Iako su skoro četiri mjeseca 2019. prošla, Federacija BiH još nema program poticaja u oblasti poljoprivrede. Kako trenutno stvari stoje, neće ga imati još neko vrijeme. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH imalo je zakonski rok do 22. aprila da kreira program poticaja. Tada su istekla dva mjeseca od usvajanja budžeta ovog entiteta.
Čekajući Novalića
Iz resornog ministarstva su nam kazali da su nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2019. godinu krajem marta uputili u javnu raspravu.
“Nakon prispjelih primjedbi i sugestija sa terena, provedene javne rasprave u kojoj su učestvovali kantoni, općine, različita udruženja poljoprivrednika. Pored njih stajali su i farmeri i predstavnici drugih nadležnih institucija, sačinjen je zbirni izvještaj dostavljenih mišljenja, komentara i prijedloga na program novčanih podrški. Federalno Ministarstvo poljoprivrede, u skladu sa članom 4. Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi, konačan prijedlog programa novčanih podrški priprema u suradnji sa odborima za poljoprivredu Parlamenta FBiH. Program je upućen odborima na razmatranje i očekuje se njihovo očitovanje i mišljenje”, kazali su za Oslobođenje iz Ministarstva.
Da će se program poticaja morati u potpunosti mijenjati, za Oslobođenje je otkrio Ahmed Džubur (DF), predsjedavajući Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma PFBiH. Navodi kako im je Ministarstvo proslijedilo program tek dan prije isteka roka.
“Mi smo se sastali sa ministrom Šemsudinom Dedićem i njegova tri pomoćnika u petak i razgovarali smo o veoma bitnoj stvari. Radi se o rebalansu sredstava, budući da su iz Ministarstva napravili prijedlog programa koji je potpuno neprimjeren. U njemu nema puno toga što je, posebno u biljnoj proizvodnji, neophodno da uđe u program. Mi smo tražili da obavezno sastanku prisustvuje premijer Fadil Novalić, te je on taj termin i zakazao. Njegovo prisustvo smo tražili da nam odgovori zašto se ne ispoštuje zakonski okvir koji kaže da mora biti u poticajima onaj iznos koji nije niži od tri posto od budžeta Federacije. Premijer na zakazani sastanak nije došao. Mi smo obaviješteni iz kabineta da je imao hitan sastanak sa Šefikom Džaferovićem”, pojašnjava Džubur.
Po pomenutom zakonu, iznos za poticaje u poljoprivredi minimalno je tri posto od ukupnog budžeta. To ove godine iznosi 89 miliona KM. Međutim, u budžetu za 2019. poljoprivredi je planirano 68.700.000 KM, koliko je resorno ministarstvo i naznačilo u programu proslijeđenom Odboru.
“Tražimo da nam premijer da pisanu garanciju da će ispoštovati Zakon i dan nakon toga mi ćemo odmah sazvati sjednicu Odbora. Tražimo da nam kaže koliko će novca biti rebalansom ubačeno u Ministarstvo poljoprivrede, jer sad se krši Zakon za 21 milion maraka. Bez toga nećemo sazvati sjednicu Odbora. Na ovaj način Odbor ne može dati pozitivno mišljenje na program koji ništa ne sadrži od onoga što je bitno iz domena biljne proizvodnje”, govori nam Džubur.
Nakon što im premijer da garanciju, dodaje on, slijedi potpuna izmjena programa “koji su pogrešno napravili ljudi iz Ministarstva”.
“Oni su čekali zadnje dane, kada ne može biti ni ozbiljne javne rasprave. Šest-sedam dana su ljudi imali vremena da napišu primjedbe i većina tih primjedbi nije ni usvojena. Program su mogli početi praviti odmah 10. januara, međutim, čekali su zadnje dane. Poslali su program koji nije imao nikakvih izmjena, a izmjene su se mogle napraviti u pet minuta. Sve vrijeme su držali u blokadi ljude koji će imati korist od ovoga”, tvrdi federalni poslanik DF-a.
Džubur napominje kako je ministar Dedić u prethodnom periodu tražio zakonski minimum novca za poljoprivredu, ali mu to nikada nije odobreno.
“Zbog toga je on bio i suzdržan na budžetu, jer mu nije odobreno ono što je Zakon predvidio. Iz Ministarstva poljoprivrede misle da će s ovim odborom moći raditi ono što su radili zadnjih 10-15 godina. Oni su biljnu proizvodnju bacili na koljena. Nema više sjemenske proizvodnje, pogotovo krompira, ne daju poticaje za proizvodnju presadnica povrća, gljive i kornišoni su potpuno izbačeni. Od planiranih 68 miliona, 60 je odvojeno za animalnu proizvodnju, a samo osam za biljnu. Neki normalan odnos bi trebao biti 60:40 u korist animalne proizvodnje. U RS-u, koji ima još veći udio animalne proizvodnje, 38,2 miliona ide na animalnu, a 16,8 ide na biljnu. Puno primjereniji omjer nego u FBiH. Ne želimo sada ljudima iz animalne proizvodnje remetiti iznos koji primaju, već ovaj 21 milion koji nedostaje, a Zakon ih nalaže, usmjeriti ka biljnoj proizvodnji”, pojašnjava naš sagovornik.
Govoreći o budžetu, kaže da su grešku napravili oni koju su ga predložili, ali i oni koji su glasali za njega u Parlamentu.
– Opcija kojoj ja pripadam nije glasala za ovakvo kršenje zakona i u Parlamentu, na šta sam tada upozoravao. Oni koji su protiv razvoja poljoprivrede, kada dođe na proteste 10 ili 15 hiljada ljudi, neka im objasne zašto su to uradili, kaže Džubur, konstatirajući da će Udruženje poljoprivrednika ako tuži FBiH, spor i dobiti.
Gluposti u Zakonu
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo podsjeća da poljoprivrednici samo traže da se poštuje Zakon.
“Zakon je predvidio minimum od tri posto u budžetu za poljoprivredu, međutim, to se nikada nije desilo. Mi smo rekli da ćemo tužiti i već je Udruženje u razgovorima sa nekim advokatima. Imamo i obećanje da će biti neki rebalans u julu, ali ja u to ne vjerujem. Hiljadu puta do sada je rečeno da će biti bolje i da će se popraviti stanje, ali nikad. Naprotiv, svake godine je sve gore i gore. Evo, skoro je peti mjesec, a mi još nemamo ni program koji predviđa kako će se plaćati i u kojim iznosima. Ne može se uplatiti ni fening dok god program ne bude operativan, odnosno dok ga ne verifikuju odbori federalnog Parlamenta i Vlada FBiH, pa objava u Službenim novinama. Sada neka Odbor da negativno mišljenje, idemo na popravku i opet gubimo mjesece. Tako ćemo doći i do Nove godine”, ističe Bićo.
Konstatira da će se o svemu što je izrekao morati izjasniti svi članovi Udruženja na sastanku zakazanom za subotu u Cazinu. Na to što Dom naroda PFBiH nije formirao odbor za poljoprivredu, Bićo kaže da se i to može riješiti ako ima volje.
“U Zakonu piše da mišljenja odbora oba doma nisu obavezujuća. To jesu gluposti u Zakonu, ali se u ovom momentu mogu iskoristiti. Na kraju krajeva, ne mora biti odbora, ima predsjedavajući Doma koji može dati mišljenje i završena priča”, zaključuje Bićo.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
