Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da ne može prihvatiti izjednačavanje demokratski izabranog izraelskog vodstva s čelnikom “terorističkog” Hamasa, za kojima je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao uhidbene naloge, kao i da Hrvatska neće doći u situaciju gdje bi odlučivala hoće li ih uhapsiti.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, kao i za vođu Hamasa Ibrahima al-Masrija, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi.

“Ne mogu politički prihvatiti da su u istom rangu demokratski izabrani čelnici jedne države kao što je Izrael, s kojima imamo odlične odnose, i čelnici terorističke organizacije kao što je Hamas”, rekao je Plenković u Opatiji.

Potpisnice Rimskog statuta, dokumenta kojim je utemeljen ICC, obavezne su provoditi uhidbene naloge tog suda. Vlade dijela potpisnica, poput Irske, Nizozemske i Slovenije, objavile su da će poštivati te naloge, no neke zemlje poput Mađarske objavile su da ne bi uhapsile izraelskog premijera.

Plenković u petak nije direktno rekao što bi Hrvatska učinila u tom slučaju, naglašavajući da je “vrlo teško da će se naći u toj situaciji”. No, “treba poštivati preuzete obaveze u smislu pravosudnog tijela” jer država u suprotnom “ne bi bila konzistentna s onim što je rekla prije”.

Rimski statut stupio je na snagu 1. jula 2002. godine. Ratificirale su ga 123 zemlje nad čijim teritorijima sud ima nadležnost. Među njima nisu Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je rekao da ne može prihvatiti izjednačavanje demokratski izabranog izraelskog vodstva s čelnikom “terorističkog” Hamasa, za kojima je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao uhidbene naloge, kao i da Hrvatska neće doći u situaciju gdje bi odlučivala hoće li ih uhapsiti.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, kao i za vođu Hamasa Ibrahima al-Masrija, zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi.

“Ne mogu politički prihvatiti da su u istom rangu demokratski izabrani čelnici jedne države kao što je Izrael, s kojima imamo odlične odnose, i čelnici terorističke organizacije kao što je Hamas”, rekao je Plenković u Opatiji.

Potpisnice Rimskog statuta, dokumenta kojim je utemeljen ICC, obavezne su provoditi uhidbene naloge tog suda. Vlade dijela potpisnica, poput Irske, Nizozemske i Slovenije, objavile su da će poštivati te naloge, no neke zemlje poput Mađarske objavile su da ne bi uhapsile izraelskog premijera.

Plenković u petak nije direktno rekao što bi Hrvatska učinila u tom slučaju, naglašavajući da je “vrlo teško da će se naći u toj situaciji”. No, “treba poštivati preuzete obaveze u smislu pravosudnog tijela” jer država u suprotnom “ne bi bila konzistentna s onim što je rekla prije”.

Rimski statut stupio je na snagu 1. jula 2002. godine. Ratificirale su ga 123 zemlje nad čijim teritorijima sud ima nadležnost. Među njima nisu Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.