Evropska i svjetska javnost burno je reagovala na odluku da se kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu dodijeli Nobelova nagrada za književnost, a posebno glasni bili su pojedini književnici.

Guardian podsjeća da je 20 godina prije nego je Handke postao nobelovac taj čovjek osvojio još jednu titulu. Salman Rushdie ga je 1999. godine proglasio kandidatom za “međunarodnog morona godine” za “niz bezobraznih opravdanja za genocidni režim Slobodana Miloševića”.

Austrijanac slovenskog porijekla je nadahnuto govorio o nacionalizmu tokom ratova na Balkanu i javno sugerisao da su sarajevski muslimani sami sebe masakrirali i potom okrivli Srbe, a negirao je i srebrenički genocid. Sedam godina nakon Rushdijeve osude on je prisustvovao sahrani ratnog zločinca Miloševića.

Ne Nobelovu nagradu Handkeu, nego Assangeu

Odluka da Handke osvoji nagradu od devet miliona švedskih kruna naišla je na brojne kritike.

Pisac Hari Kunzru smatra da je to zabrinjavajući izbor za Nobelov odbor nakon nedavnih skandala, a za Handkea kaže da je sjajan pisac sa šokantnom etičkom sljepoćom. Ipak, on je vjerovao da bi Handke i ranije dobio Nobelovu nagradu “da nije odlučio da djeluje kao propagandist genocidnog Miloševićevog režima”.

“Više nego ikada potrebni su nam javni intelektualci koji su u stanju pružiti čvrstu odbranu ljudskih prava u vrijeme ravnodušnosti i cinizma naših političkih lidera. Handke nije takva osoba”, kazao je Kunzru.

Slavoj Žižek, slovenski filozof i dugogodišnji Handkeov kritičar, podsjeća da je taj pisac još 2014. godine pozivao na ukidanje Nobelove nagrade, rekavši da je to “lažna kanonizacija” literature.

“Činjenica da je dobio sada dokazuje da je bio u pravu. Ovo je Švedska danas: negator ratnih zločina dobija Nobelovu nagradu dok zemlja u potpunosti učestvuje u atentatu na istinskog heroja našeg vremena Juliana Assangea. Naša reakcija bi trebala biti: ne Nobelova nagrada za književnost za Handkea, nego Nobelova nagrada za mir za Assangea”, poručio je Žižek.

Književna zajednica zaslužuje bolje

Iz PEN America su šokirani kazali da je ovaj pisac “svoj javni glas koristio za podrivanje historijske istine” i javno slijedio počinioce genocida poput Miloševića i Karadžića.

“Odbacujemo odluku da pisac koji je uporno dovodio u pitanje dokumentovane ratne zločine zaslužuje da bude proslavljen zbog svoje ‘jezičke domišljatosti’. U trenutku porasta nacionalizma, autokratskog liderstva i dezinformisanosti svijeta, književna zajednica zaslužuje bolje od ovoga. Duboko žalimo zbog izbora Nobelove komisije za književnost”, naveli su iz organizacije PEN America.

“Neki umjetnici su prodavali svoje ljudske duše za ideologije (Hamsun i nacizam), neki za mržnju (Celine i njegov antisemitizam), neki za novac i moć (Kusturica), a onaj koji me je najviše uvrijedio bio je Handke svojom naivnošću prema Miloševićevom režimu. I to je lično”, poručio je slovenski autor Miha Mazzini i dodao: “Nikad neću zaboraviti hladnu zimu kada se raspala Jugoslavija i na policama trgovina nije bilo ničega. Bili smo mlada porodica i moja kćerka je bila dijete, a bilo je strašno hladno. Proveo sam čitav dan u redu za lož ulje i uveče, gotovo smrznut, počeo sam čitati Handkeov esej o Jugoslaviji. Pisao je kako mi zavidi: dok su Austrijanci i Nijemci, ti zapadnjaci, pali zbog konzumerizma, mi Jugosloveni smo se morali boriti za sve. Oh, kako smo samo bili bliski prirodi! Kako smo bili manje materijalisti, a više produhovljeni! Čak i tada sam ga smatrao okrutnim i potpuno zaokupljenim svojom naivnošću”.

Ideološko čudovište

Književnik Jonathan Littell još 2008. godine poručio je o Handkeu: “On je možda fantastičan umjetnik, ali kao ljudsko biće je moj neprijatelj… on je š**ak”. Alain Finkielkraut ga je nazvao “ideološkim čudovištem”, dok je Susan Sontak, koja je mnogo vremena provela u Sarajevu za vrijeme rata, poručila da je Handke zbog svojih komentara završio sa svojim nekadašnjim prijateljima u New Yorku.

Na drugoj strani, mediji u Srbiji pohvalili su izbor nazvavši Handkea “velikim prijateljem”, a austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen nazvao ga je jedinstvenim glasom.

Na Twitteru je reagovao i albanski premijer Edi Rama napisavši: “Nikad nisam ni pomislio da bih mogao povraćati zbog Nobelove nagrade”, dok je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio kako je “Nobelov komitet potpuno izgubio moralni kompas”.

Evropska i svjetska javnost burno je reagovala na odluku da se kontroverznom austrijskom piscu Peteru Handkeu dodijeli Nobelova nagrada za književnost, a posebno glasni bili su pojedini književnici.

Guardian podsjeća da je 20 godina prije nego je Handke postao nobelovac taj čovjek osvojio još jednu titulu. Salman Rushdie ga je 1999. godine proglasio kandidatom za “međunarodnog morona godine” za “niz bezobraznih opravdanja za genocidni režim Slobodana Miloševića”.

Austrijanac slovenskog porijekla je nadahnuto govorio o nacionalizmu tokom ratova na Balkanu i javno sugerisao da su sarajevski muslimani sami sebe masakrirali i potom okrivli Srbe, a negirao je i srebrenički genocid. Sedam godina nakon Rushdijeve osude on je prisustvovao sahrani ratnog zločinca Miloševića.

Ne Nobelovu nagradu Handkeu, nego Assangeu

Odluka da Handke osvoji nagradu od devet miliona švedskih kruna naišla je na brojne kritike.

Pisac Hari Kunzru smatra da je to zabrinjavajući izbor za Nobelov odbor nakon nedavnih skandala, a za Handkea kaže da je sjajan pisac sa šokantnom etičkom sljepoćom. Ipak, on je vjerovao da bi Handke i ranije dobio Nobelovu nagradu “da nije odlučio da djeluje kao propagandist genocidnog Miloševićevog režima”.

“Više nego ikada potrebni su nam javni intelektualci koji su u stanju pružiti čvrstu odbranu ljudskih prava u vrijeme ravnodušnosti i cinizma naših političkih lidera. Handke nije takva osoba”, kazao je Kunzru.

Slavoj Žižek, slovenski filozof i dugogodišnji Handkeov kritičar, podsjeća da je taj pisac još 2014. godine pozivao na ukidanje Nobelove nagrade, rekavši da je to “lažna kanonizacija” literature.

“Činjenica da je dobio sada dokazuje da je bio u pravu. Ovo je Švedska danas: negator ratnih zločina dobija Nobelovu nagradu dok zemlja u potpunosti učestvuje u atentatu na istinskog heroja našeg vremena Juliana Assangea. Naša reakcija bi trebala biti: ne Nobelova nagrada za književnost za Handkea, nego Nobelova nagrada za mir za Assangea”, poručio je Žižek.

Književna zajednica zaslužuje bolje

Iz PEN America su šokirani kazali da je ovaj pisac “svoj javni glas koristio za podrivanje historijske istine” i javno slijedio počinioce genocida poput Miloševića i Karadžića.

“Odbacujemo odluku da pisac koji je uporno dovodio u pitanje dokumentovane ratne zločine zaslužuje da bude proslavljen zbog svoje ‘jezičke domišljatosti’. U trenutku porasta nacionalizma, autokratskog liderstva i dezinformisanosti svijeta, književna zajednica zaslužuje bolje od ovoga. Duboko žalimo zbog izbora Nobelove komisije za književnost”, naveli su iz organizacije PEN America.

“Neki umjetnici su prodavali svoje ljudske duše za ideologije (Hamsun i nacizam), neki za mržnju (Celine i njegov antisemitizam), neki za novac i moć (Kusturica), a onaj koji me je najviše uvrijedio bio je Handke svojom naivnošću prema Miloševićevom režimu. I to je lično”, poručio je slovenski autor Miha Mazzini i dodao: “Nikad neću zaboraviti hladnu zimu kada se raspala Jugoslavija i na policama trgovina nije bilo ničega. Bili smo mlada porodica i moja kćerka je bila dijete, a bilo je strašno hladno. Proveo sam čitav dan u redu za lož ulje i uveče, gotovo smrznut, počeo sam čitati Handkeov esej o Jugoslaviji. Pisao je kako mi zavidi: dok su Austrijanci i Nijemci, ti zapadnjaci, pali zbog konzumerizma, mi Jugosloveni smo se morali boriti za sve. Oh, kako smo samo bili bliski prirodi! Kako smo bili manje materijalisti, a više produhovljeni! Čak i tada sam ga smatrao okrutnim i potpuno zaokupljenim svojom naivnošću”.

Ideološko čudovište

Književnik Jonathan Littell još 2008. godine poručio je o Handkeu: “On je možda fantastičan umjetnik, ali kao ljudsko biće je moj neprijatelj… on je š**ak”. Alain Finkielkraut ga je nazvao “ideološkim čudovištem”, dok je Susan Sontak, koja je mnogo vremena provela u Sarajevu za vrijeme rata, poručila da je Handke zbog svojih komentara završio sa svojim nekadašnjim prijateljima u New Yorku.

Na drugoj strani, mediji u Srbiji pohvalili su izbor nazvavši Handkea “velikim prijateljem”, a austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen nazvao ga je jedinstvenim glasom.

Na Twitteru je reagovao i albanski premijer Edi Rama napisavši: “Nikad nisam ni pomislio da bih mogao povraćati zbog Nobelove nagrade”, dok je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio kako je “Nobelov komitet potpuno izgubio moralni kompas”.