Dugoročne prognoze se slažu da ćemo imati proljeće na kakvo smo navikli, ali s nekoliko anomalija.
Meteorološka zima je skoro završena i novo godišnje doba, proljeće, počinje. Dugoročna prognoza za proljeće je napravljena i ustanovljeno je kakvo nas vrijeme očekuje tijekom ovog godišnjeg doba, ali i u ljeto 2020., piše Severe-weather.
Tokom ove zime na sjeveru Atlantika dominirao je nizak pritisak zraka, dok su Evropa, dijelovi Azije i SAD bili pod višim pritiskom. U Kanadi je on bio visok u istočnim dijelovima, a nizak u zapadnim. Ovaj visoki pritisak na istoku Kanade na neki način pokazuje kako je dominacija niskog pritiska na sjeveru Atlantika okrenuta istoku, a nizak pritisak se širi sve do Skandinavije.
Što se tiče temperature, zimsko razdoblje bilo je toplije nego inače – cijeli euroazijski sektor imao je temperaturu iznad prosjeka, kao i većina kontinentalnog dijela SAD-a. Jedino su Aljaska i zapad Kanade tokom ove zime imali niže temperature nego inače. Bilo je nekoliko proboja hladnog zraka na istoku SAD-a, ali to nije promijenilo prosječnu temperaturu tokom zime na ovim prostorima, jer proboji nisu trajali više od dan-dva. Australija se izdvojila kao izuzetno topla, boreći se s ozbiljnim vrućinama, sušom i požarima tokom ljeta na južnoj hemisferi.
Proljeće 2020.
Prognoza za proljeće 2020. godine koju je napravio Evropski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF) ukazuje na to da bi na istoku Pacifika mogao dominirati niži pritisak zraka, sjeverno od Havaja. Ako se ovo pokaže tačnim, to bi moglo podržati taloženje visokog atmosferskog pritiska na zapadu SAD-a, što bi značilo da će u ovom predjelu temperature biti više, dok će središnji dijelovi SAD-a imati prosječnu temperaturu ili temperaturu koja je ispod prosjeka. Ovo bi mogla biti dobra indikacija za sezonu tornada, ali će više detalja o tome biti dostupno u mjesečnoj prognozi.
Osim toga, na osnovi grafikona, predviđa se taloženje visokog atmosferskog pritiska širom Evrope, koji će se raširiti duboko na sjever. Ovo pomicanje prema sjeveru je donekle normalno, budući da se tokom proljeća polarna fronta i zračne struje obično polako povlače nazad prema sjeveru.
Temperaturna prognoza je u skladu s predviđanjima u vezi s pritiskom. Temperature na većem dijelu sjevera Atlantika bit će ispod normale zbog skoro konstantne ciklonske aktivnosti. Veći dio Euroazije imat će temperature iznad prosjeka, dok će u sjevernoj Americi na zapadu temperature biti iznad, a na istoku ispod prosjeka. Na južnoj hemisferi (gdje će biti jesen dok je kod nas proljeće), sjever Australije i Južnu Afriku očekuju visoke temperature.
Što se tiče kiša, u južnim i jugoistočnim dijelovima SAD-a bit će ih više nego što ih ima u proljeće, zbog čega će pritisak biti niži u središnjim dijelovima kontinenta. U Evropi će biti manje kiše u sjevernim i zapadnim dijelovima, što je u skladu s visinom pritiska, koja je iznad normale. Kontinentalna Evropa imat će prosječnu količinu padavina ili manje padavina nego što je uobičajeno u proljeće, pa se ne očekuju ozbiljne suše, ali će visoki pritisak biti ustrajan i dovest će do 10-20 suhih dana. Nizak pritisak na Atlantiku ne donosi vlažnost na sjever Evrope, a Velika Britanija i Irska će se malo odmoriti od jakih kiša i poplava, jer se oluje povlače na sjever.
GLOSEA-5
Drugi model prognoze, GLOSEA-5, koji je razvio Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO) poklapa se s predviđanjima Copernicusa, ali se razlikuje kada je u pitanju vrijeme koje se predviđa za Sjevernu Ameriku, jer se, prema njihovim mjerilima, nizak pritisak zraka širi na zapad i jug SAD-a i obuhvaća istok i jugoistok Kanade.
I ovdje se predviđaju pozitivne anomalije u Euroaziji kao prirodna reakcija na nizak pritisak na Sjevernom polu, ali temperaturne anomalije se ne očekuju na istoku SAD-a i na jugoistoku Kanade, što je vjerovatno povezano s niskim pritiskom na sjeveru Atlantika i na Grenlandu, koji se širi na istok Kanade.
Prema ovoj prognozi, UKMO ne očekuje manju količinu padavina u Evropi nego što je uobičajeno, osim u jugoistočnim dijelovima. One ostaju u okvirima prosjeka, s određenim lokalnim izuzecima.
JAMSTEC
Japanska agencija JAMSTEC koristi model Sintex-F za dugoročnu prognozu. On ne obuhvaća prognoze o visini pritiska zraka, nego samo visinu temperature i količinu padavina.
Prema ovoj prognozi, u proljeće će Euroazija imati temperature ispod prosjeka, a hladnije će biti i u Kanadi i središnjoj Americi. To ukazuje na visok pritisak na sjeveru Pacifika, što se poklapa s prognozama ECMWF i UKMO.
Što se tiče padavina, veće količine kiše past će na sjeveru Evrope i na istoku SAD-a, dok će jug Evrope i zapad SAD-a biti suši.
Zaključak
Svake godine je velika vjerovatnost da će doći do proljetnog proboja hladnog zraka u kontinentalnoj Evropi, a navedene prognoze isključuju mogućnost dužih hladnih razdoblja. Moguće je da će se hladan zrak kretati u naletima po kontinentu, ali se ne očekuje dugoročni mraz. Što dublje budemo zalazili u proljeće, površinske temperature u Evropi će rasti u odnosu na temperature iznad Atlantskog okeana, odakle će dolaziti smetnje, pa bi se mogli stvoriti uvjeti za jake oluje u središnjoj Evropi, uglavnom sredinom proljeća, kada se temperaturne razlike povećaju. Pritisak u sjeverozapadnoj i zapadnoj Evropi i dalje će biti nizak zbog postupnog prijelaza iz zime u proljeće.
Ljeto 2020.
Na ljeto nas očekuju visoke temperature u središnjoj i istočnoj Aziji i temperature iznad uobičajenog prosjeka na zapadu SAD-a, dok će na istoku SAD-a i u Kanadi one biti u okviru normale. Sve prognoze ukazuju na to da će u Evropi temperature biti više od prosjeka, dok se u Skandinaviji i sjeveroistočnoj Evropi očekuje hladnije ljeto od uobičajenog, što bi moglo biti rezultat visokog pritiska zraka u kontinentalnoj Evropi.
Što se tiče padavina, zapad SAD-a očekuje suho ljeto, a i kontinentalna Evropa bi mogla imati manje padavina nego što je uobičajeno, pa su moguće suše u određenim dijelovima. Dijelovi središnje i istočne Amerike imat će više padavina nego inače ljeti, što je u skladu s predviđanjima da ova područja neće biti na udaru ekstremno visokih temperatura.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
