Prema saglasnostima za ukop koje su do sada date, ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će ukopano 14 žrtava genocida u Srebrenici.

Kazala je to u razgovoru za Fenu glasnogovorinica Instituta za nestale osobe (INO) BiH Emza Fazlić, napominjući da ovaj broj nije konačan, s obzirom na to da porodice žrtava koje su identificirane u ranijem periodu te čija identifikacija će tek da uslijedi, imaju vremena da se odluče za ukop do samog dana dženaze.

Za ovaj korak protekle sedmice u Podrinje identifkacionom centru u Tuzli odlučila se porodica oca i sina Aljić, Hajre i Jusufa, nakon što su konačno identificirali posmrtne ostatke ovih žrtava genocida u Srebrenici.

Fazlić je napomenula da je Hajro Aljić, koji je rođen 1944. godine, nestao u julu 1995. godine, a nakon što je iz baze UN-a u Potočarima odveden u nepoznatom pravcu. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su godinu dana kasnije prilikom ekshumacije primarne masovne grobnice Pilica.

Konačan smiraj naći će 25 godina nakon što su pronađeni njegovi posmrtni ostaci.

Njegov sin Jusuf imao je 28 godina kada je ubijen na području sela Kravica. Za njegovim posmrtnim ostacima se tragalo šest godina te su oni konačno pronađeni prilikom ekshumacije masovne grobnice Zeleni Jadar 2001. godine.

Jusuf Aljić će biti ukopan 20 godina nakon pronalaska njegovih kostiju.

– Nakon što je porodica oca i sina potvrdila identitet koji je ranije dobiven DNK nalazom, dali su saglasnost za njihov ukop ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari – kazala je Fazlić.

Navela je da se u prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze posmrtni ostaci još 36 žrtava koje su njihove porodice također identificirale, ali još nisu dale saglasnost za ukop. Pojašnjava da je razlog tome uglavnom nekompletnost pronađenih skeletnih ostataka.

– U većini slučajeva radi se o veoma oskudnim skeletnim ostacima, te je zbog toga porodicama isuviše bolno da samo kost ili dvije spuste u mezar. Nadaju se da će u narednom periodu biti pronađeni i preostali dijelovi skeleta ovih žrtava pa odlučuju sačekati još neko vrijeme do konačne odluke o ukopu – kazala je Fazlić.

S druge strane, u narednom periodu zakazano je još nekoliko zvaničnih identifikacija, pa se očekuje da bi konačan broj žrtava koje će ove godine biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari mogao biti i veći.

– Naime, u prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze se posmrtni ostaci još 96 žrtava genocida u Srebrenici koji su identificirani uz pomoć DNK analize. Porodice ovih žrtava su obaviještene o utvrđenim identitetima, ali one do sada nisu prihvatile poziv i pristupile konačnoj identifikaciji – navodi glasnogovornica INO BiH.

Napominje da će, prema dosadašnjim identifikacijama, odnosno saglasnostima za ukop koje su date, ove godine biti ukopan i jedan maloljetnik te jedna žena.

– Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana imala je 17 godina u momentu kada je ubijena. Posmrtni ostaci ovog maloljetnika ekshumirani su iz masovne grobnice Čančari na području Zvornika. On je identificiran 2013. godine, ali porodica se na njegov ukop odlučila tek ove godine, osam godina nakon identifikacije – kazala je Fazlić.

Po njenim riječima, najstarija žrtva je imala 56 godina. Radi se o muškarcu čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u Pusmulićima, a porodica je posmrtne ostatke identificirala ubrzo nakon njihovog pronalaska, te se odlučila za ukop na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi.

Žena koja će biti ukopana ove godine, u momentu stradanja imala je 24 godine.

Fazlić podsjeća da su do sada u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopane ukupno 6.652 žrtve genocida dok je izvan Memorijalnog centra, u drugim mezarima, a prema željama porodica ukopano još 237 žrtava.

Prošle godine ukopan je najmanji broj žrtava genocida, svega devet.

Tome je, kaže Fazlić, značajno doprinijela pojava pandemije, kako u svijetu tako i kod nas.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano gotovo hiljadu žrtava, tačnije 969. U martu te godine ukopano je 600 žrtava, u julu 282 i u septembru iste godine 87 žrtava.

Najstarija žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine, a najmlađa novorođenče – djevojčica Fatima Muhić.

– Na području Srebrenice traga se još uvijek za oko 1.000 nestalih žrtava, te se potraga za njima intenzivno nastavlja – kazala je Fazlić.

Napomenula je da je do kraja aprila ove godine izvršeno 16 ekshumacija, a tom prilikom ekshumirano je 19 tijela i slučajeva.

U tom periodu identificirano je ukupno 16 žrtava proteklog rata. Proces potrage za više od 7.500 nestalih osoba u našoj zemlji i dalje u najvećoj mjeri opterećuje nedostatak tačnih informacija o lokacijama masovnih grobnica, zaključila je Fazlić.

Prema saglasnostima za ukop koje su do sada date, ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će ukopano 14 žrtava genocida u Srebrenici.

Kazala je to u razgovoru za Fenu glasnogovorinica Instituta za nestale osobe (INO) BiH Emza Fazlić, napominjući da ovaj broj nije konačan, s obzirom na to da porodice žrtava koje su identificirane u ranijem periodu te čija identifikacija će tek da uslijedi, imaju vremena da se odluče za ukop do samog dana dženaze.

Za ovaj korak protekle sedmice u Podrinje identifkacionom centru u Tuzli odlučila se porodica oca i sina Aljić, Hajre i Jusufa, nakon što su konačno identificirali posmrtne ostatke ovih žrtava genocida u Srebrenici.

Fazlić je napomenula da je Hajro Aljić, koji je rođen 1944. godine, nestao u julu 1995. godine, a nakon što je iz baze UN-a u Potočarima odveden u nepoznatom pravcu. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su godinu dana kasnije prilikom ekshumacije primarne masovne grobnice Pilica.

Konačan smiraj naći će 25 godina nakon što su pronađeni njegovi posmrtni ostaci.

Njegov sin Jusuf imao je 28 godina kada je ubijen na području sela Kravica. Za njegovim posmrtnim ostacima se tragalo šest godina te su oni konačno pronađeni prilikom ekshumacije masovne grobnice Zeleni Jadar 2001. godine.

Jusuf Aljić će biti ukopan 20 godina nakon pronalaska njegovih kostiju.

– Nakon što je porodica oca i sina potvrdila identitet koji je ranije dobiven DNK nalazom, dali su saglasnost za njihov ukop ove godine na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari – kazala je Fazlić.

Navela je da se u prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze posmrtni ostaci još 36 žrtava koje su njihove porodice također identificirale, ali još nisu dale saglasnost za ukop. Pojašnjava da je razlog tome uglavnom nekompletnost pronađenih skeletnih ostataka.

– U većini slučajeva radi se o veoma oskudnim skeletnim ostacima, te je zbog toga porodicama isuviše bolno da samo kost ili dvije spuste u mezar. Nadaju se da će u narednom periodu biti pronađeni i preostali dijelovi skeleta ovih žrtava pa odlučuju sačekati još neko vrijeme do konačne odluke o ukopu – kazala je Fazlić.

S druge strane, u narednom periodu zakazano je još nekoliko zvaničnih identifikacija, pa se očekuje da bi konačan broj žrtava koje će ove godine biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari mogao biti i veći.

– Naime, u prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze se posmrtni ostaci još 96 žrtava genocida u Srebrenici koji su identificirani uz pomoć DNK analize. Porodice ovih žrtava su obaviještene o utvrđenim identitetima, ali one do sada nisu prihvatile poziv i pristupile konačnoj identifikaciji – navodi glasnogovornica INO BiH.

Napominje da će, prema dosadašnjim identifikacijama, odnosno saglasnostima za ukop koje su date, ove godine biti ukopan i jedan maloljetnik te jedna žena.

– Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana imala je 17 godina u momentu kada je ubijena. Posmrtni ostaci ovog maloljetnika ekshumirani su iz masovne grobnice Čančari na području Zvornika. On je identificiran 2013. godine, ali porodica se na njegov ukop odlučila tek ove godine, osam godina nakon identifikacije – kazala je Fazlić.

Po njenim riječima, najstarija žrtva je imala 56 godina. Radi se o muškarcu čiji su posmrtni ostaci ekshumirani u Pusmulićima, a porodica je posmrtne ostatke identificirala ubrzo nakon njihovog pronalaska, te se odlučila za ukop na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi.

Žena koja će biti ukopana ove godine, u momentu stradanja imala je 24 godine.

Fazlić podsjeća da su do sada u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopane ukupno 6.652 žrtve genocida dok je izvan Memorijalnog centra, u drugim mezarima, a prema željama porodica ukopano još 237 žrtava.

Prošle godine ukopan je najmanji broj žrtava genocida, svega devet.

Tome je, kaže Fazlić, značajno doprinijela pojava pandemije, kako u svijetu tako i kod nas.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano gotovo hiljadu žrtava, tačnije 969. U martu te godine ukopano je 600 žrtava, u julu 282 i u septembru iste godine 87 žrtava.

Najstarija žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine, a najmlađa novorođenče – djevojčica Fatima Muhić.

– Na području Srebrenice traga se još uvijek za oko 1.000 nestalih žrtava, te se potraga za njima intenzivno nastavlja – kazala je Fazlić.

Napomenula je da je do kraja aprila ove godine izvršeno 16 ekshumacija, a tom prilikom ekshumirano je 19 tijela i slučajeva.

U tom periodu identificirano je ukupno 16 žrtava proteklog rata. Proces potrage za više od 7.500 nestalih osoba u našoj zemlji i dalje u najvećoj mjeri opterećuje nedostatak tačnih informacija o lokacijama masovnih grobnica, zaključila je Fazlić.