Ako tokom proljeća nastupi zahlađenje u Evropi i SAD-u zbog raspadanja polarnog vrtloga, to bi moglo ići u korist širenju koronavirusa. Svake godine se u stratosferi, koja se prostire između 50 i 55 km iznad Zemljine površine, odigra klimatski događaj po imenu “posljednje zagrijavanje”, kada Sunce počinje zagrijavati polarna područja. Ponekad se ovaj fenomen dogodi ranije nego što je uobičajeno. Riječ je o iznenadnom stratosferskom događaju koji poremeti polarni vrtlog toliko da se on ne oporavi tokom razdoblja zahlađenja.

Šta se događa s polarnim vrtlogom ove godine?

Polarni vrtlog u stratosferi neuobičajeno je snažan za ovo doba godine. Štaviše, djeluje snažnije nego posljednjih 40 godina. Njegov intenzitet se mjeri na osnovi stratosferske struje, koja se zove i polarna noćna struja. Ne samo da ga odlikuje nevjerovatna snaga, već i izrazito niske temperature, posebno u nižim slojevima stratosfere, gdje je nastupilo najveće zahlađenje u posljednja četiri desetljeća i više.

U slojevima gdje su najniže temperature je ujedno i ozonski omotač. Sunce obasjava niže slojeve stratosfere već tokom kasnog januara. Izuzetno niska temperatura stvara takozvane polarne stratosferske oblake, koji sa Sunčevom svjetlošću započinju fotokemijski proces koji razara ozon. Posljedica je nastanak rupe u ozonskom omotaču iznad Sjevernog pola pozamašne veličine. Isto se događa iznad Južnog pola, gdje se ozloglašena ozonska rupa formira svake godine.

Temperature nad Sjevernim polom inače ne budu ovoliko niske, pa je i sam proces formiranja ozonske rupe slabijeg intenziteta. Ipak, mjerenja pokazuju rekordno niske temperature za ovo doba godine i rijedak prizor ozonskih rupa na sjevernoj hemisferi, prenosi Severe Weather Europe.

Predstoji li klimatski fenomen koji će zacijeliti rupu u ozonskom omotaču?

Kako se proljeće bliži, zagrijavaju se i polarna područja, što predstavlja kraj polarnog vrtloga. To se događa postupno ili iznenada, u obliku “posljednjeg zagrijavanja”. Kada se dogodi posljednje zagrijavanje, polarni vrtlog oslabi ususret ranom proljeću. Zbog toga ovaj fenomen ne utječe značajno na klimu. Ako je vrtlog, pak, snažan kao ove godine, posljednje zagrijavanje nastupa vrlo iznenadno, što može utjecati i na klimu. Kako odmiče ožujak, zbog kuta pod kojim Sunce obasjava polarna područja, vrlog će se sve manje moći odbraniti od toplinskih valova. U jednom trenutku će se jednostavno urušiti.

Prvi toplinski val predviđen je za početak sljedeće sedmice. Doći će s juga, preko Sjeverne Amerike i Atlantika. S temperaturnim naletima se polako javlja i svojevrsna anticiklona u stratosferi iznad sjeverozapadne Evrope. Ako se zagrijavanje nastavi ovim tempom, polarni vrtlog će se prepoloviti, pa će jenjavati tokom proljeća. Povećanje temperature iznad sjevernih predjela Atlantskog okeana prema prognozama dostići će i 40 Celzijevih stepeni iznad normale. Spoj pritiska zraka i toplinskih valova prouzrokovat će ubrzano raspadanje polarnog vrtloga.

Kako će posljednje zagrijavanje utjecati na naše proljeće i širenje koronavirusa?

Kao što je spomenuto, zagrijavanje u stratosferi počinje sljedeće sedmice prema prognozama. Ovisno o svom intenzitetu, moguće je da će utjecati i na vremenske prilike kojima ćemo biti izloženi. Kako proljeće bude odmicalo, a polarni vrtlog slabio, svako ozbiljnije zagrijavanje u stratosferi bit će posljednje za ovo doba godine, sve do sljedeće zime. Zato se i naziva posljednjim zagrijavanjem. Bilo je slučajeva da se infiltrira u troposferu i promijeni vremenske prilike, što će utjecati ne samo na to kako će nam proljeće izgledati, već i početak ljeta. Sudeći po trenutnim brojkama, moguća su nagla zahlađenja u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

Što se trenutne epidemije virusa Covid-19 tiče, vremenske prilike svakako utječu na širenje zaraze, kao što je slučaj i sa sezonskom gripom. Povećanje temperature ne pogoduje virusima, jer su ljudi više izloženi ultraljubičastim zrakama, koje ubijaju viruse, a i protok zraka u zatvorenim prostorima se povećava. Iako još nije poznato kakav će utjecaj vrijeme imati na novi virus, stručnjaci smatraju da bi se njegovo širenje moglo smanjiti i za 20 posto s toplijim danima. Ako, pak, nastupe zahlađenja u Evropi i SAD-u zbog raspadanja polarnog vrtloga, to bi moglo ići u korist širenju virusa. Nagle promjene vremena, bilo da je riječ o iznenadnom padu ili porastu temperature, mogu oslabjeti imunitet, što bi moglo povećati prijetnju od zaraze koronavirusom.

Ako tokom proljeća nastupi zahlađenje u Evropi i SAD-u zbog raspadanja polarnog vrtloga, to bi moglo ići u korist širenju koronavirusa. Svake godine se u stratosferi, koja se prostire između 50 i 55 km iznad Zemljine površine, odigra klimatski događaj po imenu “posljednje zagrijavanje”, kada Sunce počinje zagrijavati polarna područja. Ponekad se ovaj fenomen dogodi ranije nego što je uobičajeno. Riječ je o iznenadnom stratosferskom događaju koji poremeti polarni vrtlog toliko da se on ne oporavi tokom razdoblja zahlađenja.

Šta se događa s polarnim vrtlogom ove godine?

Polarni vrtlog u stratosferi neuobičajeno je snažan za ovo doba godine. Štaviše, djeluje snažnije nego posljednjih 40 godina. Njegov intenzitet se mjeri na osnovi stratosferske struje, koja se zove i polarna noćna struja. Ne samo da ga odlikuje nevjerovatna snaga, već i izrazito niske temperature, posebno u nižim slojevima stratosfere, gdje je nastupilo najveće zahlađenje u posljednja četiri desetljeća i više.

U slojevima gdje su najniže temperature je ujedno i ozonski omotač. Sunce obasjava niže slojeve stratosfere već tokom kasnog januara. Izuzetno niska temperatura stvara takozvane polarne stratosferske oblake, koji sa Sunčevom svjetlošću započinju fotokemijski proces koji razara ozon. Posljedica je nastanak rupe u ozonskom omotaču iznad Sjevernog pola pozamašne veličine. Isto se događa iznad Južnog pola, gdje se ozloglašena ozonska rupa formira svake godine.

Temperature nad Sjevernim polom inače ne budu ovoliko niske, pa je i sam proces formiranja ozonske rupe slabijeg intenziteta. Ipak, mjerenja pokazuju rekordno niske temperature za ovo doba godine i rijedak prizor ozonskih rupa na sjevernoj hemisferi, prenosi Severe Weather Europe.

Predstoji li klimatski fenomen koji će zacijeliti rupu u ozonskom omotaču?

Kako se proljeće bliži, zagrijavaju se i polarna područja, što predstavlja kraj polarnog vrtloga. To se događa postupno ili iznenada, u obliku “posljednjeg zagrijavanja”. Kada se dogodi posljednje zagrijavanje, polarni vrtlog oslabi ususret ranom proljeću. Zbog toga ovaj fenomen ne utječe značajno na klimu. Ako je vrtlog, pak, snažan kao ove godine, posljednje zagrijavanje nastupa vrlo iznenadno, što može utjecati i na klimu. Kako odmiče ožujak, zbog kuta pod kojim Sunce obasjava polarna područja, vrlog će se sve manje moći odbraniti od toplinskih valova. U jednom trenutku će se jednostavno urušiti.

Prvi toplinski val predviđen je za početak sljedeće sedmice. Doći će s juga, preko Sjeverne Amerike i Atlantika. S temperaturnim naletima se polako javlja i svojevrsna anticiklona u stratosferi iznad sjeverozapadne Evrope. Ako se zagrijavanje nastavi ovim tempom, polarni vrtlog će se prepoloviti, pa će jenjavati tokom proljeća. Povećanje temperature iznad sjevernih predjela Atlantskog okeana prema prognozama dostići će i 40 Celzijevih stepeni iznad normale. Spoj pritiska zraka i toplinskih valova prouzrokovat će ubrzano raspadanje polarnog vrtloga.

Kako će posljednje zagrijavanje utjecati na naše proljeće i širenje koronavirusa?

Kao što je spomenuto, zagrijavanje u stratosferi počinje sljedeće sedmice prema prognozama. Ovisno o svom intenzitetu, moguće je da će utjecati i na vremenske prilike kojima ćemo biti izloženi. Kako proljeće bude odmicalo, a polarni vrtlog slabio, svako ozbiljnije zagrijavanje u stratosferi bit će posljednje za ovo doba godine, sve do sljedeće zime. Zato se i naziva posljednjim zagrijavanjem. Bilo je slučajeva da se infiltrira u troposferu i promijeni vremenske prilike, što će utjecati ne samo na to kako će nam proljeće izgledati, već i početak ljeta. Sudeći po trenutnim brojkama, moguća su nagla zahlađenja u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

Što se trenutne epidemije virusa Covid-19 tiče, vremenske prilike svakako utječu na širenje zaraze, kao što je slučaj i sa sezonskom gripom. Povećanje temperature ne pogoduje virusima, jer su ljudi više izloženi ultraljubičastim zrakama, koje ubijaju viruse, a i protok zraka u zatvorenim prostorima se povećava. Iako još nije poznato kakav će utjecaj vrijeme imati na novi virus, stručnjaci smatraju da bi se njegovo širenje moglo smanjiti i za 20 posto s toplijim danima. Ako, pak, nastupe zahlađenja u Evropi i SAD-u zbog raspadanja polarnog vrtloga, to bi moglo ići u korist širenju virusa. Nagle promjene vremena, bilo da je riječ o iznenadnom padu ili porastu temperature, mogu oslabjeti imunitet, što bi moglo povećati prijetnju od zaraze koronavirusom.