U Bosni i Hercegovini su u septembru 2022. godine identificirana 652 migranta izvan privremenih prihvatnih centara – potvrdili su za Fenu iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pozivajući se na posljednju, 15. rundu IOM-ove matrice za praćenje raseljavanja (DTM).

Uočen je jasan obrazac visoke mobilnosti migrantske populacije u BiH. U poređenju s prethodnom Rundom, broj uočenih migranata je znatno veći, za 34,6%, što je u skladu s rastom broja migranata registrovanih po dolasku u zemlju na sedmičnoj bazi, prema podacima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kao i trendom koji se posljednjih mjeseci uočava na cijelom zapadnom Balkanu.

Nekoliko faktora mogu biti uzroci navedenim pojavama, uključujući povoljne vremenske prilike, ali i promjenu dinamike ruta u vezi s bezviznim režimima, kontrolama upravljanja granicom i mrežama trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.

– Veliki dio migranata koji borave izvan službenih privremenih prihvatnih centara nalazi se u pograničnim područjima, posebno na graničnim prijelazima sa Evropskom unijom u Unsko-sanskom kantonu (32,9%), dok je 25,5% zabilježeno u Kantonu Sarajevo – navode iz IOM-a.

Na pitanje iz kojih zemalja migranti dolaze i koji je uzrok ponovnom prilivu, IOM se poziva na vlastite podatke od 16. oktobra, kada je u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini najviše bilo dolazaka ljudi porijeklom iz Afganistana (49%), Burundija (34%), Pakistana (4%), Bangladeša (3% ) i Indije (1%).

Izvan službenih privremenih prihvatnih centara, timovi IOM-a za praćenje raseljavanja su u septembru najviše zabilježili prisustvo migranata iz Afganistana (58%), Pakistana (12,5%) i Burundija (11,3%).

Državljani Burundija su među tri najbrojnije skupine dolaznika, što je u skladu s podacima po dolasku u zemlju i prisutnosti u privremenim prihvatnim centrima, gdje je zabilježen nagli porast njihovog broja u posljednjih nekoliko mjeseci.

Na pitanje o smještajnim mogućnostima u Bosni i Hercegovini za privremeno zbrinjavanje migranata čiji cilj nije ovdje već u zemljama Evropske unije, odgovaraju da Bosna i Hercegovina ima dobar smještajni kapacitet.

Trenutno postoje četiri privremena prihvatna centra za migrante, tražioce azila i izbjeglice, dva u Kantonu Sarajevo i dva u Unsko-sanskom kantonu, s ukupno 4.577 kreveta. Od toga, 3.135 je bilo popunjeno, prema podacima od 16. oktobra 2022.

– Vlasti u Bosni i Hercegovini su sada spremnije odgovoriti na iznenadne promjene u broju migranata; izazovi ostaju uglavnom u smislu pritiska na centre jer boravak migranata postaje kraći (veliki promet), s većim kretanjem između centara, što za posljedicu ima veću potražnju za neprehrambenim artiklima, hranom, sanitarijama, pomoć u zaštiti, upućivanju na medicinske i psiho-socijalne službe itd. – odgovaraju također iz IOM-a.

Ta organizacija nastavlja podršku vlastima BiH u pružanju pomoći migrantima u neregularnoj situaciji, kako unutar tako i izvan privremenih prihvatnih centara.

IOM pruža direktnu pomoć u vidu smještaja, prehrambenih i neprehrambenih artikala, pristupa vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoći u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane službe. Također IOM raspoređuje mobilne timove da dopru do migranata na lokacijama tranzitnih tačaka te će nastaviti da podržava izgradnju institucionalnih kapaciteta za pregled, registraciju, upućivanje i pomoć ranjivim osobama u okviru mješovitih migracijskih tokova.

S druge strane, Evropska unija želi zaustaviti nelegalne dolaske migranata tzv. “balkanskom rutom”.

U Bosni i Hercegovini su u septembru 2022. godine identificirana 652 migranta izvan privremenih prihvatnih centara – potvrdili su za Fenu iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pozivajući se na posljednju, 15. rundu IOM-ove matrice za praćenje raseljavanja (DTM).

Uočen je jasan obrazac visoke mobilnosti migrantske populacije u BiH. U poređenju s prethodnom Rundom, broj uočenih migranata je znatno veći, za 34,6%, što je u skladu s rastom broja migranata registrovanih po dolasku u zemlju na sedmičnoj bazi, prema podacima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kao i trendom koji se posljednjih mjeseci uočava na cijelom zapadnom Balkanu.

Nekoliko faktora mogu biti uzroci navedenim pojavama, uključujući povoljne vremenske prilike, ali i promjenu dinamike ruta u vezi s bezviznim režimima, kontrolama upravljanja granicom i mrežama trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.

– Veliki dio migranata koji borave izvan službenih privremenih prihvatnih centara nalazi se u pograničnim područjima, posebno na graničnim prijelazima sa Evropskom unijom u Unsko-sanskom kantonu (32,9%), dok je 25,5% zabilježeno u Kantonu Sarajevo – navode iz IOM-a.

Na pitanje iz kojih zemalja migranti dolaze i koji je uzrok ponovnom prilivu, IOM se poziva na vlastite podatke od 16. oktobra, kada je u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini najviše bilo dolazaka ljudi porijeklom iz Afganistana (49%), Burundija (34%), Pakistana (4%), Bangladeša (3% ) i Indije (1%).

Izvan službenih privremenih prihvatnih centara, timovi IOM-a za praćenje raseljavanja su u septembru najviše zabilježili prisustvo migranata iz Afganistana (58%), Pakistana (12,5%) i Burundija (11,3%).

Državljani Burundija su među tri najbrojnije skupine dolaznika, što je u skladu s podacima po dolasku u zemlju i prisutnosti u privremenim prihvatnim centrima, gdje je zabilježen nagli porast njihovog broja u posljednjih nekoliko mjeseci.

Na pitanje o smještajnim mogućnostima u Bosni i Hercegovini za privremeno zbrinjavanje migranata čiji cilj nije ovdje već u zemljama Evropske unije, odgovaraju da Bosna i Hercegovina ima dobar smještajni kapacitet.

Trenutno postoje četiri privremena prihvatna centra za migrante, tražioce azila i izbjeglice, dva u Kantonu Sarajevo i dva u Unsko-sanskom kantonu, s ukupno 4.577 kreveta. Od toga, 3.135 je bilo popunjeno, prema podacima od 16. oktobra 2022.

– Vlasti u Bosni i Hercegovini su sada spremnije odgovoriti na iznenadne promjene u broju migranata; izazovi ostaju uglavnom u smislu pritiska na centre jer boravak migranata postaje kraći (veliki promet), s većim kretanjem između centara, što za posljedicu ima veću potražnju za neprehrambenim artiklima, hranom, sanitarijama, pomoć u zaštiti, upućivanju na medicinske i psiho-socijalne službe itd. – odgovaraju također iz IOM-a.

Ta organizacija nastavlja podršku vlastima BiH u pružanju pomoći migrantima u neregularnoj situaciji, kako unutar tako i izvan privremenih prihvatnih centara.

IOM pruža direktnu pomoć u vidu smještaja, prehrambenih i neprehrambenih artikala, pristupa vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoći u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane službe. Također IOM raspoređuje mobilne timove da dopru do migranata na lokacijama tranzitnih tačaka te će nastaviti da podržava izgradnju institucionalnih kapaciteta za pregled, registraciju, upućivanje i pomoć ranjivim osobama u okviru mješovitih migracijskih tokova.

S druge strane, Evropska unija želi zaustaviti nelegalne dolaske migranata tzv. “balkanskom rutom”.