između Centralnih sila (Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska Monarhija) i Antatnte (Rusko Carstvo, Francuska i Velika Britanija) te njihovih saveznika. Rat za koji su se svi spremali duže vremena počeo je u srpnju 1914. godine, a kao neposredan povodom poslužilo je ubojstvo austro-ugarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge u Sarajevu te napad Austro-Ugarske na Srbiju što je dovelo do aktiviranja niza savezništva i neizbježnog sukoba koji će zahvatiti čitav svijet.

Širom Europe narodi su s oduševljenjem dočekali sukob koji je trebao jednom za svagda riješiti nagomilano interesne sukobe među velikim silama. Obje strane očekivale su brzu pobjedu,a a vojnici su bili uvjereni da će se do Božića vratiti kućama. Početno oduševljenje je splasnulo kako se rat odužio i pretvorio u dotad neviđenu klaonicu u kojoj su osim vojnika stradavali civili, a sve zaraćene strane bile su na rubu gladi.

Vremenom su se u rat uključili Japan, Italija, Osmansko Carstvo, Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Australija, Kina, SAD… Rezultat ovog bezumnog krvoprolića bilo je 10 milijuna popoginulih vojnika te dvostruko više ranjenih. Broj zarobljenih i nestalih procjenjuje se na oko 8 milijuna. Broj smrtno stradalih civila procjenjuje se na oko 7 milijuna. Da nesreća bude veća nakon rata Europom se proširila epidemija tzv. Španjolske gripe koja je odnijela još najmanje pedesetak milijuna života.

Nakon rat drastično je promijenjena karta Europe. Nestala su četiri stara carstva: Austro-Ugarska, Njemačko, Rusko i Osmansko Carstvo. Od Baltika do Jadrana formirano je devet novih država: Finska, Estonija, Litva, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija i Kraljevina SHS.