Prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kojim se, prije svega parlamentarcima i ministrima, ograničava iznos otpremnine za odlazak u penziju, ponovo je upućen u parlamentarnu proceduru.

Prema ovom prijedlogu, upućenom prije nekoliko dana, iznos otpremnine ograničava se na maksimalnih 12 mjesečnih prosječnih neto plaća isplaćenih u Bosni i Hercegovini, što u praksi znači oko 10.700 KM. Prema važećem zakonu, parlamentarci imaju pravo na otpremninu u iznosu od oko 30.000 KM, a ministri oko 25.000 KM.

Ovakav prijedlog izmjena zakona i ranije je bio u proceduri. I tada ga je, kao i sada, uputio zastupnik Damir Arnaut. Pokušaj njegovog usvajanja trajao je 19 mjeseci i na kraju nije usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zahvaljujući glasovima delegata iz HDZ-a BiH i SNSD-a.

Stoga se postavlja pitanje koja je svrha upućivanja istih izmjena u proceduru i koliko je realno da on bude usvojen kada u parlamentarnim klupama sjede isti koji su ga odbijali.

Nermin Mandra, član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamenta BIH i zastupnik SDA, kazao je da možda i nije realno da bude usvojeno ovo snižavanje iznosa otpremnina zvaničnicima, ali da treba istrajati na tome jer će doći vrijeme kada će se to promijeniti.

– Ove otpremnine kolike su sada se moraju ograničiti posebno za ljude na političkim funkcijama, koji su u mandatu u Parlamentarnoj skupštini. One moraju biti simbolične. Treba istrajati na ovom zakonu dok se ne steknu uvjeti da se usvoji. Sada smo u situaciji da ne prolazi, da su iz HDZ-a i SNSD-a bili protiv, ali to ne znači da ne treba slati poruku da to nije uredu – dodao je Mandra.

Pravo na otpremninu stječe se ispunjavanjem uvjeta za penzionisanje, nakon čega se, prema dosadašnjoj praksi, parlamentarci vraćaju na posao u Parlamentu gdje nastavljaju primati i plaću i penziju.

U decembru 2021. godine 65 godina starosti, a time i uvjete za penzionisanje, kako smo ranije pisali, stekao je zastupnik SDS-a u Parlamentu BiH Dragan Mektić.

U 2022. godini te uvjete stječu i delegat u Domu naroda Lazar Prodanović (SNSD), te zastupnik Obren Petrović (SNSD).

Prethodno je u augustu 2021. pravo na penzionisanje i otpremninu stekao i Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH, zatim Bakir Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik SDA, Nikola Špirić (SNSD), prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, i Mirko Šarović, zastupnik SDS-a u Parlamentu BiH i predsjednik te stranke.

Pojedini mediji su objavili da su oni poslani u penziju i da su Čović i Izetbegović dobili po 30.000 KM otpremnine, što je dan kasnije demantovano iz Parlamentarne skupštine BiH, uz pojašnjenje da Zajednička administrativna komisija nije (još) donijela rješenja o penzionisanju i odluke o otpremnini.

Zajednička administrativna komisija, prema informacijama koje ima Faktor.ba, ni u međuvremenu nije imala sjednicu.

Prijedlog izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kojim se, prije svega parlamentarcima i ministrima, ograničava iznos otpremnine za odlazak u penziju, ponovo je upućen u parlamentarnu proceduru.

Prema ovom prijedlogu, upućenom prije nekoliko dana, iznos otpremnine ograničava se na maksimalnih 12 mjesečnih prosječnih neto plaća isplaćenih u Bosni i Hercegovini, što u praksi znači oko 10.700 KM. Prema važećem zakonu, parlamentarci imaju pravo na otpremninu u iznosu od oko 30.000 KM, a ministri oko 25.000 KM.

Ovakav prijedlog izmjena zakona i ranije je bio u proceduri. I tada ga je, kao i sada, uputio zastupnik Damir Arnaut. Pokušaj njegovog usvajanja trajao je 19 mjeseci i na kraju nije usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zahvaljujući glasovima delegata iz HDZ-a BiH i SNSD-a.

Stoga se postavlja pitanje koja je svrha upućivanja istih izmjena u proceduru i koliko je realno da on bude usvojen kada u parlamentarnim klupama sjede isti koji su ga odbijali.

Nermin Mandra, član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamenta BIH i zastupnik SDA, kazao je da možda i nije realno da bude usvojeno ovo snižavanje iznosa otpremnina zvaničnicima, ali da treba istrajati na tome jer će doći vrijeme kada će se to promijeniti.

– Ove otpremnine kolike su sada se moraju ograničiti posebno za ljude na političkim funkcijama, koji su u mandatu u Parlamentarnoj skupštini. One moraju biti simbolične. Treba istrajati na ovom zakonu dok se ne steknu uvjeti da se usvoji. Sada smo u situaciji da ne prolazi, da su iz HDZ-a i SNSD-a bili protiv, ali to ne znači da ne treba slati poruku da to nije uredu – dodao je Mandra.

Pravo na otpremninu stječe se ispunjavanjem uvjeta za penzionisanje, nakon čega se, prema dosadašnjoj praksi, parlamentarci vraćaju na posao u Parlamentu gdje nastavljaju primati i plaću i penziju.

U decembru 2021. godine 65 godina starosti, a time i uvjete za penzionisanje, kako smo ranije pisali, stekao je zastupnik SDS-a u Parlamentu BiH Dragan Mektić.

U 2022. godini te uvjete stječu i delegat u Domu naroda Lazar Prodanović (SNSD), te zastupnik Obren Petrović (SNSD).

Prethodno je u augustu 2021. pravo na penzionisanje i otpremninu stekao i Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH, zatim Bakir Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik SDA, Nikola Špirić (SNSD), prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, i Mirko Šarović, zastupnik SDS-a u Parlamentu BiH i predsjednik te stranke.

Pojedini mediji su objavili da su oni poslani u penziju i da su Čović i Izetbegović dobili po 30.000 KM otpremnine, što je dan kasnije demantovano iz Parlamentarne skupštine BiH, uz pojašnjenje da Zajednička administrativna komisija nije (još) donijela rješenja o penzionisanju i odluke o otpremnini.

Zajednička administrativna komisija, prema informacijama koje ima Faktor.ba, ni u međuvremenu nije imala sjednicu.