Penzioneri u Federaciji dobili su prve ovogodišnje penzije. Najniža 573, zagarantovana 684 marke. Ako njih pitate, nedovoljno i za osnovne životne troškove. Za penzionere je protekla godina, svakako, bila posebno burna. Od federalne vlasti su tražili malo, dobili još manje. Sada se nadaju boljim danima, većem razumijevanju i konačnom ispunjenju zahtjeva. Najvažniji, izmjena članova Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, što bi omogućilo rast penzija.

Kako piše Federalna.ba, cijene životnih namirnica svaki dan su u porastu, a penzioneri kažu dok plate račune i lijekove ne ostane gotovo ništa.

“Moja je 570 KM, najniža, još od nje odbijaju. Ne bih mogao da nije djece. Djeca mi pomažu.”

“Imaju djeca pa mi pomognu, vani su.”

“Kakva nam je vlast, sebi dižu plate, a penzionerima, evo, zadnji put – ono je sramota, ono je sadaka. Bolje da nam ni ono nisu dali.”

I baš zbog toga penzioneri su u protekloj godini zahtijevali od Vlade Federacije niz mjera kako ne bi preživljavali od mjeseca do mjeseca. Dok ne dobiju povećanje penzija, tražili su jednokratnu novčanu pomoć od 100 i 200 KM, ovisno o visini penzije, no dobili su tek polovične iznose.

“Vlada je zaobišla naša dva najbitnija zahtjeva, a dala je treći, čini mi se, čak i namjerno da bi izazvala revolt”, smatra Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a.

Ključni zahtjevi penzionera od početka do kraja ostali su isti. Iako se očekivalo da će izmjene članova Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na kojima insistiraju biti usaglašene do kraja godine to se nije desilo. Tek je oformljena radna grupa u kojoj učestvuju i predstavnici penzionera.

“Tražimo da se rast penzija veže za rast plata i da se omogući vanredno povećanje penzija u odnosu na nestabilnosti koje nam se dešavaju – divljanje cijena i svega ostalog”, ističe Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK-a.

Penzioneri sada očekuju da bi se pitanje povećanja penzija konačno moglo pomjeriti s mrtve tačke, a nadaju se da bi zakonske izmjene mogle biti u parlamentarnoj proceduri do kraja marta, kako bi se ističe Trakić, omogućilo ostvarivanje i vanrednog i redovnog povećanja tokom godine. U suprotnom postoji bojazan da bi povećanje moglo biti samo do dva posto, usklađeno s rastom BDP-a i troškova života.

Iz Federalne vlade i resornog ministarstva također očekuju da bi konačni prijedlog radne grupe u vezi sa zakonskim izmjenama mogao biti gotov do kraja januara. Očekuje se i iskorak u unapređenju statusa penzionera.

“Zahtjevi penzionera su razumni i opravdani s obzirom na inflaciju, ali moramo voditi računa da svi zahtjevi, posebno kad je PIO/MIO sistem u pitanju – iz kojeg isplaćujemo penzije za oko 455.000 penzionera – moraju biti usklađeni s finansijskim mogućnostima Vlade Federacije i nadam se da ćemo uspjeti pronaći kompromis”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).

No kap koja je prelila čašu strpljenja kod penzionera bila je isplata jednokratne novčane pomoći u manjem iznosu od one koju su zahtjevali. Upravni odbor krovnog saveza u Federaciji podnio je ostavke, pa bi se, očigledno, promjene mogle desiti i u rukovodstvu, i to do kraja marta.

“Glavna karika, gdje škripi – dolazi od samog predsjednika našeg Federalnog udruženja penzionera”, navodi Ibrahim Sirotanović, predstavnik Udruženja penzionera Vareš.

I dok penzioneri čekaju da li će im 2025. godina donijeti bolje i barem koliko toliko bezbrižnije penzionerske dane te da li će im zahtjevi biti i udovoljeni u godini koja predstoji mogu odahnuti barem kada je u pitanju banjsko liječenje. Što su tražili to su i dobili, pa je za tu namjenu u Federalnom budžetu određeno dva miliona maraka.

Penzioneri u Federaciji dobili su prve ovogodišnje penzije. Najniža 573, zagarantovana 684 marke. Ako njih pitate, nedovoljno i za osnovne životne troškove. Za penzionere je protekla godina, svakako, bila posebno burna. Od federalne vlasti su tražili malo, dobili još manje. Sada se nadaju boljim danima, većem razumijevanju i konačnom ispunjenju zahtjeva. Najvažniji, izmjena članova Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, što bi omogućilo rast penzija.

Kako piše Federalna.ba, cijene životnih namirnica svaki dan su u porastu, a penzioneri kažu dok plate račune i lijekove ne ostane gotovo ništa.

“Moja je 570 KM, najniža, još od nje odbijaju. Ne bih mogao da nije djece. Djeca mi pomažu.”

“Imaju djeca pa mi pomognu, vani su.”

“Kakva nam je vlast, sebi dižu plate, a penzionerima, evo, zadnji put – ono je sramota, ono je sadaka. Bolje da nam ni ono nisu dali.”

I baš zbog toga penzioneri su u protekloj godini zahtijevali od Vlade Federacije niz mjera kako ne bi preživljavali od mjeseca do mjeseca. Dok ne dobiju povećanje penzija, tražili su jednokratnu novčanu pomoć od 100 i 200 KM, ovisno o visini penzije, no dobili su tek polovične iznose.

“Vlada je zaobišla naša dva najbitnija zahtjeva, a dala je treći, čini mi se, čak i namjerno da bi izazvala revolt”, smatra Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a.

Ključni zahtjevi penzionera od početka do kraja ostali su isti. Iako se očekivalo da će izmjene članova Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na kojima insistiraju biti usaglašene do kraja godine to se nije desilo. Tek je oformljena radna grupa u kojoj učestvuju i predstavnici penzionera.

“Tražimo da se rast penzija veže za rast plata i da se omogući vanredno povećanje penzija u odnosu na nestabilnosti koje nam se dešavaju – divljanje cijena i svega ostalog”, ističe Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK-a.

Penzioneri sada očekuju da bi se pitanje povećanja penzija konačno moglo pomjeriti s mrtve tačke, a nadaju se da bi zakonske izmjene mogle biti u parlamentarnoj proceduri do kraja marta, kako bi se ističe Trakić, omogućilo ostvarivanje i vanrednog i redovnog povećanja tokom godine. U suprotnom postoji bojazan da bi povećanje moglo biti samo do dva posto, usklađeno s rastom BDP-a i troškova života.

Iz Federalne vlade i resornog ministarstva također očekuju da bi konačni prijedlog radne grupe u vezi sa zakonskim izmjenama mogao biti gotov do kraja januara. Očekuje se i iskorak u unapređenju statusa penzionera.

“Zahtjevi penzionera su razumni i opravdani s obzirom na inflaciju, ali moramo voditi računa da svi zahtjevi, posebno kad je PIO/MIO sistem u pitanju – iz kojeg isplaćujemo penzije za oko 455.000 penzionera – moraju biti usklađeni s finansijskim mogućnostima Vlade Federacije i nadam se da ćemo uspjeti pronaći kompromis”, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH (NiP).

No kap koja je prelila čašu strpljenja kod penzionera bila je isplata jednokratne novčane pomoći u manjem iznosu od one koju su zahtjevali. Upravni odbor krovnog saveza u Federaciji podnio je ostavke, pa bi se, očigledno, promjene mogle desiti i u rukovodstvu, i to do kraja marta.

“Glavna karika, gdje škripi – dolazi od samog predsjednika našeg Federalnog udruženja penzionera”, navodi Ibrahim Sirotanović, predstavnik Udruženja penzionera Vareš.

I dok penzioneri čekaju da li će im 2025. godina donijeti bolje i barem koliko toliko bezbrižnije penzionerske dane te da li će im zahtjevi biti i udovoljeni u godini koja predstoji mogu odahnuti barem kada je u pitanju banjsko liječenje. Što su tražili to su i dobili, pa je za tu namjenu u Federalnom budžetu određeno dva miliona maraka.