U Federaciji BiH stupio je novi Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, kao i novi pravilnik za ostvarivanje dječijeg doplatka. Pravilnik propisuje otvaranje bankovnog računa za svako dijete, što je donijelo mnogo poteškoća za roditelje. Novim pravilnikom problem imaju i roditelji djece sa teškoćama u razvoju.
Sedmeročlana obitelj Osmanović iz sarajevskog naselja Stup preživljava prodavajući sekundarne sirovine. Žive u dvadesetak kvadrata, u jako teškim uvjetima. Aplicirali su da ostvare pravo na dječiji doplatak od Kantona Sarajevo, uskoro se planiraju i prijaviti i za doplatak koji se izdvaja iz federalnog proračuna.
– Tražila sam, čekam dva mjeseca. Bila sam u opštini i rekli su mi da još moram čekati. Nisam nikada imala dječiji doplatak. Nisu mi dali jer nisam imala prebivalište, sada sam se prijavila i predala sam – kaže Ilona Osmanović.
– Tražili smo, ali ne daju ništa. Radim s željezom i tako prehranjujem djecu – rekao je Rambo Osmanović.
Brojna istraživanja ukazuju na težak položaj romske populacije. Prema istraživanja OSCE-a više od 70 posto Roma u tri godine traže minimalno pet zahtjeva za neku vrstu socijalne pomoći, među kojima su i prava iz oblasti dječije zaštite.
– Prema novom zakonu o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, Vlada Federacije BiH na godišnjem nivou za dječiji doplatak planira izdvojiti 100 milijuna KM. Pravo na dječiji doplatak imaju obitelji s tri člana u zavisnosti od primanja. U Udruženju “Tri plus” upozoravaju kako novi pravilnik nadležnog federalnog ministarstva propisuje obveznost otvaranja bankovnog računa za svako dijete – rekao je Mustafa Vlahovnjak, Udruženje “Tri plus”.
Kada uzmemo u obzir da obuhvat 85.000 djece, dolazimo do milionskih iznosa koji finansijsko opterećenja i to je udar na kućni budžet porodica koje uživaju ovaj dodatak.
– Pravo na dječiji doplatak je pravo koje pripada djetetu s imenom i prezimenom. To je osobno pravo koje se ne može prenositi, ne može se naslijeđivati. Praktične implikacije prava koje u ugrađeno u pravo znače da je rješenje koje se donosi na ime djeteta treba glasiti na njega – objasnio je Miroslav Jurešić, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH
Novim zakonom nisu zadvoljni ni roditelji s poteškoćama u razvoju. Novina u ovom propisu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo. koji član obitelji ima primanja viša od 217 KM.
– Ovaj zakon jeste donio cenzus. Ovaj zakon je donio i to da kantoni mogu donijeti dopune ili izmjene, u prijevodu mogu ukinuti cenzus. KS je to odmah uradio, ali je problem s drugim kantonima – kaže Ines Kavalec, Udruženje “Dajte nam šansu”.
U BiH visina dječjeg doplatka varira između entiteta, a u Federaciji među kantonima i općinama. Diskriminacija u socijalnim davanjima prije dvije godine navedena je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, koji je uradio Razvojni program Ujedinjenih naroda.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.