Broj poziva i prijava nasilja nad ženama i djecom za vrijeme pandemije koronavirusa povećan je za čak 30 posto u odnosu na 2019. godinu, a prilično je eskaliralo za vrijeme policijskog sata, rekla je Srni Nataša Kurtuma, šefica kacelarije u Fondaciji “Lara” u Bijeljini.

Kurtuma je objasnila da su žene za vrijeme policijskog sata, kada je bilo ograničeno kretanje i nasilje eskaliralo, duže bile zatvorene sa nasilnicima.

Ona je pojasnila da prijave nisu intenzivno pristizale na početku pandemije već poslije ukidanja policijskog sata, a problemi su se pojavili jer pojedine institucije nisu radile ili su imale ograničeno radno vrijeme, pa su primale samo prijave za koje su procijenili da su najhitnije.

– Žrtve su se onda više obraćale nama, često putem Facebooka, Vibera, e-maila, telefona jer žrtve nisu bile u mogućnosti da lično dođu u kancelariju – rekla je Kurtuma.

Prema njenim riječima, kao oblici nasilja i dalje se bilježe i psihičko i fizičko nasilje, ali i ekonomsko.

– Ekonomska situacija se u većini porodica pogoršala tokom pandemije, što je doprinijelo da dođe do povećane pojave nasilja – istakla je Kurtuma.

Broj poziva i prijava nasilja nad ženama i djecom za vrijeme pandemije koronavirusa povećan je za čak 30 posto u odnosu na 2019. godinu, a prilično je eskaliralo za vrijeme policijskog sata, rekla je Srni Nataša Kurtuma, šefica kacelarije u Fondaciji “Lara” u Bijeljini.

Kurtuma je objasnila da su žene za vrijeme policijskog sata, kada je bilo ograničeno kretanje i nasilje eskaliralo, duže bile zatvorene sa nasilnicima.

Ona je pojasnila da prijave nisu intenzivno pristizale na početku pandemije već poslije ukidanja policijskog sata, a problemi su se pojavili jer pojedine institucije nisu radile ili su imale ograničeno radno vrijeme, pa su primale samo prijave za koje su procijenili da su najhitnije.

– Žrtve su se onda više obraćale nama, često putem Facebooka, Vibera, e-maila, telefona jer žrtve nisu bile u mogućnosti da lično dođu u kancelariju – rekla je Kurtuma.

Prema njenim riječima, kao oblici nasilja i dalje se bilježe i psihičko i fizičko nasilje, ali i ekonomsko.

– Ekonomska situacija se u većini porodica pogoršala tokom pandemije, što je doprinijelo da dođe do povećane pojave nasilja – istakla je Kurtuma.