Parlament Austrije će u srijedu, 6. jula usvojiti Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom se odaje počast ubijenim Bošnjacima ovog bosanskohercegovačkog grada nakon njegovog pada u ruke Vojske Republike Srpske 11. jula 1995. godine.
Zastupnica stranke Zeleni Ewa Ernst-Dziedzic inicijatorica je ove rezolucije koja je usvojena prošle sedmice na sjednici Vanjskopolitičkog odbora austrijskog Parlamenta. Ona za Al Jazeeru Balkans kaže kako su sudovi jasno dokazali kako je riječ o genocidu i kako je važno raditi na ukazivanju na taj zločin kako se ne bi ponovio.
– Ove godine se obilježava 27 godina od genocida i etničkog čišćenja koji su se desili u Srebrenici i njenoj okolini tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ova godišnjica je jako podsjećanje kako su opasni ekstremni oblici nacionalizma i društvene netolerancije, a takve stvari posebno postanu akutne u ratnom kontekstu – ističe zastupnica u izjavi za Al Jazeeru.
Dodaje kako se Rezolucijom od austrijskih vlasti traži i zahtjeva da nastavi aktivno podržavati komemoraciju genocida u Srebrenici zajedno sa drugim članicama Evropske unije.
– Između ostalog, to se treba raditi u okviru UN-a, naročito jer su Međunarodni sud pravde i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju označili zločine u Srebrenici kao genocid. Navedeni sudovi su jasno dokazali kako je riječ o genocidu, najtežem zločinu po međunarodnom pravu – navodi Ernst-Dziedzic.
– Važno je ovo nikada ne zaboraviti i činiti sve što je u ljudskoj mogućnosti da se takvi zločini spriječe, kako danas, tako i u budućnosti.
Kazne za negiranje
No, uprkos navedenim presudama međunarodnih sudova, mnogi političari (koji su sada i zvaničnici Bosne i Hercegovine) negiraju genocid u Srebrenici što je dovelo i do evropskih sankcija.
– Prvo, moramo istaći kako je negiranje genocida u Bosni i Hercegovini kažnjivo (po zakonu koji je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, op.a.). Mi, kao Zeleni, podržavamo zajednički evropski pristup i to uključuje i moguće usvajanje sankcija političarima koji se zalažu za neustavnu politiku secesije i polarizacije bh. društva, kao i za negiranje genocida, a jedan od takvih je i (član bh. Predsjedništva) Milorad Dodik – navodi naša sagovornica.
No, negiranje genocida u Srebrenici dešava se i van granica Bosne i Hercegovine, pa se postavlja pitanje šta Austrija i Evropa mogu (još) uraditi kako bi se to spriječilo?
– Iz našeg viđenja, aktivna politika obilježavanja i bliski diplomatski odnosi kako bi se podržalo preispitivanje su osnove. Ovo se odnosi na rezolucije, kao što je ova koju će usvojiti Parlament Austrije 6. jula, ali i na širi kontekst koji se odnosi na politiku zasnovanu na osnovnom principu ‘nikada više’.
– Mi svi moramo učiti iz prošlosti, te spoznati i riješiti opasnosti u današnjici što je prije moguće. Za to su nam potrebni međunarodna zajednica, Evropska unija, te sve pojedinačne države članice – rekla je austrijska političarka.
Kada se već dotičemo EU, ona je komentirala i put Bosne i Hercegovine ka Uniji.
– Evropski put Bosne i Hercegovine je kasno postavljen, to je nešto što ljudi iz BiH žele i to je nešto što EU također želi. No, brzinu integracije određuje sama Bosna i Hercegovina koja ima ogromnu potrebu za reformama. Ipak, uvjereni smo kako do zvaničnog statusa kandidata za članstvo ove država može doći ove godine nakon poštenih i slobodnih izbora ujesen – ističe Ernst-Dziedzic.
Šta se navodi u rezoluciji?
U tekstu rezolucije se navodi kako se ona usvaja uoči 27. obilježavanja etničkog čišćenja i genocida u Srebrenici koja je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena zaštićenom zonom.
– Snage bosanskih Srba, predvođene generalom Ratkom Mladićem i na osnovu naredbe tadašnjeg predsjednika (bh. entiteta) Republike Srpske zauzele su i pokorile ovaj grad. Tokom nekoliko narednih dana, vršeni su pokolji pod komandom generala Mladića, bilo da je riječ o vojnicima bosanskih Srba, paravojnih jedinica i neregularnih policijskih jedinica.
Podsjeća se kako je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su tražili zaštitu od UNPROFOR-a.
– Istovremeno je približno 30.000 žena, djece i staraca prisilno protjerano u velikoj operaciji etničkog čišćenja. Time je ovaj događaj postao najteži ratni zločin na području Evrope od kraja Drugog svjetskog rata – navodi se dalje u tekstu rezolucije, te da svi ovi “tragični događaji u Srebrenici” preživjelima ostavljaju “traumu i duboke emocionalne ožiljke”.
Dalje se navodi kako su zločine u Srebrenici procesuirali i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i o Međunarodni sud pravde koji su ustanovili da je riječ o genocidu.
– Snage bosanskih Srba su kršile međunarodno humanitarno pravo na brojne načine i počinile zločine, kao što su otmice hiljada ljudi i silovanja bezbrojnih žena. Uprkos nastojanjima da se pronađu masovne i pojedinačne grobnice i tijela, još uvijek nisu pronađeni i identificirani posmrtni ostaci gotovo 1.200 muškaraca i dječaka iz Srebrenice.
Austrijski parlamentarci dalje navode kako je Rezolucijom Evropskog parlamenta 11. juli postao Evropski dan sjećanja na žrtve Srebrenice.
– Da bi se osigurala mirna budućnost i uspješan suživot, potrebno je da se svi politički predstavnici – bilo u Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta – suoče sa najmračnijim poglavljima historije i priznaju prošlost. Obilježavanje genocida u Srebrenici i solidarnost sa žrtvama su ključni za bolju budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, kao i za jačanje historijske svijesti da se takvi strašni zločini nikada ne smiju ponoviti – navodi se u Rezoluciji.
Podrška i Slobodarske partije
Kao što je ranije navedeno, prošle sedmice je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora austrijskog Parlamenta jednoglasno usvojena Rezolucija o sjećanju na genocid u Srebrenici.
Rezoluciju su predložile vladajuće Narodna partija Austrije (OVP) i Zeleni, kao i opozicione Socijaldemokratska partija (SPO) i NEOS, kao zajedničku inicijativu koja treba podsjetiti na etnička čišćenja i masakre provedene 1995. godine u Srebrenici i okolini. Slobodarska partija Austrije (FPO) nije predložila rezoluciju zajedno s ostale četiri parlamentarne stranke, ali ju je podržala na sjednici Vanjskopolitičkog odbora.
Rezolucijom se od Vlade Austrije zahtjeva dalje aktivno angažiranje na njegovanju sjećanja na genocid, na primjer u Ujedinjenim narodima.
Godišnjica genocida je opomena koliko su opasni ekstremni oblici nacionalizma i netolerancije, tom prilikom su poručili su Ernst-Dziedzic (Zeleni), Harald Troch (SPO), Bettina Rausch (OVP) i Helmut Brandstetter (NEOS).
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
