Opterećenja na rad u Federaciji premašila su 41 posto. Poslodavci bez olakšica ne mogu povećati plate uposlenima. Vlada radi na setu fiskalnih zakona koji bi se mogao naći u parlamentarnoj proceduri do kraja mjeseca. To bi otvorilo prostor za povećanje minimalne plate na 1.000 KM. Inače, Sindikat na tome odavno insistira.

Troškovi života vrtoglavo rastu, a minimalna plata u Federaciji iznosi 596 KM. Poslodavci s najvećim opterećenjem rada u Evropi – više od 41 posto – ne mogu raditi na povećanju primanja zaposlenih.

“Minimalna plata od 1.000 maraka je neodrživa i to je nemoguća misija u ovim uslovima. Imali bismo 50-60 hiljada radnih mjesta manje. Ali ako to gledamo u paketu sa smanjenjem doprinosa, s nekim drugim podsticajima, to je nešto što bi se moglo dostići”, mišljenja je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH.

Iz federalne Vlade najavljuju uskoro upućivanje u parlamentarnu proceduru seta zakona iz fiskale reforme, što treba omogućiti povećanje plata.

“Stvari koje nam predstoje tiču se Zakona o porezu na dohodak i doprinosima, tiču se minimalne plate, tiču se onoga što cijenimo jako važnim i za šta će trebati više vremena nego za ova zakonska rješena, a to je uvođenje online fiskalizacije, da spriječimo sivu ekonomiju, crno tržište i neplaćanje doprinosa”, istakao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH (SDP).

Globalna kretanja negativno su se odrazila na skoro sve sektore bh. privrede. Gubitke osjete i kompanije koje su do sada bile među proizvodnim liderima i izvozu na zapadno-evropsko tržište.

“Nažalost, zbog toga što nismo vidjeli perspektivu u narednom periodu, smanjili smo aktivnost u Bosanskom Petrovcu, zatvorili pogon i bez posla je ostalo 50 radnika, da bismo sačuvali ostale radnike kojih je u Almi Ras oko preko 1.250”, navodi Rasim Memagić, generalni direktor i predsjednik Uprave kompanije Alma Ras.

“Problem su doprinosi – na tih 1.000 KM skoro 700 KM se mora platiti obaveza prema državi, odnosno, penzijsko-socijalne i ostale dadžine. Zagovornici smo povećanja minimalnih plata, ali da se smanje doprinosi koji idu državi”, poručuje Željko Babić, predsjednik Obrtničke komor FBiH.

Dok se priča o potrebi poreske reforme, bh. radna snaga odlazi, zbog čega su sve traženiji radnici iz drugih zemalja, a Bosni i Hercegovini prijeti sudbina Hrvatske, u kojoj sada radi oko 80.000 stranih radnika. Poslodavci poboljšanje privrednog ambijenta vide smanjenjem parafiskalnih nameta, što otežava punjenje socijalnih fondova. Zato je neophodno proširiti poreske osnovice, upozoravaju ekonomisti.

“Jedina smo država u Evropi koja nema oporezivanje dividendi, a u isto vrijeme oporezujemo dohodak radnika iznad 300 KM. To je toliko socijalno nepravedan sistem da to treba iz temelja promijeniti. Proširenje oporezivanja na topli obrok i regres i ostala primanja koja su danas van plaće, a ući će u plaću”, navodi ekonomski analitičar Anto Domatet.

Neusklađenost tržišta rada sa obrazovnim sistemom i ekonomske politike na državnom nivou samo su dodatne prepreke za unapređenje privrednog ambijenta i standarda sve brojnijeg stanovništva koje egzistenciju traži izvan bh. granica.

Opterećenja na rad u Federaciji premašila su 41 posto. Poslodavci bez olakšica ne mogu povećati plate uposlenima. Vlada radi na setu fiskalnih zakona koji bi se mogao naći u parlamentarnoj proceduri do kraja mjeseca. To bi otvorilo prostor za povećanje minimalne plate na 1.000 KM. Inače, Sindikat na tome odavno insistira.

Troškovi života vrtoglavo rastu, a minimalna plata u Federaciji iznosi 596 KM. Poslodavci s najvećim opterećenjem rada u Evropi – više od 41 posto – ne mogu raditi na povećanju primanja zaposlenih.

“Minimalna plata od 1.000 maraka je neodrživa i to je nemoguća misija u ovim uslovima. Imali bismo 50-60 hiljada radnih mjesta manje. Ali ako to gledamo u paketu sa smanjenjem doprinosa, s nekim drugim podsticajima, to je nešto što bi se moglo dostići”, mišljenja je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH.

Iz federalne Vlade najavljuju uskoro upućivanje u parlamentarnu proceduru seta zakona iz fiskale reforme, što treba omogućiti povećanje plata.

“Stvari koje nam predstoje tiču se Zakona o porezu na dohodak i doprinosima, tiču se minimalne plate, tiču se onoga što cijenimo jako važnim i za šta će trebati više vremena nego za ova zakonska rješena, a to je uvođenje online fiskalizacije, da spriječimo sivu ekonomiju, crno tržište i neplaćanje doprinosa”, istakao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH (SDP).

Globalna kretanja negativno su se odrazila na skoro sve sektore bh. privrede. Gubitke osjete i kompanije koje su do sada bile među proizvodnim liderima i izvozu na zapadno-evropsko tržište.

“Nažalost, zbog toga što nismo vidjeli perspektivu u narednom periodu, smanjili smo aktivnost u Bosanskom Petrovcu, zatvorili pogon i bez posla je ostalo 50 radnika, da bismo sačuvali ostale radnike kojih je u Almi Ras oko preko 1.250”, navodi Rasim Memagić, generalni direktor i predsjednik Uprave kompanije Alma Ras.

“Problem su doprinosi – na tih 1.000 KM skoro 700 KM se mora platiti obaveza prema državi, odnosno, penzijsko-socijalne i ostale dadžine. Zagovornici smo povećanja minimalnih plata, ali da se smanje doprinosi koji idu državi”, poručuje Željko Babić, predsjednik Obrtničke komor FBiH.

Dok se priča o potrebi poreske reforme, bh. radna snaga odlazi, zbog čega su sve traženiji radnici iz drugih zemalja, a Bosni i Hercegovini prijeti sudbina Hrvatske, u kojoj sada radi oko 80.000 stranih radnika. Poslodavci poboljšanje privrednog ambijenta vide smanjenjem parafiskalnih nameta, što otežava punjenje socijalnih fondova. Zato je neophodno proširiti poreske osnovice, upozoravaju ekonomisti.

“Jedina smo država u Evropi koja nema oporezivanje dividendi, a u isto vrijeme oporezujemo dohodak radnika iznad 300 KM. To je toliko socijalno nepravedan sistem da to treba iz temelja promijeniti. Proširenje oporezivanja na topli obrok i regres i ostala primanja koja su danas van plaće, a ući će u plaću”, navodi ekonomski analitičar Anto Domatet.

Neusklađenost tržišta rada sa obrazovnim sistemom i ekonomske politike na državnom nivou samo su dodatne prepreke za unapređenje privrednog ambijenta i standarda sve brojnijeg stanovništva koje egzistenciju traži izvan bh. granica.