Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija učestvovao je danas  u Beogradu na Regionalnoj konferenciji „Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu“.

Konferencija je organizovana od strane ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu i Beogradu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška – BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike s ciljem predstavljanja norveške ekspertize i investitora zemljama zapadnog Balkana u oblasti obnovljivih izvora energije.

Na plenarnim sesijama razgovarano je o regionalnoj energetskoj perspektivi i norveškim ulaganjima u energetski sektor Zapadnog Balkana, prilikama i mogućnostima finansiranja obnovljivljivih izvora energije, te o razvoju i iskustvima norveškog energetskog sektora u ovoj oblasti.

U svome obraćanju predsjedavajući Tegeltija je rekao da u Bosni i Hercegovini postoji snažan interes za jačanje saradnje u energetskom sektoru sa kompanijama iz Kraljevine Norveške, kao i otvorenosti za regionalnu saradnju. Istakao je da Bosna i Hercegovina ima neiskorištenog energetskog potencijala, a Norveška raspolaže znanjem, novim tehnologijama i mogućnostima finansiranja.

Predsjedavajući Tegeltija je rekao da BiH raspolaže značajnim energetskim kapacitetima, ali da većina postrojenja zahtijeva pojačano održavanje i dodatna ulaganja u modernizaciju. Naglasio je da se to posebno odnosi na termoelektrane koje su u 2021. godini proizvele 59,2%  neto proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da postoji realna potreba zbog stabilnosti energetskog sistema, naročito sada u vrijeme svjetske energetske krize, za obnovom nekoliko blokova u termoelektranama kako bi im se produžio radni vijek i smanjilo zagađenje.

Predsjedavajući Tegeltija je dodao da su oba entiteta, i Republika Srpska i Federacija BiH, u procesu usvajanju seta zakona koji su usmjereni na energetsku tranziciju ka čistoj energiji, što pokazuje jasno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina maksimalno radi na otvaranju energetskog sektora za privatne investicije, a to se naročito odnosi na obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana. On je rekao da su vjetroelektrane i solarne elektrane u prošloj godini proizvele tek 2,6% neto proizvodnje električne energije u BiH, te da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za dodatna ulaganja.

Predsjedavajući Tegeltija je rekao da energetske kompanije u BiH u narednom periodu planiraju značajna ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta u okviru ključnih strateških ciljeva: bezbjednosti snadbijevanja, cjenovne prihvatljivosti i ekološke održivosti. On je pozdravio interes norveških kompanija i investitora za ulaganje u energetski sektor BiH, te pozvao na uspostavljanje saradnje sa energetskim kompanijama u BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija učestvovao je danas  u Beogradu na Regionalnoj konferenciji „Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu“.

Konferencija je organizovana od strane ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu i Beogradu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška – BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike s ciljem predstavljanja norveške ekspertize i investitora zemljama zapadnog Balkana u oblasti obnovljivih izvora energije.

Na plenarnim sesijama razgovarano je o regionalnoj energetskoj perspektivi i norveškim ulaganjima u energetski sektor Zapadnog Balkana, prilikama i mogućnostima finansiranja obnovljivljivih izvora energije, te o razvoju i iskustvima norveškog energetskog sektora u ovoj oblasti.

U svome obraćanju predsjedavajući Tegeltija je rekao da u Bosni i Hercegovini postoji snažan interes za jačanje saradnje u energetskom sektoru sa kompanijama iz Kraljevine Norveške, kao i otvorenosti za regionalnu saradnju. Istakao je da Bosna i Hercegovina ima neiskorištenog energetskog potencijala, a Norveška raspolaže znanjem, novim tehnologijama i mogućnostima finansiranja.

Predsjedavajući Tegeltija je rekao da BiH raspolaže značajnim energetskim kapacitetima, ali da većina postrojenja zahtijeva pojačano održavanje i dodatna ulaganja u modernizaciju. Naglasio je da se to posebno odnosi na termoelektrane koje su u 2021. godini proizvele 59,2%  neto proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da postoji realna potreba zbog stabilnosti energetskog sistema, naročito sada u vrijeme svjetske energetske krize, za obnovom nekoliko blokova u termoelektranama kako bi im se produžio radni vijek i smanjilo zagađenje.

Predsjedavajući Tegeltija je dodao da su oba entiteta, i Republika Srpska i Federacija BiH, u procesu usvajanju seta zakona koji su usmjereni na energetsku tranziciju ka čistoj energiji, što pokazuje jasno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina maksimalno radi na otvaranju energetskog sektora za privatne investicije, a to se naročito odnosi na obnovljive izvore energije poput solarnih elektrana. On je rekao da su vjetroelektrane i solarne elektrane u prošloj godini proizvele tek 2,6% neto proizvodnje električne energije u BiH, te da u ovoj oblasti postoji značajan prostor za dodatna ulaganja.

Predsjedavajući Tegeltija je rekao da energetske kompanije u BiH u narednom periodu planiraju značajna ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta u okviru ključnih strateških ciljeva: bezbjednosti snadbijevanja, cjenovne prihvatljivosti i ekološke održivosti. On je pozdravio interes norveških kompanija i investitora za ulaganje u energetski sektor BiH, te pozvao na uspostavljanje saradnje sa energetskim kompanijama u BiH.