Panedmija korona virusa je uticala na povećanje siromaštva u Bosni i Hercegovini, izvještava Indikator.ba.

U najnovijem izvještaju Svjetske banke o izgledima za ekonomiju zemlje navodi se da prema najnovijim dostupnim podacima o siromaštvu koji koriste nacionalnu granicu siromaštva iz 2015. godine, stopa siromaštva procijenjena je na 16 posto, vrlo blizu 15 procenata procijenjenih za 2011. godinu.

– Usporavanje ekonomije i posljedični gubitak zaposlenja ljudi i zarada je negativno uticao na prihode domaćinstva u 2020. Procjene pokazuju da mnogi od onih koji su pogođeni nisu bili obuhvaćeni socijalnim programima zaštite prije krize, dodaje se u izvještaju.

Banka konstatuje da je BiH je uživala makroekonomsku stabilnost tokom posljednje decenije. Međutim, prepandemijski tempo rasta je bio ispod nivoa vršnjačkih zemalja u Evropi i ispod onoga što je potrebno za konvergiranje ka životnomi standardu u EU.

– BiH nije razvila temelje za održivi ekonomski rast te njen ekonomski model
ostaje van ravnoteže. Ekonomiju pokreće potrošnja, a ne proizvodnja. Investicije su niske, a ekonomija okrenuta prema unutra, navodi se.

Mnogi ljudi nemaju formalni posao – ili bilo koji posao što bi moglo uzrokovati da mnogi ljudi ostare u siromaštvu.

Pandemija je istakla izazove složenog institucionalnog uređenja BiH. Isplata fiskalne podrške domaćinstvima i preduzećima je spora, što je jako opteretilo ekonomsku aktivnost i moglo bi odgoditi oporavak u 2021., dodaje Banka u izvještaju.

Panedmija korona virusa je uticala na povećanje siromaštva u Bosni i Hercegovini, izvještava Indikator.ba.

U najnovijem izvještaju Svjetske banke o izgledima za ekonomiju zemlje navodi se da prema najnovijim dostupnim podacima o siromaštvu koji koriste nacionalnu granicu siromaštva iz 2015. godine, stopa siromaštva procijenjena je na 16 posto, vrlo blizu 15 procenata procijenjenih za 2011. godinu.

– Usporavanje ekonomije i posljedični gubitak zaposlenja ljudi i zarada je negativno uticao na prihode domaćinstva u 2020. Procjene pokazuju da mnogi od onih koji su pogođeni nisu bili obuhvaćeni socijalnim programima zaštite prije krize, dodaje se u izvještaju.

Banka konstatuje da je BiH je uživala makroekonomsku stabilnost tokom posljednje decenije. Međutim, prepandemijski tempo rasta je bio ispod nivoa vršnjačkih zemalja u Evropi i ispod onoga što je potrebno za konvergiranje ka životnomi standardu u EU.

– BiH nije razvila temelje za održivi ekonomski rast te njen ekonomski model
ostaje van ravnoteže. Ekonomiju pokreće potrošnja, a ne proizvodnja. Investicije su niske, a ekonomija okrenuta prema unutra, navodi se.

Mnogi ljudi nemaju formalni posao – ili bilo koji posao što bi moglo uzrokovati da mnogi ljudi ostare u siromaštvu.

Pandemija je istakla izazove složenog institucionalnog uređenja BiH. Isplata fiskalne podrške domaćinstvima i preduzećima je spora, što je jako opteretilo ekonomsku aktivnost i moglo bi odgoditi oporavak u 2021., dodaje Banka u izvještaju.