Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH većinom glasova prihvatili su Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona , koji se odnosi na izbore u Mostaru po hitnom postupku.

Ovaj prijedlog treba da izglasa i Domu naroda BiH, a sjednica je zakazana za sutra.

Prijedlog u parlamentarnu proceduru uputili su Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić. Dok je tekst prijedloga urađen na osnovu dogovora koji su postigli lideri SDA i HDZ-a Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika iz šest izbornih jedinica na način da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.

Rasprava

Za hitni postupak je glasao 21 poslanik, protiv je bilo 10, a pet poslanika je bilo suzdržano.

U toku je rasprava o predloženom zakonu.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH izjasnili su se većinom glasova da se ipak ovaj Zakon razmatra bez amandmanske faze.

Nermin Nikšić (SDP) kazao je da je za SDP potpuno neprihvatljivo ignoriranje institucija BiH.

• Danas smo u prilici da se izjasnimo o rješenju koje kreira dva stranačka geta. Model je usmjeren protiv svega građanskog i integrirajućeg u Mostaru.

Dodao je kako su ih SDA su nas uvjeravali da paket u kojem je samo Mostar nije moguć, te naglasio da se sada vidi ko je bio u pravu.

Ovaj dogovor je višestruko opasan za BiH jer ubija ideju multietničkog i građanskog Mostara. U ovom prijedlogu se ne tretira centralna zona i oni će biti diskriminirani. Zakon ne provodi odluke Ustavnog suda i nas ne obavezuje ono što su dogovorili Izetbegović i Čović – rekao je Nikšić.

Borjana Krišto (HDZ) ka jedna od potpisnica izmjena Izbornog zakona naglasila je da se ovim provodi odluka Ustavnog suda BiH.

• Neću se posebno referirati na detalje. Predložit ći da se u uz ovu tačku razmatra i zaključak – pojasnila je Krišto.

Branislav Borenović (PDP) kazao je da je protiv rasprave o ovom pitanju po hitnoj proceduri.

Nikola Lovrinović (HDZ) kazao je da je ovo dobar trenutak da se teško pitanje skine s dnevnog reda, te da nije potpuno sretan zato što nema predviđenog rješenja i za Travnik, te dodao kako je predložio i amandman da se riješi pitanje Travnika.

Dodao je da se prije svega obraća kolegama iz SDA.

• Od kolega iz SDA očekujem da ovo razumiju. Ako je ovo model za Mostar, onda se može primjeniti na druge gradove u BiH. Travnik je doživio svašta i ovo zaslužuju Hrvati u Travniku, rekao je Lovrinović.

Predsjedavajući Kluba poslanika Naša stranka-Nezavisni blok Predrag Kojović je kazao da, mostarski sporazum SDA i HDZ-a, s obzirom na to da se donosi 25 godina nakon donošenja Dejtonskog sporazuma, morao je biti zasnovan na briselskim, evropskim, građanskim principima.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da je anomalija ovog teksta to da u prijedlogu zakona nisu propisani posebni vremenski rokovi za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

• S tim u vezi, bit će jako teško, skoro nemoguće, održati lokalne izbore u Mostaru u isto vrijeme, na isti dan kao u drugim krajevima BiH – naveo je Đonlagić.

Poslanica Alma Čolo (SDA) je kazala da, kao odgovoran poslanik, želi da omogući ljudima u Mostaru da imaju izbore.

• Oni su ih imali posljednji put 2008. godine i ti izbori su važili do 2012. godine – navela je Čolo.

Po njenim riječima, “osam godina nemamo Gradsko vijeće u Mostaru”.

• Kriva sam ja, kriv je Halid Genjac, kriv je Nikola Lovrinović, a nije kriv sistem koji je sve to kreirao. Mi sad želimo to da popravimo, da omogućimo ostvarivanje izbornog prava u Gradu Mostaru – kazala je Čolo.

Predsjedavajuća Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Snježana Novaković Bursać je kazala da je bitno da građani Mostara, bez obzira na nacionalnu pripadnost zaslužuju, kao što je to potvrdio Evropski sud za ljudska prava, da se održe izbori.

• Izražavam principijelan stav SNSD-a da podržavamo ono što se predstavnici dva druga konstitutivna naroda, odnosno stranke koje ih predstavljaju dominantno, dogovore. Nastojat ćemo, ukoliko zaista ne ide na štetu srpskog naroda, i da podržimo kroz glasanje – navela je Novaković Bursać.

Izmjene Izbornog zakona BiH

Nakon pauze, nastavljena je rasprava, izlaganjem Dragana Mektića (SDS), koji je zamolio zastupnike SNSD-a i grupacije oko te stranke da ovaj zakon ne ide u hitnu proceduru:

• Razlog je što Srbi u Mostaru i u tom kantonu, ili županiji, nisu konstitutivan narod.

Podsjetio je da je na nedavno održanom sastanku svih parlamanetarnih zastupnika u Banjaluci dogovorono da će se ići u redovnu proceduru, te da se Srbima omogući da imaju svoju listu.

• Ovako će Srbi biti na listama SDA i HDZ-a, rekao je Mektić.

Inače, nakon insistiranja da Nikola Lovrinović koji je zatražio pauzu obrazloži zbog čega je to uradio, pauzu je zatražio i zastupnik DF-a, Zlatan Begić.

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snežana Novaković Bursać rekla je da će poslanici SNSD-a glasati za prijedlog izmjena Izbornog zakona koji u određenoj mjeri omogućava učešće Srba u Gradskom vijeću Mostara.

• SDS je promijenio mišljenje čim su došli u Sarajevo. Nije postignut nikakav dogovor ili je /Dragan/ Mektić pogrešno informisan ili iskrivljuje činjenice da je postignut dogovor o zajedničkom kandidatu za listu u Mostaru i načelnika Srebrenice – rekla je Bursaćeva.

Poslanik Nenad Stevandić rekao je da su predstavnici Srba iz Mostara bili i ranije kod predstavnika vlasti Republike Srpske na konsultacijama.

Rasprava o Izbornon zakonu

Razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku nastavljena je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Saša Magazinović (SDP) rekao je da se radi o sporazumu SDA i HDZ o održavanju izbora u Mostaru, te da stranke koje su ovo dogovorile idu na B model, jer što to njima odgovara, jer imaju osigurane glasove u određenim gradskim područjima. Model je takav da stranka koja ima 1.500 glasova manje od SDP imat će mandat više. Rekoje da stoga ne treba hitni postupak.

• Smatram da se ovaj zakon ne može razmatrati u hitnoj proceduri jer dijeli Mostar na dvoje. A danas ga podržavaju i oni koji su govorili da ako se Mostar podijeli na dvoje, da se država dijeli na troje – poručio je Magazinović.

Damir Arnaut (Naša stranka) kazao je da diskriminacija traje već 12 godina.

• Nešto što toliko traje nema smisla da se prelomi preko koljena na jednoj sjednici i to po hitnom postupku, kaže Arnaut.

Dodao je da se ovim zakonom ne predviđa da se izbori u Mostaru održe u toku ove godine.

Mirko Šarović (SDS) kazao je da ovakva rješenja nisu dobra za srpske predstavnike u Mostar, te da neće podržati hitnu procreduru. .

Potom je Nikola Lovrinović u ime Kluba HDZ-a zatražio pauzu u trajanju od pola sata.

Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH podnijeli su poslanici Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijan Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić.

U prijedlogu je sadržano sprovođenje presude Ustavnog suda BiH iz 2010. godine kojom su suspendovani izbori u Mostaru.

Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika iz šest izbornih jedinica na način da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.

Poslanici protiv hitne procedure za usvajanje budžeta institucija BiH za 2020.
Predstavnički dom PSBiH nije usvojio zahtjev Predsjedništva Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu po hitnom postupku.

Također, usvojen je priojedlog zaključka po kojem će PSBiH 9.jula razmatrati Budžet.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović kazao je da će nadležne komisije razmatrati budžet i da će nakon toga dostaviti izvještaj Predstavničkom domu.

• U četvrtak Zakon o budžetu razmatrao bi se u prvom čitanju, bila bi i amandmanska procedura. Dakle cilj je je da se budžet usvoji do kraja ove sedmice, kako bi Dom naroda mogao ovo pitanje razmatrati sljedeće sedmice, rekao je Radmanović.

Pojasnio je da se zaključkom obezbjeđuje da se budžet usvoji u skraćenoj proceduri, a do kraja ove sedmice.

• Skraćena procedura podrazumijeva da Zakon o budžetu razmatraju nadležne komisije, te nakon toga dostavljaju svoje mišljenje, a kako bi Predstavnički dom budžet razmatrao na sjednici koja će biti zakazana za četvrtak – kazao je Radmanović.

Nakon što je zaključena rasprava većina zastupnika izjasnila se da se budžet neće razmatrati po hitnoj proceduri.

Potom su poslanici većinom glasova podržali zaključak da se budžet razmatra po skraćenom postupku.

Rasprava o hitnom usvajanju Budžeta

Tokom rasprave o zahtjevu za hitni postupak, zamjenica Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZBiH) je kazala da ovo nije dobra praksa kod usvajanja, naročito ovakvih zakona.

Navela je da je za nju i njen klub u ovom trenutku neprihvatljivo da prijedlog proračuna razmatraju po hitnom postupku.

• Smatram da za to nema nikakvih elemenata, na poseban način što su prekršene odredbe Zakona o finansiranju institucija BiH, konkretno član 7. koji govori da Ministarstvo finansija i trezora, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo, mogu dati mišljenje o nacrtu proračuna Parlamentarne skupštine bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je nacrt proračuna Parlamentarne skupštine u suprotnosti sa preuzetim obvezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje prema zaključenim međunarodnim sporazumima, ili kada nacrt proračuna Parlamentarne skupštine dovodi do proračunske neravnoteže… – navela je Krišto.

Ona je pozvala poslanike da predloženi budžet razmatraju u redovnoj proceduri, a da skrate rokove, ali da ne prihvate hitnu proceduru.

Poslanik Zukan Helez (SDPBiH) je kazao da je sedmi mjesec tekuće godine, te da je potrošeno više od pola budžeta i onda se kaže da nema ni jedan argument da se prijedlog budžeta razmatra po hitnoj proceduri.

• Samo iz razloga, zato što pojedine političke stranke ne mogu da kontrolišu više Centralnu izbornu komisiju (CIK), treba sve da propadne. Ako neko ne može da lažira izbore, da ukrade, treba da propadne ova država. Zar ne treba obrnuto da radimo, da stanemo ‘ukraj’ javašluku. Ovo je davno trebalo da bude po hitnoj proceduri – smatra Helez.

Kaže da „treba redovna procedura samo da ne bismo usvojili budžet gdje je planirano finansiranje izbora“.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da smo, na žalost, već u drugoj polovini budžetske, odnosno fiskalne 2020. godine, a država i njene institucije se finansiraju prema odluci o privrenom finansiranju, što je ustavno i zakonski moguće, ali suštniski nije dobro.

Po njegovim riječima, itekako ima potrebe da državne institucije dobiju redovan budžet, po hitnom postupku.

• Postoji nekoliko opravdanih razloga zašto bi budžet trebalo razmatrati po hitnom postupku. Suštinski razlog je što smo već potrošili pola budžetske godine i to je prvi razlog. Drugi razlog je stvaranje finansijskog okvira državnoj instituciji koja je ovlaštena i zadužena za organizaciju i provođenje izbora, CIK-u BiH – naveo je Đonlagić.

Najavio je da će Klub DF-a podržati da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

Poslanik Jasmin Emrić (A-SDA) smatra da nije dobra praksa da se budžet institucija BiH usvaja po hitnom postupku.

• Ne znam zašto se Predsjedništvo opredijelilo za hitni postupak – kazao je Emrić, postavljajući pitanje kako će, ako se usvoji hitni postupak, poslanici ulagati amandmane.

On ističe da je vrlo negativno to da poslanici ne mogu uopće sudjelovati u postupku donošenje budžeta. Dodaje da su poslanici „dovedeni pred svršen čin i moramo prihvatiti ono što je Predsjedništvo utvrdilo pod izgovorom da moramo imati budžet i da se lokalni izbori moraju održati“.

Poslanik Halid Genjac (SDA) je kazao da je, u konačnici, izjašnjenje u pogledu hitne procedure i usvajanje budžeta, „izjašnjenje o tome da li smo za održavanje općinskih izbora ili nismo“.

• Oni koji prate izborne procese i pripremne radnje za održavanje izbora, znaju da je kritično vrijeme za odabir onih koji bi trebali štampati glasačke listiće i da je krajnje i kritično vrijeme za odabir onih koji bi trebali štampati ukupni izborni materijal, a da CIK ne može niti jednu tu radnju ni započeti, a kamoli provoditi, ukoliko nema osigurana sredstva za to isključivo iz budžeta – naveo je Genjac.

Po njegovim riječima, izjašnjenje poslanika u pogledu budžeta i u pogledu osiguranja sredstava za izbore, nije izjašnjenje o podržavanju ili nepodržavanju Izborne komisije ili određenog sastava CIK-a.

• To je naše opredjeljenje u pogledu integriteta izbornog procesa i ukupnih demokratskih procesa u BiH – smatra Genjac.

On je predložio da poslanici glasaju, prije svega, o hitnoj proceduri za koju će, kako je najavio, biti Klub SDA.

• Ukoliko se ne prihvati hitna procedura, predlažem da usvojimo zaključak da Predstavnički dom zadužuje Kolegij da organizira zasjedanje Predstavničkog doma na način da se do kraja sedmice usvoji budžet. Nikakve prepreke u Poslaniku nema – naveo je Genjac.

Poslanik Predrag Kojović (Naša stranka) je kazao da uvažava to da svaki budžet, pa i ovaj, zaslužuje javnu raspravu i da zaslužuje mogućnost da parlament koji ga izglasava ima mogućnost uticanja na njegov sadržaj.

• Ali ovo je jedna od onih situacija u kojoj postoji moralna dilema, odnosno mora se napraviti određeni izbor. Imamo velike strepnje da bi vraćanje budžeta u redovnu proceduru još dodatno dovelo u opasnost održavanje izbora. A poučen mostarskim iskustvom u prethodnih 12 godina, možda smo i preoprezni. Zato ćemo, s obzirom da se radi o budžetu koji je prije svega servisne prirode, služi da podrži institucije države BiH, nema neki razvojni karakter, glasati za hitnu proceduru – najavio je Kojović.

Dodao je da će glasati, iako su nezadovoljni njegovim sadržajem, jer misle da je najvažnija stvar za BiH održavanje lokalnih izbora u novembru.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDS-PDP u Predstavničkom domu PSBiH Mirko Šarović izjavio je danas u pauzi sjednice u Sarajevu da su predstojeći izbori jedini razlog zbog kojeg bi mogli podržati budžet institucija BiH.

• Ako to ne bismo učinili vjerovatno bi nas optužili da opstrukcijom budžeta želimo odgađanje izbora, ali SDS želi da izbori budu održani na jesen – naveo je Šarović.

Istakao je da imaju mnogo primjedbi jer je budžetski okvir povećan za 30 miliona KM, te da će konačnu odluku o podršci budžetu donijeti nakon rasprave koja slijedi u nastavku sjednice.

Predsjedništvo je 26. juna utvrdilo Priјеdlоg zakona o Budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа ovu gоdinu, sa izmjenama u tekstu Zakona o Budžetu na stranici 11 – Parlamentarna skupština BiH – Kapitalni izdaci, gdje se predloženi iznos umanjuje za 754.000,00 KM. Taj iznos sredstava se prebacuje u stavku na stranici 9. član 6. Zakona o Budžetu na poziciju Fonda za saniranje ekonomskih šteta, saopćeno je tada iz Predsjedništva BiH.

Priјеdlоg zakona о Budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2020. dоstаvljen je Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа usvајаnjе po hitnoj proceduri.

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH većinom glasova prihvatili su Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona , koji se odnosi na izbore u Mostaru po hitnom postupku.

Ovaj prijedlog treba da izglasa i Domu naroda BiH, a sjednica je zakazana za sutra.

Prijedlog u parlamentarnu proceduru uputili su Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić. Dok je tekst prijedloga urađen na osnovu dogovora koji su postigli lideri SDA i HDZ-a Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika iz šest izbornih jedinica na način da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.

Rasprava

Za hitni postupak je glasao 21 poslanik, protiv je bilo 10, a pet poslanika je bilo suzdržano.

U toku je rasprava o predloženom zakonu.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH izjasnili su se većinom glasova da se ipak ovaj Zakon razmatra bez amandmanske faze.

Nermin Nikšić (SDP) kazao je da je za SDP potpuno neprihvatljivo ignoriranje institucija BiH.

• Danas smo u prilici da se izjasnimo o rješenju koje kreira dva stranačka geta. Model je usmjeren protiv svega građanskog i integrirajućeg u Mostaru.

Dodao je kako su ih SDA su nas uvjeravali da paket u kojem je samo Mostar nije moguć, te naglasio da se sada vidi ko je bio u pravu.

Ovaj dogovor je višestruko opasan za BiH jer ubija ideju multietničkog i građanskog Mostara. U ovom prijedlogu se ne tretira centralna zona i oni će biti diskriminirani. Zakon ne provodi odluke Ustavnog suda i nas ne obavezuje ono što su dogovorili Izetbegović i Čović – rekao je Nikšić.

Borjana Krišto (HDZ) ka jedna od potpisnica izmjena Izbornog zakona naglasila je da se ovim provodi odluka Ustavnog suda BiH.

• Neću se posebno referirati na detalje. Predložit ći da se u uz ovu tačku razmatra i zaključak – pojasnila je Krišto.

Branislav Borenović (PDP) kazao je da je protiv rasprave o ovom pitanju po hitnoj proceduri.

Nikola Lovrinović (HDZ) kazao je da je ovo dobar trenutak da se teško pitanje skine s dnevnog reda, te da nije potpuno sretan zato što nema predviđenog rješenja i za Travnik, te dodao kako je predložio i amandman da se riješi pitanje Travnika.

Dodao je da se prije svega obraća kolegama iz SDA.

• Od kolega iz SDA očekujem da ovo razumiju. Ako je ovo model za Mostar, onda se može primjeniti na druge gradove u BiH. Travnik je doživio svašta i ovo zaslužuju Hrvati u Travniku, rekao je Lovrinović.

Predsjedavajući Kluba poslanika Naša stranka-Nezavisni blok Predrag Kojović je kazao da, mostarski sporazum SDA i HDZ-a, s obzirom na to da se donosi 25 godina nakon donošenja Dejtonskog sporazuma, morao je biti zasnovan na briselskim, evropskim, građanskim principima.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da je anomalija ovog teksta to da u prijedlogu zakona nisu propisani posebni vremenski rokovi za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

• S tim u vezi, bit će jako teško, skoro nemoguće, održati lokalne izbore u Mostaru u isto vrijeme, na isti dan kao u drugim krajevima BiH – naveo je Đonlagić.

Poslanica Alma Čolo (SDA) je kazala da, kao odgovoran poslanik, želi da omogući ljudima u Mostaru da imaju izbore.

• Oni su ih imali posljednji put 2008. godine i ti izbori su važili do 2012. godine – navela je Čolo.

Po njenim riječima, “osam godina nemamo Gradsko vijeće u Mostaru”.

• Kriva sam ja, kriv je Halid Genjac, kriv je Nikola Lovrinović, a nije kriv sistem koji je sve to kreirao. Mi sad želimo to da popravimo, da omogućimo ostvarivanje izbornog prava u Gradu Mostaru – kazala je Čolo.

Predsjedavajuća Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Snježana Novaković Bursać je kazala da je bitno da građani Mostara, bez obzira na nacionalnu pripadnost zaslužuju, kao što je to potvrdio Evropski sud za ljudska prava, da se održe izbori.

• Izražavam principijelan stav SNSD-a da podržavamo ono što se predstavnici dva druga konstitutivna naroda, odnosno stranke koje ih predstavljaju dominantno, dogovore. Nastojat ćemo, ukoliko zaista ne ide na štetu srpskog naroda, i da podržimo kroz glasanje – navela je Novaković Bursać.

Izmjene Izbornog zakona BiH

Nakon pauze, nastavljena je rasprava, izlaganjem Dragana Mektića (SDS), koji je zamolio zastupnike SNSD-a i grupacije oko te stranke da ovaj zakon ne ide u hitnu proceduru:

• Razlog je što Srbi u Mostaru i u tom kantonu, ili županiji, nisu konstitutivan narod.

Podsjetio je da je na nedavno održanom sastanku svih parlamanetarnih zastupnika u Banjaluci dogovorono da će se ići u redovnu proceduru, te da se Srbima omogući da imaju svoju listu.

• Ovako će Srbi biti na listama SDA i HDZ-a, rekao je Mektić.

Inače, nakon insistiranja da Nikola Lovrinović koji je zatražio pauzu obrazloži zbog čega je to uradio, pauzu je zatražio i zastupnik DF-a, Zlatan Begić.

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snežana Novaković Bursać rekla je da će poslanici SNSD-a glasati za prijedlog izmjena Izbornog zakona koji u određenoj mjeri omogućava učešće Srba u Gradskom vijeću Mostara.

• SDS je promijenio mišljenje čim su došli u Sarajevo. Nije postignut nikakav dogovor ili je /Dragan/ Mektić pogrešno informisan ili iskrivljuje činjenice da je postignut dogovor o zajedničkom kandidatu za listu u Mostaru i načelnika Srebrenice – rekla je Bursaćeva.

Poslanik Nenad Stevandić rekao je da su predstavnici Srba iz Mostara bili i ranije kod predstavnika vlasti Republike Srpske na konsultacijama.

Rasprava o Izbornon zakonu

Razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku nastavljena je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Saša Magazinović (SDP) rekao je da se radi o sporazumu SDA i HDZ o održavanju izbora u Mostaru, te da stranke koje su ovo dogovorile idu na B model, jer što to njima odgovara, jer imaju osigurane glasove u određenim gradskim područjima. Model je takav da stranka koja ima 1.500 glasova manje od SDP imat će mandat više. Rekoje da stoga ne treba hitni postupak.

• Smatram da se ovaj zakon ne može razmatrati u hitnoj proceduri jer dijeli Mostar na dvoje. A danas ga podržavaju i oni koji su govorili da ako se Mostar podijeli na dvoje, da se država dijeli na troje – poručio je Magazinović.

Damir Arnaut (Naša stranka) kazao je da diskriminacija traje već 12 godina.

• Nešto što toliko traje nema smisla da se prelomi preko koljena na jednoj sjednici i to po hitnom postupku, kaže Arnaut.

Dodao je da se ovim zakonom ne predviđa da se izbori u Mostaru održe u toku ove godine.

Mirko Šarović (SDS) kazao je da ovakva rješenja nisu dobra za srpske predstavnike u Mostar, te da neće podržati hitnu procreduru. .

Potom je Nikola Lovrinović u ime Kluba HDZ-a zatražio pauzu u trajanju od pola sata.

Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH podnijeli su poslanici Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijan Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić.

U prijedlogu je sadržano sprovođenje presude Ustavnog suda BiH iz 2010. godine kojom su suspendovani izbori u Mostaru.

Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika iz šest izbornih jedinica na način da Gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri. Sa Gradske liste bira se još 13 vijećnika.

Poslanici protiv hitne procedure za usvajanje budžeta institucija BiH za 2020.
Predstavnički dom PSBiH nije usvojio zahtjev Predsjedništva Bosne i Hercegovine za razmatranje Prijedloga zakona o institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu po hitnom postupku.

Također, usvojen je priojedlog zaključka po kojem će PSBiH 9.jula razmatrati Budžet.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović kazao je da će nadležne komisije razmatrati budžet i da će nakon toga dostaviti izvještaj Predstavničkom domu.

• U četvrtak Zakon o budžetu razmatrao bi se u prvom čitanju, bila bi i amandmanska procedura. Dakle cilj je je da se budžet usvoji do kraja ove sedmice, kako bi Dom naroda mogao ovo pitanje razmatrati sljedeće sedmice, rekao je Radmanović.

Pojasnio je da se zaključkom obezbjeđuje da se budžet usvoji u skraćenoj proceduri, a do kraja ove sedmice.

• Skraćena procedura podrazumijeva da Zakon o budžetu razmatraju nadležne komisije, te nakon toga dostavljaju svoje mišljenje, a kako bi Predstavnički dom budžet razmatrao na sjednici koja će biti zakazana za četvrtak – kazao je Radmanović.

Nakon što je zaključena rasprava većina zastupnika izjasnila se da se budžet neće razmatrati po hitnoj proceduri.

Potom su poslanici većinom glasova podržali zaključak da se budžet razmatra po skraćenom postupku.

Rasprava o hitnom usvajanju Budžeta

Tokom rasprave o zahtjevu za hitni postupak, zamjenica Predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZBiH) je kazala da ovo nije dobra praksa kod usvajanja, naročito ovakvih zakona.

Navela je da je za nju i njen klub u ovom trenutku neprihvatljivo da prijedlog proračuna razmatraju po hitnom postupku.

• Smatram da za to nema nikakvih elemenata, na poseban način što su prekršene odredbe Zakona o finansiranju institucija BiH, konkretno član 7. koji govori da Ministarstvo finansija i trezora, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo, mogu dati mišljenje o nacrtu proračuna Parlamentarne skupštine bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je nacrt proračuna Parlamentarne skupštine u suprotnosti sa preuzetim obvezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje prema zaključenim međunarodnim sporazumima, ili kada nacrt proračuna Parlamentarne skupštine dovodi do proračunske neravnoteže… – navela je Krišto.

Ona je pozvala poslanike da predloženi budžet razmatraju u redovnoj proceduri, a da skrate rokove, ali da ne prihvate hitnu proceduru.

Poslanik Zukan Helez (SDPBiH) je kazao da je sedmi mjesec tekuće godine, te da je potrošeno više od pola budžeta i onda se kaže da nema ni jedan argument da se prijedlog budžeta razmatra po hitnoj proceduri.

• Samo iz razloga, zato što pojedine političke stranke ne mogu da kontrolišu više Centralnu izbornu komisiju (CIK), treba sve da propadne. Ako neko ne može da lažira izbore, da ukrade, treba da propadne ova država. Zar ne treba obrnuto da radimo, da stanemo ‘ukraj’ javašluku. Ovo je davno trebalo da bude po hitnoj proceduri – smatra Helez.

Kaže da „treba redovna procedura samo da ne bismo usvojili budžet gdje je planirano finansiranje izbora“.

Predsjedavajući Kluba poslanika Demokratske fronte Dženan Đonlagić je kazao da smo, na žalost, već u drugoj polovini budžetske, odnosno fiskalne 2020. godine, a država i njene institucije se finansiraju prema odluci o privrenom finansiranju, što je ustavno i zakonski moguće, ali suštniski nije dobro.

Po njegovim riječima, itekako ima potrebe da državne institucije dobiju redovan budžet, po hitnom postupku.

• Postoji nekoliko opravdanih razloga zašto bi budžet trebalo razmatrati po hitnom postupku. Suštinski razlog je što smo već potrošili pola budžetske godine i to je prvi razlog. Drugi razlog je stvaranje finansijskog okvira državnoj instituciji koja je ovlaštena i zadužena za organizaciju i provođenje izbora, CIK-u BiH – naveo je Đonlagić.

Najavio je da će Klub DF-a podržati da se ovaj prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.

Poslanik Jasmin Emrić (A-SDA) smatra da nije dobra praksa da se budžet institucija BiH usvaja po hitnom postupku.

• Ne znam zašto se Predsjedništvo opredijelilo za hitni postupak – kazao je Emrić, postavljajući pitanje kako će, ako se usvoji hitni postupak, poslanici ulagati amandmane.

On ističe da je vrlo negativno to da poslanici ne mogu uopće sudjelovati u postupku donošenje budžeta. Dodaje da su poslanici „dovedeni pred svršen čin i moramo prihvatiti ono što je Predsjedništvo utvrdilo pod izgovorom da moramo imati budžet i da se lokalni izbori moraju održati“.

Poslanik Halid Genjac (SDA) je kazao da je, u konačnici, izjašnjenje u pogledu hitne procedure i usvajanje budžeta, „izjašnjenje o tome da li smo za održavanje općinskih izbora ili nismo“.

• Oni koji prate izborne procese i pripremne radnje za održavanje izbora, znaju da je kritično vrijeme za odabir onih koji bi trebali štampati glasačke listiće i da je krajnje i kritično vrijeme za odabir onih koji bi trebali štampati ukupni izborni materijal, a da CIK ne može niti jednu tu radnju ni započeti, a kamoli provoditi, ukoliko nema osigurana sredstva za to isključivo iz budžeta – naveo je Genjac.

Po njegovim riječima, izjašnjenje poslanika u pogledu budžeta i u pogledu osiguranja sredstava za izbore, nije izjašnjenje o podržavanju ili nepodržavanju Izborne komisije ili određenog sastava CIK-a.

• To je naše opredjeljenje u pogledu integriteta izbornog procesa i ukupnih demokratskih procesa u BiH – smatra Genjac.

On je predložio da poslanici glasaju, prije svega, o hitnoj proceduri za koju će, kako je najavio, biti Klub SDA.

• Ukoliko se ne prihvati hitna procedura, predlažem da usvojimo zaključak da Predstavnički dom zadužuje Kolegij da organizira zasjedanje Predstavničkog doma na način da se do kraja sedmice usvoji budžet. Nikakve prepreke u Poslaniku nema – naveo je Genjac.

Poslanik Predrag Kojović (Naša stranka) je kazao da uvažava to da svaki budžet, pa i ovaj, zaslužuje javnu raspravu i da zaslužuje mogućnost da parlament koji ga izglasava ima mogućnost uticanja na njegov sadržaj.

• Ali ovo je jedna od onih situacija u kojoj postoji moralna dilema, odnosno mora se napraviti određeni izbor. Imamo velike strepnje da bi vraćanje budžeta u redovnu proceduru još dodatno dovelo u opasnost održavanje izbora. A poučen mostarskim iskustvom u prethodnih 12 godina, možda smo i preoprezni. Zato ćemo, s obzirom da se radi o budžetu koji je prije svega servisne prirode, služi da podrži institucije države BiH, nema neki razvojni karakter, glasati za hitnu proceduru – najavio je Kojović.

Dodao je da će glasati, iako su nezadovoljni njegovim sadržajem, jer misle da je najvažnija stvar za BiH održavanje lokalnih izbora u novembru.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDS-PDP u Predstavničkom domu PSBiH Mirko Šarović izjavio je danas u pauzi sjednice u Sarajevu da su predstojeći izbori jedini razlog zbog kojeg bi mogli podržati budžet institucija BiH.

• Ako to ne bismo učinili vjerovatno bi nas optužili da opstrukcijom budžeta želimo odgađanje izbora, ali SDS želi da izbori budu održani na jesen – naveo je Šarović.

Istakao je da imaju mnogo primjedbi jer je budžetski okvir povećan za 30 miliona KM, te da će konačnu odluku o podršci budžetu donijeti nakon rasprave koja slijedi u nastavku sjednice.

Predsjedništvo je 26. juna utvrdilo Priјеdlоg zakona o Budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа ovu gоdinu, sa izmjenama u tekstu Zakona o Budžetu na stranici 11 – Parlamentarna skupština BiH – Kapitalni izdaci, gdje se predloženi iznos umanjuje za 754.000,00 KM. Taj iznos sredstava se prebacuje u stavku na stranici 9. član 6. Zakona o Budžetu na poziciju Fonda za saniranje ekonomskih šteta, saopćeno je tada iz Predsjedništva BiH.

Priјеdlоg zakona о Budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2020. dоstаvljen je Pаrlаmеntаrnој skupštini BiH nа usvајаnjе po hitnoj proceduri.