Narušavanje tzv. unutarnjeg sata organizma može rezultirati povećanjem rizika za poremećaje raspoloženja, sugerira istraživanje škotskih naučnika.

Istraživači s University of Glasgow pojašnjavaju kako ovaj biološki sat “otkucava” u gotovo svakoj ćeliji u organizmu te utječe na funkciju niza tipova tkiva, izlučivanje hormona, tjelesnu temperaturu i metabolizam.

Prema nalazima prikupljenima od oko 91 000 ispitanika, narušavanje unutarnjeg sata organizma neredovitim ili prekratkim snom može povećati rizik za depresiju, bipolarni poremećaj i slična stanja za do 10 procenata.

Slično povećanje rizika uočeno je kod osoba koje su aktivnije noću, a manje aktivne danju.

Narušavanje tzv. unutarnjeg sata organizma može rezultirati povećanjem rizika za poremećaje raspoloženja, sugerira istraživanje škotskih naučnika.

Istraživači s University of Glasgow pojašnjavaju kako ovaj biološki sat “otkucava” u gotovo svakoj ćeliji u organizmu te utječe na funkciju niza tipova tkiva, izlučivanje hormona, tjelesnu temperaturu i metabolizam.

Prema nalazima prikupljenima od oko 91 000 ispitanika, narušavanje unutarnjeg sata organizma neredovitim ili prekratkim snom može povećati rizik za depresiju, bipolarni poremećaj i slična stanja za do 10 procenata.

Slično povećanje rizika uočeno je kod osoba koje su aktivnije noću, a manje aktivne danju.