Nova istraživanja pokazala su da topljenje polarnog leda otežava rotaciju Zemlje, kao posljedica klimatskih promjena. Zbog toga “postoji mogućnost” da naši dani budu duži. Ljudska aktivnost na kretanje Zemlje i njenu rotaciju ima minimalni udio, jer je Mjesec taj koji svojim mjesečevim mjenama upravlja gravitacijom.

Sve je intenzivnije topljenje ledenih pokrivača Zemlje što djelimično ometa prirodna kretanja.

Dužina dana na Zemlji se postepeno povećavala tokom geološkog vremena zbog gravitacionog otpora Mjeseca na okeane i kopno, prenosi rts.rs.

U fizici, Zakon održanja momenta impulsa ukazuje na to da se objekat okreće istom brzinom dok ga nešto ne natjera na promjenu kretanja.

Topljenje ledenog pokrivača Grenlanda i Antarktika zbog globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim faktorom redistribuira vodu uskladištenu na visokim geografskim širinama u svjetske okeane, a sve do ima za posljedicu povećanja visine vode u morima bližim Ekvatoru. Zbog toga je naša planeta spljoštenija sa usporenom rotacijom, a to može da ima za posljedicu produženje dana.

Istraživači su proučavali zašto i kako se Zemljina osa postepeno pomjera tokom dužih vremenskih perioda. Tim je koristio neuronske mreže da bi stvorio najopsežniji mod i tako objasnio kako kretanje unutar Zemljinog jezgra i klime na površini doprinosi polarnom kretanju.

“Klimatske promjene mogle bi da utiču na procese koji se odvijaju u dubinama naše planete više nego u ranijim periodima, a mogle bi da budu i intenzivnije. Promjene su minimalne i ne treba da izazivaju zabrinutost”, dodao je Kiani Shahvandi, vodeći autor istraživanja.

Klimatske pojave mogu da naprave problem kod rada interneta, finansijskih komunikacija i transakcija novčanih tokova, jer su zasnovani na preciznom i tačnom vremenu.Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice, zaključili su naučnici.

Nova istraživanja pokazala su da topljenje polarnog leda otežava rotaciju Zemlje, kao posljedica klimatskih promjena. Zbog toga “postoji mogućnost” da naši dani budu duži. Ljudska aktivnost na kretanje Zemlje i njenu rotaciju ima minimalni udio, jer je Mjesec taj koji svojim mjesečevim mjenama upravlja gravitacijom.

Sve je intenzivnije topljenje ledenih pokrivača Zemlje što djelimično ometa prirodna kretanja.

Dužina dana na Zemlji se postepeno povećavala tokom geološkog vremena zbog gravitacionog otpora Mjeseca na okeane i kopno, prenosi rts.rs.

U fizici, Zakon održanja momenta impulsa ukazuje na to da se objekat okreće istom brzinom dok ga nešto ne natjera na promjenu kretanja.

Topljenje ledenog pokrivača Grenlanda i Antarktika zbog globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim faktorom redistribuira vodu uskladištenu na visokim geografskim širinama u svjetske okeane, a sve do ima za posljedicu povećanja visine vode u morima bližim Ekvatoru. Zbog toga je naša planeta spljoštenija sa usporenom rotacijom, a to može da ima za posljedicu produženje dana.

Istraživači su proučavali zašto i kako se Zemljina osa postepeno pomjera tokom dužih vremenskih perioda. Tim je koristio neuronske mreže da bi stvorio najopsežniji mod i tako objasnio kako kretanje unutar Zemljinog jezgra i klime na površini doprinosi polarnom kretanju.

“Klimatske promjene mogle bi da utiču na procese koji se odvijaju u dubinama naše planete više nego u ranijim periodima, a mogle bi da budu i intenzivnije. Promjene su minimalne i ne treba da izazivaju zabrinutost”, dodao je Kiani Shahvandi, vodeći autor istraživanja.

Klimatske pojave mogu da naprave problem kod rada interneta, finansijskih komunikacija i transakcija novčanih tokova, jer su zasnovani na preciznom i tačnom vremenu.Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice, zaključili su naučnici.