Konferencija „(Ne)zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona“, koju danas u Zenici organiziraju WWF Adria (World Wide Fund for Nature) u Bosni i Hercegovini, UG Fojničani Maglaj i Eko-forum Zenica, ima za cilj promociju područja za čiju se zaštitu zalažu ekolozi iz tog kantona.

Koalicija za zaštitu prirode ZDK-a, kako je istakao Davor Šupuković, pokrenula je inicijativu zaštitu područja: Babina-Tvrkovac (Zenica), Matinski vis (Žepče), Zvijezda (Vareš), Mokra Megara (Maglaj), Orlja (Olovo), Bistrik, Bare i Gornja Trstionica (Kakanj), koja bi trebala biti u nadležnosti budućeg Javnog preduzeća za upravljanje zaštićenim područjima ZDK-a.

– Što se tiče svih ovih područja, mi smo kroz našu koaliciju nevladinih organizacija uspjeli provesti neka istraživanja tijekom protekle godine te smo ustanovili da su to vrijedna područja. Imamo već skoro spremne i elaborate, koji će dokazati da su ta područja vrlo vrijedna u smislu biodiverziteta te da ih je potrebno zaštititi. Veseli činjenica da imamo podršku Vlade ZDK i ja se iskreno zahvaljujem premijeru (Mirnes Bašić, op.a.) i nadležnim ministarstvima, koji su nam obećali da bi, već do kraja godine, trebali proglasiti tih nekoliko zaštićenih područja – najavio je Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani Maglaj.

Ideja je, napomenuo je, plod mukotrpnog rada te je, podvlači, kao takva dobro pripremljena.

– U suštini, sva ta osporavanja ove ideje su, onako, naivna, jer, trenutno, u ZDK imamo samo 1,5 posto zaštićenog teritorija, a standardi Evropske unije, koje smo mi potpisali do 2020. godine, su 17 posto. Inače, zemlje okruženja imaju po 40 posto zaštićenih područja – napomenuo je Šupuković, koji dodaje da ne rade protiv bilo koga.

Drago mu je, dodaje, što su prepoznati od Vlade ZDK te im je ta podrška jako bitna, jer, na kraju krajeva, “sve te zakone donosi Skupština ZDK”.

– Mi želimo prepisati dobre prakse Kantona Sarajevo, gdje postoji javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, koju finansira kanton i lokalne zajednice na čijem su području zaštićena područja. To je rješenje koje se pokazalo jako dobro i održivo pa ga i mi želimo primjeniti u našem kantonu. U Ministarstvu za zaštitu okoliša, postoji Fond za zaštitu okolša ZDK iz kojeg se finansiraju mnogi projekti, ali jako malo novca ide za zaštitu prirode. Skoro ništa. Mi samo trebamo usmjeriti dio tih sredstava – istakao je Šupuković.   

Šumsko-privredno društvo ZDK, koje je na ovom skupu predstavljao Mirsad Čivić, smatra kako sa aspekta poslovne politike tog preduzeća “ova će opcija uveliko uskratiti poslovanje preduzeća, sa aspekta broja ljudi”, ali i zaštite šumskog prostora.

– Mi, u ovom momentu, ne podržavamo u cjelini način kako se to radi. Zakonske procedure nisu ispoštovane do kraja, u smislu samog načina proglašenja i formiranja ovakvih zaštitnih područja kada je u pitanju šuma. Sa aspekta iskustva koje imamo sa proglašenim zaštitnim područjima na području Federacije BiH, pokazalo se da, kada je u pitanju zaštita šume, nemamo nekih zančajnih dobrih rezultata – istakao je Čivić, koji je dodao kako su u tim područjima narušeno zdravstveno stanje šuma.

Protiv ideje zaštite tako velikog područja je i Mahira Brkić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Vareša.

– Da li je to cilj da, samo, otvorimo 10 radnih mjesta po cijenu da u ŠPD-u ZDK zatvorimo, možda, 400 radnih mjesta?! Po cijenu i da firmu “Eastern Mining”,  koja je došla na područje Općine Vareš, zatvorimo; da Općina Vareš, u narednih 10 godina, kroz poreze, izgubi 177 miliona američkih dolara; po cijenu da Općina Vareš, u narednih 10 godina,  izgubi 18 miliona dolara kroz koncesione naknade…To je problem! Šta ćemo sa posljedicama – pita se Brkić.

Priroda se, napominje, mogla zaštititi po drugom konceptu te tvrdi kako “nije mnogo stručnjaka šumarstva učestvovalo u izradi elaborate”. Parcelisanjem područja koja se planiraju zaštititi, smatra Brkić, može se doći do potrebnih 18 posto zaštitnih područja, a da privreda, pogotovo u malim općinama, ne bude ugrožena, a samim tim i opstanak stanovništva.

Izvršni direktor WWF-a u BiH Đorđe Stefanović napomenuo je kako je današnji skup kontinuirana aktivnost, koja bi trebala da dovede do osnivanje javne institucije za zaštićena područja u ZDK.

– Da ne lažemo ni sebe ni druge, u FBiH, to je, u stvari, preuzimanje dobrih iskustava iz Kantona Sarajevo, jer u FBiH samo u KS-u postoji jedna takva organizacija. U Republici Srpskoj postoji Republički zavod, koji se bavi tim pitanjima. Nažalost, u Federaciji ga nema pa mi pokušavamo na nivou kantona organizovati takvu instituciju – kazao je Stefanović.

Postoje, dodaje, praznine u sistemu zbog preklapanja nadležnosti Fedracije BiH, kantona i lokalnih zajednica pa nema “institucija i javnih tijela koja bi vodila postupak ustanovljavanja, a kasnije i upravljanja zaštićenim područjima”, ali podvlači kako postoje “dobre naznake” da će se takvo javno preduzeće formirati i u ZDK-u.

Konferencija „(Ne)zaštićena područja Zeničko-dobojskog kantona“, koju danas u Zenici organiziraju WWF Adria (World Wide Fund for Nature) u Bosni i Hercegovini, UG Fojničani Maglaj i Eko-forum Zenica, ima za cilj promociju područja za čiju se zaštitu zalažu ekolozi iz tog kantona.

Koalicija za zaštitu prirode ZDK-a, kako je istakao Davor Šupuković, pokrenula je inicijativu zaštitu područja: Babina-Tvrkovac (Zenica), Matinski vis (Žepče), Zvijezda (Vareš), Mokra Megara (Maglaj), Orlja (Olovo), Bistrik, Bare i Gornja Trstionica (Kakanj), koja bi trebala biti u nadležnosti budućeg Javnog preduzeća za upravljanje zaštićenim područjima ZDK-a.

– Što se tiče svih ovih područja, mi smo kroz našu koaliciju nevladinih organizacija uspjeli provesti neka istraživanja tijekom protekle godine te smo ustanovili da su to vrijedna područja. Imamo već skoro spremne i elaborate, koji će dokazati da su ta područja vrlo vrijedna u smislu biodiverziteta te da ih je potrebno zaštititi. Veseli činjenica da imamo podršku Vlade ZDK i ja se iskreno zahvaljujem premijeru (Mirnes Bašić, op.a.) i nadležnim ministarstvima, koji su nam obećali da bi, već do kraja godine, trebali proglasiti tih nekoliko zaštićenih područja – najavio je Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani Maglaj.

Ideja je, napomenuo je, plod mukotrpnog rada te je, podvlači, kao takva dobro pripremljena.

– U suštini, sva ta osporavanja ove ideje su, onako, naivna, jer, trenutno, u ZDK imamo samo 1,5 posto zaštićenog teritorija, a standardi Evropske unije, koje smo mi potpisali do 2020. godine, su 17 posto. Inače, zemlje okruženja imaju po 40 posto zaštićenih područja – napomenuo je Šupuković, koji dodaje da ne rade protiv bilo koga.

Drago mu je, dodaje, što su prepoznati od Vlade ZDK te im je ta podrška jako bitna, jer, na kraju krajeva, “sve te zakone donosi Skupština ZDK”.

– Mi želimo prepisati dobre prakse Kantona Sarajevo, gdje postoji javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, koju finansira kanton i lokalne zajednice na čijem su području zaštićena područja. To je rješenje koje se pokazalo jako dobro i održivo pa ga i mi želimo primjeniti u našem kantonu. U Ministarstvu za zaštitu okoliša, postoji Fond za zaštitu okolša ZDK iz kojeg se finansiraju mnogi projekti, ali jako malo novca ide za zaštitu prirode. Skoro ništa. Mi samo trebamo usmjeriti dio tih sredstava – istakao je Šupuković.   

Šumsko-privredno društvo ZDK, koje je na ovom skupu predstavljao Mirsad Čivić, smatra kako sa aspekta poslovne politike tog preduzeća “ova će opcija uveliko uskratiti poslovanje preduzeća, sa aspekta broja ljudi”, ali i zaštite šumskog prostora.

– Mi, u ovom momentu, ne podržavamo u cjelini način kako se to radi. Zakonske procedure nisu ispoštovane do kraja, u smislu samog načina proglašenja i formiranja ovakvih zaštitnih područja kada je u pitanju šuma. Sa aspekta iskustva koje imamo sa proglašenim zaštitnim područjima na području Federacije BiH, pokazalo se da, kada je u pitanju zaštita šume, nemamo nekih zančajnih dobrih rezultata – istakao je Čivić, koji je dodao kako su u tim područjima narušeno zdravstveno stanje šuma.

Protiv ideje zaštite tako velikog područja je i Mahira Brkić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Vareša.

– Da li je to cilj da, samo, otvorimo 10 radnih mjesta po cijenu da u ŠPD-u ZDK zatvorimo, možda, 400 radnih mjesta?! Po cijenu i da firmu “Eastern Mining”,  koja je došla na područje Općine Vareš, zatvorimo; da Općina Vareš, u narednih 10 godina, kroz poreze, izgubi 177 miliona američkih dolara; po cijenu da Općina Vareš, u narednih 10 godina,  izgubi 18 miliona dolara kroz koncesione naknade…To je problem! Šta ćemo sa posljedicama – pita se Brkić.

Priroda se, napominje, mogla zaštititi po drugom konceptu te tvrdi kako “nije mnogo stručnjaka šumarstva učestvovalo u izradi elaborate”. Parcelisanjem područja koja se planiraju zaštititi, smatra Brkić, može se doći do potrebnih 18 posto zaštitnih područja, a da privreda, pogotovo u malim općinama, ne bude ugrožena, a samim tim i opstanak stanovništva.

Izvršni direktor WWF-a u BiH Đorđe Stefanović napomenuo je kako je današnji skup kontinuirana aktivnost, koja bi trebala da dovede do osnivanje javne institucije za zaštićena područja u ZDK.

– Da ne lažemo ni sebe ni druge, u FBiH, to je, u stvari, preuzimanje dobrih iskustava iz Kantona Sarajevo, jer u FBiH samo u KS-u postoji jedna takva organizacija. U Republici Srpskoj postoji Republički zavod, koji se bavi tim pitanjima. Nažalost, u Federaciji ga nema pa mi pokušavamo na nivou kantona organizovati takvu instituciju – kazao je Stefanović.

Postoje, dodaje, praznine u sistemu zbog preklapanja nadležnosti Fedracije BiH, kantona i lokalnih zajednica pa nema “institucija i javnih tijela koja bi vodila postupak ustanovljavanja, a kasnije i upravljanja zaštićenim područjima”, ali podvlači kako postoje “dobre naznake” da će se takvo javno preduzeće formirati i u ZDK-u.