Predsjednica Vlade Finske Sana Marin sastala se danas u Banskim dvorima u Zagrebu s hrvatskim kolegom Andrejom Plenkovićem s kojim je razgovarala u podršci Hrvatske Finskoj za članstvo u NATO savezu, ali i o podršci Finske na putu Hrvatske u Šengen i Europodručje, kao i o stavu Hrvatske prema Izbornom zakonu u BiH.

Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je kako Hrvatska od Finske ima snažnu podršku za članstvo u Europodručju i šengenskom prostoru u koje Hrvatska ima ambiciju ući početkom 2023. godine.

Dvoje premijera razgovarali su o ruskom napadu na Ukrajinu te ocijenili kako je taj događaj stubokom promijenio međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu te utjecao na rast cijena energenata i hrane.

Hrvatski premijer je podsjetio kako je 13 milijuna Ukrajinaca raseljeno, dok ih je šest milijuna izbjeglo iz te zemlje.

„Ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista je promijenio sigurnosno okruženje. Europska unija treba snažnije sankcije protiv Rusije i treba ojačati podršku Ukrajini”, izjavila je Sana Marin.

Razgovarali su o predstojećoj sjednici Europskog vijeća te o inicijativi da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, kao i Moldovi te Gruziji.

Hrvatski premijer je izvijestio finsku kolegicu o stanju u susjednoj BiH te o zahtjevima Hrvatske da u toj zemlji dođe do izmjene Izbornog zakona s ciljem ostvarenja ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

„Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da pritom se napravi korak koji je ključan, a to je dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama, koji bi omogućili da svi narodi i građani u BiH budu ravnopravni”, izjavio je Plenković.

Dodao je kako politika Vlade Hrvatske, ali i parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, nije uvjetovanje puta Finske i Švedske u NATO, s obzirom na pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, već kako je cilj upoznati čelnike tih dviju država sa situacijom u BiH.

Plenković je poručio kako Hrvatska podržava želju Finske da u novonastalim okolnostima napusti politiku neutralnosti i postane NATO članica.

„Mi poštujemo taj izbor Finske i smatramo da je u ovakvim okolnostima Sjeveroatlantski savez sa svojim člankom 5, sa kolektivnom sigurnošću, onaj sigurnosni kišobran kojega žele i Finska i Švedska. Hrvatska razumije koliko je taj NATO okvir važan u ovakvim okolnostima, s obzirom na to da Finska ima granicu s Rusijom koja prelazi 1.000 kilometara. Pozicija Hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano ista, a to je da podržavamo te ambicije Finske”, izjavio je Plenković.

Marin je podsjetila kako je 188 od 200 zastupnika u Parlamentu Finske glasalo za ulazak u NATO savez te kako ova inicijativa uživa značajnu podršku građana.

„Mi smo svjesni da NATO mora biti ujedinjen, ne samo odgovoru Rusiji, kao i da će dugoročan odabir Finske i Švedske ovaj savez dugoročno učiniti snažnim. Naše sigurnosne snage su među najsigurnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om”, kazala je Marin.

Na pitanje kako će se razriješiti pitanje o NATO članstvu Finske s Turskom, Marin je ocijenila kako će se to pitanje riješiti prije NATO samita u Madridu, s obzirom na politiku otvorenih vrata NATO-a.

Gospodarska razmjena između dvije države iznosi oko 80 milijuna eura godišnje, a u Hrvatsku dolazi velik broj finskih turista.

Finska premijerka Marin sastala se danas ranije sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.

Predsjednica Vlade Finske Sana Marin sastala se danas u Banskim dvorima u Zagrebu s hrvatskim kolegom Andrejom Plenkovićem s kojim je razgovarala u podršci Hrvatske Finskoj za članstvo u NATO savezu, ali i o podršci Finske na putu Hrvatske u Šengen i Europodručje, kao i o stavu Hrvatske prema Izbornom zakonu u BiH.

Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je kako Hrvatska od Finske ima snažnu podršku za članstvo u Europodručju i šengenskom prostoru u koje Hrvatska ima ambiciju ući početkom 2023. godine.

Dvoje premijera razgovarali su o ruskom napadu na Ukrajinu te ocijenili kako je taj događaj stubokom promijenio međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu te utjecao na rast cijena energenata i hrane.

Hrvatski premijer je podsjetio kako je 13 milijuna Ukrajinaca raseljeno, dok ih je šest milijuna izbjeglo iz te zemlje.

„Ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista je promijenio sigurnosno okruženje. Europska unija treba snažnije sankcije protiv Rusije i treba ojačati podršku Ukrajini”, izjavila je Sana Marin.

Razgovarali su o predstojećoj sjednici Europskog vijeća te o inicijativi da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, kao i Moldovi te Gruziji.

Hrvatski premijer je izvijestio finsku kolegicu o stanju u susjednoj BiH te o zahtjevima Hrvatske da u toj zemlji dođe do izmjene Izbornog zakona s ciljem ostvarenja ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

„Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da pritom se napravi korak koji je ključan, a to je dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama, koji bi omogućili da svi narodi i građani u BiH budu ravnopravni”, izjavio je Plenković.

Dodao je kako politika Vlade Hrvatske, ali i parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, nije uvjetovanje puta Finske i Švedske u NATO, s obzirom na pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, već kako je cilj upoznati čelnike tih dviju država sa situacijom u BiH.

Plenković je poručio kako Hrvatska podržava želju Finske da u novonastalim okolnostima napusti politiku neutralnosti i postane NATO članica.

„Mi poštujemo taj izbor Finske i smatramo da je u ovakvim okolnostima Sjeveroatlantski savez sa svojim člankom 5, sa kolektivnom sigurnošću, onaj sigurnosni kišobran kojega žele i Finska i Švedska. Hrvatska razumije koliko je taj NATO okvir važan u ovakvim okolnostima, s obzirom na to da Finska ima granicu s Rusijom koja prelazi 1.000 kilometara. Pozicija Hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano ista, a to je da podržavamo te ambicije Finske”, izjavio je Plenković.

Marin je podsjetila kako je 188 od 200 zastupnika u Parlamentu Finske glasalo za ulazak u NATO savez te kako ova inicijativa uživa značajnu podršku građana.

„Mi smo svjesni da NATO mora biti ujedinjen, ne samo odgovoru Rusiji, kao i da će dugoročan odabir Finske i Švedske ovaj savez dugoročno učiniti snažnim. Naše sigurnosne snage su među najsigurnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om”, kazala je Marin.

Na pitanje kako će se razriješiti pitanje o NATO članstvu Finske s Turskom, Marin je ocijenila kako će se to pitanje riješiti prije NATO samita u Madridu, s obzirom na politiku otvorenih vrata NATO-a.

Gospodarska razmjena između dvije države iznosi oko 80 milijuna eura godišnje, a u Hrvatsku dolazi velik broj finskih turista.

Finska premijerka Marin sastala se danas ranije sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.