Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna vrijednost kredita koje bh. stanovništvo otplaćuje iznosi blizu 8,5 milijardi KM. Iako su bankovni kriteriji za dodjelu kredita najstroži, prosječni Bosanci i Hercegovci najradije “posuđuju” od banaka, piše Večernji list BiH.

U BiH živi nešto više od 3,5 miliona stanovnika te, prema računici, svako, pa i ono tek rođeno dijete, banci duguje 2407 KM. Računajući po porodicama, svaka porodica banci treba vratiti 7306 KM.

Od ukupne kreditne zaduženosti, oko 93%, odnosno 7,8 milijardi KM, ovdašnje stanovništvo “posudi” od banaka. Oko 550 miliona KM uzme od mikrokreditnih organizacija, a još oko 30 miliona vraća leasing kućama.

Oko tri četvrtine ukupnog iznosa plasirano je u FBiH. Tako su banke u FBiH odobrile oko 5,8 milijardi KM, mikokreditne organizacije oko 350 miliona KM, a leasing kuće oko 28,5 miliona.

Stanovnici RS-a su skromniji u svojim prohtjevima. Na kraju marta ove godine zadužili su se “tek“ oko 2,2 milijarde maraka. U RS-u su banke bile “šire ruke” od svojih federalnih kolega, pa su odobrile nešto više od dvije milijarde maraka kredita.

Oko 180 miliona su stanovnici RS-a uzeli od mikrokreditnih organizacija, a tek manje od 1,5 miliona KM od leasing kuća. Bosanci i Hercegovci se najčešće odlučuju za nenamjenske kredite. S obzirom na to da najveću svotu kredita odobravaju banke, prema njihovim podacima, oko 73 posto kredita su upravo nenamjenski.

Što duži rok otplate

Tek za preostalih 27 posto plasiranih sredstava poznato je na što će biti potrošena. Svaka peta marka od ukupne svote kredita iskoristi se za kupnju stana ili kuće. Tek oko 3,5 posto od ukupnog iznosa kredita otpada na kreditne kartice, tri posto koristi se za poduzetništvo, odnosno za pokretanje privatnog biznisa, a 0,1 posto za kupnju vozila.

Kada bankarski službenik pita prosječnog bh. stanovnika na koji rok želi da mu bude odobren kredit, najčešći odgovor koji dobije je – što duže. To potvrđuje i podatak da, od ukupne “kreditne mase”, samo 940 miliona maraka otpada na kredite s rokom otplate do jedne godine. Ostalih gotovo sedam milijardi KM su sredstva koja naši sugrađani vraćaju više od godinu dana.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna vrijednost kredita koje bh. stanovništvo otplaćuje iznosi blizu 8,5 milijardi KM. Iako su bankovni kriteriji za dodjelu kredita najstroži, prosječni Bosanci i Hercegovci najradije “posuđuju” od banaka, piše Večernji list BiH.

U BiH živi nešto više od 3,5 miliona stanovnika te, prema računici, svako, pa i ono tek rođeno dijete, banci duguje 2407 KM. Računajući po porodicama, svaka porodica banci treba vratiti 7306 KM.

Od ukupne kreditne zaduženosti, oko 93%, odnosno 7,8 milijardi KM, ovdašnje stanovništvo “posudi” od banaka. Oko 550 miliona KM uzme od mikrokreditnih organizacija, a još oko 30 miliona vraća leasing kućama.

Oko tri četvrtine ukupnog iznosa plasirano je u FBiH. Tako su banke u FBiH odobrile oko 5,8 milijardi KM, mikokreditne organizacije oko 350 miliona KM, a leasing kuće oko 28,5 miliona.

Stanovnici RS-a su skromniji u svojim prohtjevima. Na kraju marta ove godine zadužili su se “tek“ oko 2,2 milijarde maraka. U RS-u su banke bile “šire ruke” od svojih federalnih kolega, pa su odobrile nešto više od dvije milijarde maraka kredita.

Oko 180 miliona su stanovnici RS-a uzeli od mikrokreditnih organizacija, a tek manje od 1,5 miliona KM od leasing kuća. Bosanci i Hercegovci se najčešće odlučuju za nenamjenske kredite. S obzirom na to da najveću svotu kredita odobravaju banke, prema njihovim podacima, oko 73 posto kredita su upravo nenamjenski.

Što duži rok otplate

Tek za preostalih 27 posto plasiranih sredstava poznato je na što će biti potrošena. Svaka peta marka od ukupne svote kredita iskoristi se za kupnju stana ili kuće. Tek oko 3,5 posto od ukupnog iznosa kredita otpada na kreditne kartice, tri posto koristi se za poduzetništvo, odnosno za pokretanje privatnog biznisa, a 0,1 posto za kupnju vozila.

Kada bankarski službenik pita prosječnog bh. stanovnika na koji rok želi da mu bude odobren kredit, najčešći odgovor koji dobije je – što duže. To potvrđuje i podatak da, od ukupne “kreditne mase”, samo 940 miliona maraka otpada na kredite s rokom otplate do jedne godine. Ostalih gotovo sedam milijardi KM su sredstva koja naši sugrađani vraćaju više od godinu dana.