Za razliku od prethodnih izraelsko-palestinskih sukoba, kada su arapske zemlje bile jedinstvene u podršci narodu Palestine, diplomatske i druge okolnosti dovele su do toga da su u ovom slučaju arapske zemlje podijeljene kada je riječ o toj podršci.

Iako su neke države s muslimanskom većinom, poput Turske i Irana, optužile Izrael za poticanje nasilja te su naglasile kako izraelska vojska čini zločine gađajući civilne objekte u Gazi, zemlje arapskog svijeta koje su u prethodnim godinama slijedile njihov primjer, ovaj put su bile suzdržane u optužbama prema Izraelu.

To se naročito odnosi na države koje su u posljednjoj godini Trumpovog mandata na čelu Sjedinjenih Američkih Država sklopile tzv. Abrahamske sporazume koji su doveli do uspostavljanja odnosa između nekoliko arapskih država s jedne te Izraela s druge strane.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan, države koje su putem Abrahamskih sporazuma normalizirale odnose s Izraelom, sada se nalaze u nezahvalnoj poziciji u kojoj se moraju opredijeliti između interesa građana i diplomatskih odnosa s Izraelom.

Dugogodišnji analitičari odnosa Izraela i Palestine za The Guardian su istakli kako su burne reakcije građana države potpisnice sporazuma dovele u izuzetno tešku situaciju.

– Ono što je specifično, naročito u kontekstu Ujedinjenih Arapskih Emirata, jeste da su uputili jedva jednu kritiku na ono što se događa u Izraelu i okupiranim palestinskim teritorijama. Postoji dovoljno prostora za pružanje podrške i bez uključivanja Hamasa u te aktivnosti. Međutim, oni to nisu učinili – rekao je Chris Doyle, direktor Vijeća za arapsko-britansko razumijevanje.

Mohanad Hage Ali, istraživač Carnegie centra za Bliski istok, ističe kako će trenutna pozicija ovih zemalja narušiti njihovu reputaciju unutar arapskog svijeta.

– Vlade ovih zemalja su na pogrešnoj strani javnog mnijenja. Pokušavaju voditi aktivnu politiku držeći se pozicije koju nikada prije nisu zastupali. To će imati utjecaj ne samo na Izrael, već i na njihove arapske saveznike, te će im ukaljati reputaciju – rekao je Mohanad Hage Ali, istraživač.

Uprkos sukobima koji traju već dvije sedmice, izvještaja o borbama gotovo da nije ni bilo u medijima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Saudijske Arabije.

Upravo bi Saudijska Arabija trebala postati naredna država koja će normalizirati odnose s Izraelom, a veze između premijera Izraela Benjamina Netanyahua i prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana jače su nego ranije i bez konkretnih poteza koji će dovesti do potpisivanja sporazuma o reguliranju odnosa.

Za razliku od prethodnih izraelsko-palestinskih sukoba, kada su arapske zemlje bile jedinstvene u podršci narodu Palestine, diplomatske i druge okolnosti dovele su do toga da su u ovom slučaju arapske zemlje podijeljene kada je riječ o toj podršci.

Iako su neke države s muslimanskom većinom, poput Turske i Irana, optužile Izrael za poticanje nasilja te su naglasile kako izraelska vojska čini zločine gađajući civilne objekte u Gazi, zemlje arapskog svijeta koje su u prethodnim godinama slijedile njihov primjer, ovaj put su bile suzdržane u optužbama prema Izraelu.

To se naročito odnosi na države koje su u posljednjoj godini Trumpovog mandata na čelu Sjedinjenih Američkih Država sklopile tzv. Abrahamske sporazume koji su doveli do uspostavljanja odnosa između nekoliko arapskih država s jedne te Izraela s druge strane.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan, države koje su putem Abrahamskih sporazuma normalizirale odnose s Izraelom, sada se nalaze u nezahvalnoj poziciji u kojoj se moraju opredijeliti između interesa građana i diplomatskih odnosa s Izraelom.

Dugogodišnji analitičari odnosa Izraela i Palestine za The Guardian su istakli kako su burne reakcije građana države potpisnice sporazuma dovele u izuzetno tešku situaciju.

– Ono što je specifično, naročito u kontekstu Ujedinjenih Arapskih Emirata, jeste da su uputili jedva jednu kritiku na ono što se događa u Izraelu i okupiranim palestinskim teritorijama. Postoji dovoljno prostora za pružanje podrške i bez uključivanja Hamasa u te aktivnosti. Međutim, oni to nisu učinili – rekao je Chris Doyle, direktor Vijeća za arapsko-britansko razumijevanje.

Mohanad Hage Ali, istraživač Carnegie centra za Bliski istok, ističe kako će trenutna pozicija ovih zemalja narušiti njihovu reputaciju unutar arapskog svijeta.

– Vlade ovih zemalja su na pogrešnoj strani javnog mnijenja. Pokušavaju voditi aktivnu politiku držeći se pozicije koju nikada prije nisu zastupali. To će imati utjecaj ne samo na Izrael, već i na njihove arapske saveznike, te će im ukaljati reputaciju – rekao je Mohanad Hage Ali, istraživač.

Uprkos sukobima koji traju već dvije sedmice, izvještaja o borbama gotovo da nije ni bilo u medijima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Saudijske Arabije.

Upravo bi Saudijska Arabija trebala postati naredna država koja će normalizirati odnose s Izraelom, a veze između premijera Izraela Benjamina Netanyahua i prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana jače su nego ranije i bez konkretnih poteza koji će dovesti do potpisivanja sporazuma o reguliranju odnosa.