Ako želite da se na internetu zaboravi vaša prošlost ostanite u Evropi.

Google globalno neće morati primjenjivati evropsko “pravo na zaborav”, presudio je u utorak vrhovni sud Evropske unije u slučaju u kojem su se suprotstavila lična prava na privatnost i sloboda govora.

Pobjeda američke kompanije znači da, iako će po zahtjevu morati ukloniti poveznice iz rezultata svoje tražilice u Evropi, to neće morati činiti i drugdje u svijetu, prenosi Hina.

Slučaj se gledao kao ključno pitanje mogu li ljudi tražiti uklanjanje informacija o sebi iz rezultata pretraživanja bez ograničavanja slobode govora i legitimnog javnog interesa u doba interneta koji ne poznaje granice.

Kreatori politika i tvrtke po svijetu su ga gledali i kao test može li Evropska unija svoje zakone proširiti i van svog teritorija. Presuda, koja vrijedi za sve internetske tražilice, rijetka je dobra vijest za velike tehnološke kompanije koje se nalaze pod intenzivnim javnim preispitivanjem na obje strane Atlantika zbog svog dominantnog položaja i mogućnosti prikupljanja velike količine podataka.

U svojoj je presudi Evropski sud sa sjedištem u Luxembourgu rekao da pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo.

“Ravnoteža između prava na privatnost i zaštite ličnih podataka, s jedne strane, i slobode informiranja korisnika interneta, s druge, vjerovatno se znatno razlikuje po svijetu”, dodaje se u odluci.

Google pozdravio odluku

Google je pozdravio odluku rekavši da je “dobro vidjeti da se sud složio s našim argumentima”.

Pravo na zaborav potvrdio je sam Evropski sud 2014. presudivši da ljudi imaju pravo zatražiti da pretraživači poput Googlea uklone neprikladne ili nebitne informacije iz svojih rezultata koji se pojave kod pretrage njihovih imena.

Google kaže da je od tada dobio 845.501 zahtjev za uklanjanje poveznica te da je uklonio 45 posto od 3,3 miliona poveznica za koje je zatraženo da ih ukloni.

Slučaj o kojem je u utorak odluku donio Evropski sud pokrenut je 2016. kada je francusko nadležno tijelo za zaštitu privatnost CNIL kaznilo Google s 100.000 eura, jer je nakon zahtjeva odbio globalno ukloniti osjetljive informacije.

Google se dalje žalio francuskim institucijama, koje su potom zatražile mišljenje od Evropskog suda pravde.

Ako želite da se na internetu zaboravi vaša prošlost ostanite u Evropi.

Google globalno neće morati primjenjivati evropsko “pravo na zaborav”, presudio je u utorak vrhovni sud Evropske unije u slučaju u kojem su se suprotstavila lična prava na privatnost i sloboda govora.

Pobjeda američke kompanije znači da, iako će po zahtjevu morati ukloniti poveznice iz rezultata svoje tražilice u Evropi, to neće morati činiti i drugdje u svijetu, prenosi Hina.

Slučaj se gledao kao ključno pitanje mogu li ljudi tražiti uklanjanje informacija o sebi iz rezultata pretraživanja bez ograničavanja slobode govora i legitimnog javnog interesa u doba interneta koji ne poznaje granice.

Kreatori politika i tvrtke po svijetu su ga gledali i kao test može li Evropska unija svoje zakone proširiti i van svog teritorija. Presuda, koja vrijedi za sve internetske tražilice, rijetka je dobra vijest za velike tehnološke kompanije koje se nalaze pod intenzivnim javnim preispitivanjem na obje strane Atlantika zbog svog dominantnog položaja i mogućnosti prikupljanja velike količine podataka.

U svojoj je presudi Evropski sud sa sjedištem u Luxembourgu rekao da pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo.

“Ravnoteža između prava na privatnost i zaštite ličnih podataka, s jedne strane, i slobode informiranja korisnika interneta, s druge, vjerovatno se znatno razlikuje po svijetu”, dodaje se u odluci.

Google pozdravio odluku

Google je pozdravio odluku rekavši da je “dobro vidjeti da se sud složio s našim argumentima”.

Pravo na zaborav potvrdio je sam Evropski sud 2014. presudivši da ljudi imaju pravo zatražiti da pretraživači poput Googlea uklone neprikladne ili nebitne informacije iz svojih rezultata koji se pojave kod pretrage njihovih imena.

Google kaže da je od tada dobio 845.501 zahtjev za uklanjanje poveznica te da je uklonio 45 posto od 3,3 miliona poveznica za koje je zatraženo da ih ukloni.

Slučaj o kojem je u utorak odluku donio Evropski sud pokrenut je 2016. kada je francusko nadležno tijelo za zaštitu privatnost CNIL kaznilo Google s 100.000 eura, jer je nakon zahtjeva odbio globalno ukloniti osjetljive informacije.

Google se dalje žalio francuskim institucijama, koje su potom zatražile mišljenje od Evropskog suda pravde.