Svako malo državne institucije su u blokadi. Blokiraju ih oni koji i tokom svog nerada primaju plaću. Riječ je o plaćama koje su i do tri puta veće od prosječne.

Između njihovih blokada i političke borbe za, kako kažu, narod, podsjećamo kako zaista žive, tačnije preživljavaju građani ove zemlje – i konstitutivni i ostali.

S prosječnom platom u BiH možete živjeti samo pola mjeseca. Uzmemo li u obzir da najveći dio stanovništva radi za minimalac onda s tom platom možete pokriti tek trećinu mjeseca.

Cijena potrošačke korpe raste iz mjeseca u mjesec. Najveći dio plate građani izdvajaju na prehranu. Dodajmo tome troškove stanovanja. U prosjeku, građani samo za stanarinu u Kantonu Sarajevo izdvoje oko 400 maraka. Ako pak imate školarca, samo za knjige na godišnjem nivou morate izdvojiti više od 100 maraka. A tu su i ostali troškovi.

– Značajan dio dohotka odlazi na prehranu, što je odlika nižeg životnog standarda. Mali dio dohotka se može koristiti za ispunjavanje neklih drugih životnih potreba. Veliki dio populacije sastavlja kraj s krajem i to je razlog zašto imamo visok stepen nenamjenskih potrošačkih kredita – ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Kad sve ovo saberemo, stanovnik s prosječnom platom već je u minusu. Prosječno ljetovanje, automobil ili neki drugi luksuz sebi može priuštiti tek mali broj građana.

– Upravo ovih 50% građana ima značajnih problem sa životom u BiH i upravo ovaj dio populacije odlazi vani. Sva ekomomska istraživanja ukazuju na dva razloga zašto ljudi odlaze vani: prvi se odnosi na status, tj., da li je osoba zaposlena ili nezaposlena, a drugi se odnosi na visinu plate – navodi Čavalić.

Prema podacima Agencija za statistiku BiH, najviše je do sada poskupjelo ulje: sa 2,20 KM na 3,80 KM. Svjedočili smo i poskupljenju mesa čak za 2-4 marke više po kilogramu. A jesen donosi i nova poskupljenja piletine, žitarica, hljeba.

Svako malo državne institucije su u blokadi. Blokiraju ih oni koji i tokom svog nerada primaju plaću. Riječ je o plaćama koje su i do tri puta veće od prosječne.

Između njihovih blokada i političke borbe za, kako kažu, narod, podsjećamo kako zaista žive, tačnije preživljavaju građani ove zemlje – i konstitutivni i ostali.

S prosječnom platom u BiH možete živjeti samo pola mjeseca. Uzmemo li u obzir da najveći dio stanovništva radi za minimalac onda s tom platom možete pokriti tek trećinu mjeseca.

Cijena potrošačke korpe raste iz mjeseca u mjesec. Najveći dio plate građani izdvajaju na prehranu. Dodajmo tome troškove stanovanja. U prosjeku, građani samo za stanarinu u Kantonu Sarajevo izdvoje oko 400 maraka. Ako pak imate školarca, samo za knjige na godišnjem nivou morate izdvojiti više od 100 maraka. A tu su i ostali troškovi.

– Značajan dio dohotka odlazi na prehranu, što je odlika nižeg životnog standarda. Mali dio dohotka se može koristiti za ispunjavanje neklih drugih životnih potreba. Veliki dio populacije sastavlja kraj s krajem i to je razlog zašto imamo visok stepen nenamjenskih potrošačkih kredita – ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Kad sve ovo saberemo, stanovnik s prosječnom platom već je u minusu. Prosječno ljetovanje, automobil ili neki drugi luksuz sebi može priuštiti tek mali broj građana.

– Upravo ovih 50% građana ima značajnih problem sa životom u BiH i upravo ovaj dio populacije odlazi vani. Sva ekomomska istraživanja ukazuju na dva razloga zašto ljudi odlaze vani: prvi se odnosi na status, tj., da li je osoba zaposlena ili nezaposlena, a drugi se odnosi na visinu plate – navodi Čavalić.

Prema podacima Agencija za statistiku BiH, najviše je do sada poskupjelo ulje: sa 2,20 KM na 3,80 KM. Svjedočili smo i poskupljenju mesa čak za 2-4 marke više po kilogramu. A jesen donosi i nova poskupljenja piletine, žitarica, hljeba.