Iako u dosta manjem obimu nego prije nekoliko godina, bosanskohercegovački radnici koji odu u Sloveniju i dalje imaju određenih problema s poslodavcima po pitanju prava i uvjeta rada.

Predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Zavoda za zapošljavanje Slovenije nedavno su na sastanku u Ljubljani ukazali na praksu pojedinih poslodavaca da ovim institucijama pošalju različit ugovor o radu i to je uvijek na štetu radnika.

S obzirom na to da je povećan interes bh. radnika za rad u Sloveniji, zanimalo nas je s čim se sve susreću kod slovenačkih poslodavaca i kako da se zaštite.

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ističe da je jedan od osnovnih problema ugovor na slovenačkom jeziku koji se daje radniku da ga potpiše, a radnik ne zna šta u njemu piše. Zbog toga je još 2019. godine inicirano uvođenje dvojezičnih ugovora, ali treba proći dosta vremena dok to i ne zaživi jer je neophodno da bude izmijenjen sporazum o zapošljavanju koje naše dvije države imaju, a to nije moguće bez uključivanja Vlade Slovenije i Vijeća ministara BiH.

Problem je i upravo praksa slanja različitih ugovora bh. i slovenačkoj nadležnoj instituciji preko kojih ide zapošljavanje.

– Mi dobijemo jedan ugovor, a slovenački Zavod drugi. Mi objavimo oglas i naši ljudi vide jedne uvjete rada, potpišu ugovor, ne čitaju, a zapravo imaju veći fond sati ili nije plaćen smještaj, različito piše kada je riječ o odmoru i slično. Mi smo tražili da taj prvi ugovor, koji je osnova za sve dalje i na osnovu kojeg se i izdaje radna i boravišna dozvola, bude istovjetan i s tim su se složili u Zavodu za zapošljavanje Slovenije – kazao je Pupić.

On je naglasio da problemi nisu ni blizu u onom obimu u kojem su bili prije pet-šest godina i da je Slovenija dosta poslodavaca isfiltrirala i napravila crnu listu poslodavaca koji više ne mogu dostavljati svoje oglase bh. agenciji. No problema i dalje ima.

Pupić je ukazao da se bh. radnici uvijek mogu obratiti Nezavisnom sindikatu Slovenije i dobro bi bilo da to učine prije nego što potpišu ugovor, ali da rijetki to čine i obrate se tek kada nastane problem.

– Taj ugovor je osnova svega i najviše pažnje tome treba posvetiti. Naši radnici od nas dobiju i listu institucija kojim se mogu obratiti – dodao je Pupić.

Podsjetio je da u Sloveniji uglavnom iz BiH traže vozače, varioce i ostale zanate koji su u vezi s građevinskim sektorom te pomoćne radnike…

Kazao je i da je prošle godine zabilježeno veliko povećanje broja radnih dozvola pa je stoga tražen i pojačan nadzor slovenačkih poslodavaca, dok je i ove godine u odnosu na prošlu blago povećan broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji za bh. radnike. Samo do kraja septembra Slovenija je izdala 13.914 radnih dozvola našim građanima.

Iako u dosta manjem obimu nego prije nekoliko godina, bosanskohercegovački radnici koji odu u Sloveniju i dalje imaju određenih problema s poslodavcima po pitanju prava i uvjeta rada.

Predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Zavoda za zapošljavanje Slovenije nedavno su na sastanku u Ljubljani ukazali na praksu pojedinih poslodavaca da ovim institucijama pošalju različit ugovor o radu i to je uvijek na štetu radnika.

S obzirom na to da je povećan interes bh. radnika za rad u Sloveniji, zanimalo nas je s čim se sve susreću kod slovenačkih poslodavaca i kako da se zaštite.

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ističe da je jedan od osnovnih problema ugovor na slovenačkom jeziku koji se daje radniku da ga potpiše, a radnik ne zna šta u njemu piše. Zbog toga je još 2019. godine inicirano uvođenje dvojezičnih ugovora, ali treba proći dosta vremena dok to i ne zaživi jer je neophodno da bude izmijenjen sporazum o zapošljavanju koje naše dvije države imaju, a to nije moguće bez uključivanja Vlade Slovenije i Vijeća ministara BiH.

Problem je i upravo praksa slanja različitih ugovora bh. i slovenačkoj nadležnoj instituciji preko kojih ide zapošljavanje.

– Mi dobijemo jedan ugovor, a slovenački Zavod drugi. Mi objavimo oglas i naši ljudi vide jedne uvjete rada, potpišu ugovor, ne čitaju, a zapravo imaju veći fond sati ili nije plaćen smještaj, različito piše kada je riječ o odmoru i slično. Mi smo tražili da taj prvi ugovor, koji je osnova za sve dalje i na osnovu kojeg se i izdaje radna i boravišna dozvola, bude istovjetan i s tim su se složili u Zavodu za zapošljavanje Slovenije – kazao je Pupić.

On je naglasio da problemi nisu ni blizu u onom obimu u kojem su bili prije pet-šest godina i da je Slovenija dosta poslodavaca isfiltrirala i napravila crnu listu poslodavaca koji više ne mogu dostavljati svoje oglase bh. agenciji. No problema i dalje ima.

Pupić je ukazao da se bh. radnici uvijek mogu obratiti Nezavisnom sindikatu Slovenije i dobro bi bilo da to učine prije nego što potpišu ugovor, ali da rijetki to čine i obrate se tek kada nastane problem.

– Taj ugovor je osnova svega i najviše pažnje tome treba posvetiti. Naši radnici od nas dobiju i listu institucija kojim se mogu obratiti – dodao je Pupić.

Podsjetio je da u Sloveniji uglavnom iz BiH traže vozače, varioce i ostale zanate koji su u vezi s građevinskim sektorom te pomoćne radnike…

Kazao je i da je prošle godine zabilježeno veliko povećanje broja radnih dozvola pa je stoga tražen i pojačan nadzor slovenačkih poslodavaca, dok je i ove godine u odnosu na prošlu blago povećan broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji za bh. radnike. Samo do kraja septembra Slovenija je izdala 13.914 radnih dozvola našim građanima.