U Prijedoru u sjeverozapadnoj Bosni u ponedjeljak su pokopani posmrtni ostaci šest Bošnjaka s tog područja ubijenih tokom kampanje masovnog progona nesrpskog stanovništva koju su 1992. godine provele snage bosanskih Srba.
Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, a u njemu je sudjelovao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Najmlađa pokopana žrtva zločina Nihad Memić, koji je imao 19 godina kada je ubijen.
Njegovi, kao i posmrtni ostaci još četiri pokopana Bošnjaka, pronađeni su tek 2017. godine na Korićanskim stijenama, lokalitetu na obroncima planine Vlašić.
Ranije je bio planiran pokop još 24 identificirane žrtve, no to je otkazano jer članovi njihovih porodica zbog epidemije nisu mogli doći u Prijedor.
U svojoj hutbi, Kavazović je rekao kako je genocid u Srebrenici bio samo završni čin onoga što je počelo 1992. godine u Prijedoru.
‘Brižljivo planitani zločinački projekt’
“To je bio zločinački projekt koji je brižljivo planiran”, rekao je Kavazović dodajući kako se danas i ta istina pokušava prekrojiti, ali to neće dopustiti ni svjedočanstvo Tomašice niti onih koji su progone preživjeli, prenijela je Hina.
Banjolučki biskup Franjo Komarica, u čijoj je biskupiji i Prijedor, uoči pokopa u posebnoj izjavi je kazao kako zločini iz 1992. još jednom podsjećaju na zlo koje je donio rat u BiH te kako su njegove posljedice ostale i danas u vidu velike nepravde.
“Svi koji imaju moć, moraju i trebaju odlučno i zajednički krenuti u ispravljanje velike nepravde da bismo imali kakvu-takvu zagarantiranu i sigurnu budućnost. A ona se temelji, nažalost, na teškoj nepravdi, na teškom zlu, zločinu, koji ovdje još strašno zaudara nečovještvom. Ne možemo graditi sigurniju i poželjniju i svima nama potrebniju budućnost bez istine i pravde”, kazao je biskup Komarica dodajući kako se danas pokušava “ubiti” i istina o počinjenim zločinima čime se žrtve dodatno ponižava.
Vlasti u Prijedoru odbile su zahtjev organizatora komemoracije održane u ponedjeljak da taj dan proglase danom žalosti, a već godinama odbijaju i prihvatiti i prijedlog da se u tom gradu podigne spomenik ubijenoj djeci.
Predsjednik organizacionog odbora, muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, istakao je značaj da se kroz cijelu godinu govori o ratnim zločinima počinjenim u Prijedoru.
“Islamska zajednica će raditi na afirmaciji kulture sjećanja i stalno podsticati da se pravda mora zadovoljiti te, kroz razne projekte i programske sadržaje, tražiti istinu i pravdu te afirmirati pomirenje, suživot i toleranciju među svim narodima u Bosni i Hercegovini”, kazao je muftija Kudić, prenijela je Fena.
Ostaci pronađeni na 499 lokacija
Dodao je da Islamska zajednica daje podršku Institutu za traženje nestalih i poziva sve nadležne institucije i pojedince da udruže snage kako bi se svi nestali pronašli i dostojanstveno ukopali.
Šef područnog ureda Instituta za traženje nestalih za Bosansku Krajinu Mujo Begić naglasio je da se još uvijek traga za velikim brojem ubijenih ljudi.
“Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 499 lokacija, u 73 masovne grobnice, primarne i sekundarne, na području 10 općina i tri države”, istakao je on.
U Kamičanima će biti otvorena izložba fotografija satova pronađenih tokom ekshumacije žrtava iz masovnih grobnica, a pod nazivom Kad je vrijeme stalo autora Muje Begića.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
