Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odbio je žalbe sarajevskog Kantonalnog tužilaštva i odbrane, te potvrdio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Veljko Papić osuđen na dvije godine zatvora za zločine počinjene 1993. i 1994. u sarajevskim naseljima Grbavica i Kovačići.

Papiću je presuda izrečena 2022. godine nakon ponovljenog suđenja. Na ovu presudu Tužilaštvo je predložilo da mu se izrekne veća kazna, dok je odbrana uložila žalbu iz zakonskih razloga. Vrhovni sud Federacije je donio presudu kojom se žalbe odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda kojom je Papić oglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora za krivično djelo “ratni zločin protiv civilnog stanovništva”, javlja Detektor.

Papić je osuđen kao bivši komandant bataljona Prve sarajevske brigade pri Vojsci Republike Srpske što je, koristeći svoj položaj, kao i nemogućnost civila nesrpske nacionalnosti da napuste područje, planirao, rukovodio i nadzirao aktivnosti formiranog radnog voda koji se nalazio u Beogradskoj ulici.

Kako je navedeno u presudi, Papić je izdavao naredbe, prinuđavajući na rad civile nesrpske nacionalnosti tako što ih je svakodnevno, protivno njihovoj volji, uz fizičko i psihičko zlostavljanje, prisiljavao na obavljanje teških poslova. Radovi su se obavljali najčešće na prvoj borbenoj liniji, bez naknade i radnog vremena, uz slabu i nedovoljnu ishranu.

On je osuđen da je u jesen 1993. u Splitskoj ulici u večernjim satima naredio starijim civilima da do jutra, po lošim vremenskim uslovima, prenesu uz brdo veliku količinu pijeska, kao i da je u martu 1994. naredio radnom vodu da skinu zastavu Armije Bosne i Hercegovine, zaprijetivši im da će ih ubiti, te da u zimu 1993. prenesu eksploziv u “crvenu zgradu” koja se nalazila na liniji razgraničenja, u dio u kojem su bili smješteni pripadnici ABiH.

Osuđen je i da je četvorici pripadnika radnog voda naredio i izvlačenje tijela Boška Brkića i Admire Ismić – koje su sugrađani kasnije prozvali sarajevskim Romeom i Julijom – ubijenih 18. maja 1993. godine u blizini Vrbanja mosta.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odbio je žalbe sarajevskog Kantonalnog tužilaštva i odbrane, te potvrdio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Veljko Papić osuđen na dvije godine zatvora za zločine počinjene 1993. i 1994. u sarajevskim naseljima Grbavica i Kovačići.

Papiću je presuda izrečena 2022. godine nakon ponovljenog suđenja. Na ovu presudu Tužilaštvo je predložilo da mu se izrekne veća kazna, dok je odbrana uložila žalbu iz zakonskih razloga. Vrhovni sud Federacije je donio presudu kojom se žalbe odbijaju kao neosnovane i potvrđuje presuda kojom je Papić oglašen krivim i osuđen na dvije godine zatvora za krivično djelo “ratni zločin protiv civilnog stanovništva”, javlja Detektor.

Papić je osuđen kao bivši komandant bataljona Prve sarajevske brigade pri Vojsci Republike Srpske što je, koristeći svoj položaj, kao i nemogućnost civila nesrpske nacionalnosti da napuste područje, planirao, rukovodio i nadzirao aktivnosti formiranog radnog voda koji se nalazio u Beogradskoj ulici.

Kako je navedeno u presudi, Papić je izdavao naredbe, prinuđavajući na rad civile nesrpske nacionalnosti tako što ih je svakodnevno, protivno njihovoj volji, uz fizičko i psihičko zlostavljanje, prisiljavao na obavljanje teških poslova. Radovi su se obavljali najčešće na prvoj borbenoj liniji, bez naknade i radnog vremena, uz slabu i nedovoljnu ishranu.

On je osuđen da je u jesen 1993. u Splitskoj ulici u večernjim satima naredio starijim civilima da do jutra, po lošim vremenskim uslovima, prenesu uz brdo veliku količinu pijeska, kao i da je u martu 1994. naredio radnom vodu da skinu zastavu Armije Bosne i Hercegovine, zaprijetivši im da će ih ubiti, te da u zimu 1993. prenesu eksploziv u “crvenu zgradu” koja se nalazila na liniji razgraničenja, u dio u kojem su bili smješteni pripadnici ABiH.

Osuđen je i da je četvorici pripadnika radnog voda naredio i izvlačenje tijela Boška Brkića i Admire Ismić – koje su sugrađani kasnije prozvali sarajevskim Romeom i Julijom – ubijenih 18. maja 1993. godine u blizini Vrbanja mosta.