Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nakon cjelodnevne rasprave i dugog izlaganja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na čiju inicijativu je sazvana posebna sjednica izjasnit će se o sljedećih 10 zaključaka.

Predloženi zaključci o kojima će se glasati:

1. Narodna skupština RS-a konstatuje da su u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, čiji potpisnik je i Republika Srpska, samo strane ugovornice nadležne da “traže postavljanje Visokog predstavnika … kako bi pomogao stranama u njihovim naporima da mobilišu te, po potrebi koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja, izvršavajući navedene zadatke…“ Brojni visoki predstavnici su bezobzirno urušavali vladavinu prava, kršeći međunarodno i domaće pravo, ignorišući usko definisana ograničenja mandata dodijeljenog visokom predstavniku Aneksom 10.

2. Zanemarivanjem demokratskih i ustavnih procesa, kao i jasnih uslova Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik je, bez ikakvog pravnog ovlašćenja, nametnuo u BiH brojne zakone, kao i 105 amandmana na ustave entiteta. Visoki predstavnik je vršio vansudska kažnjavanja stotina građana BiH, poništavao odluke sudova, uključujući i odluke Ustavnog suda BiH, te donio naredbu kojom se zabranjuju bilo kakva postupanja u vezi sa osporavanjima odluka visokog predstavnika. Visoki predstavnik na drastičan način zanemaruje interese i prava konstitutivnih naroda, dajući neprihvatljive kvalifikacije i uvrede na račun čitavog srpskog naroda. Nelegalni i nepromišljeni diktati visokog predstavnika nanijeli su nemjerljivu štetu funkcionalnosti i političkoj kulturi BiH, urušavajući u velikoj mjeri poštovanje vladavine prava.
3. Narodna skupština RS-a konstatuje da se obaveza Republike Srpske kao strane ugovornice Aneksa 10. da sarađuje sa visokim predstavnikom, odnosi na aktivnosti usmjerene na sprovođenje Aneksa 10. uz poštovanje vladavine prava, Ustava BiH, te domaćeg i međunarodnog prava, a što obuhvata: prihvatanje ograničenja mandata definisanih Aneksom 10; prihvatanje činjenice da se nadležnost visokog predstavnika odnosi isključivo na tumačenje Aneksa 10; poštovanje i primjenu Ustava BiH, uključujući odredbe kojima se uređuju demokratski postupak donošenja zakona i garancije zaštite ljudskih prava građana BiH. Imajući u vidu značajna kršenja Aneksa 10. od strane visokih predstavnika nastala samovlasnim proširenjem ovlaštenja jasno određenih u Aneksu 10, kao i dugotrajnu praksu zanemarivanja vladavine prava i Ustava BiH od strane visokog predstavnika, RS ne pristaje na prihvatanje nezakonitih diktata visokog predstavnika.

4. Narodna skupština RS-a uvažava svakog predstavnika međunarodne zajednice koji iskreno želi da pomogne BiH. ipak, zbog elementarnog nepoštovanja vladavine prava u vidu kršenja Aneksa 10. kakvo je ispoljeno od strane svih visokih predstavnika, RS ne može prihvatiti nametanje bilo koje ličnosti za visokog predstavnika, podsjećajući da je postavljenje visokog predstavnika uslovljeno saglasnošću strana potpisnica Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma. S tim u vezi, Narodna skupština Republike Srpske smatra da su dosadašnja nominovanja, izbor i potvrđivanje visokog predstavnika suprotna Aneksu 10, nedovoljno transparentni, jer nije uvažavana neophodnost konsultacija i pribavljanja saglasnosti strana, kako je predviđeno Aneksom 10. Ovo predstavlja dovoljan osnov za odbacivanje bilo kog imenovanja visokog predstavnika 6bez procedure predviđene Aneksom 10.
5. Narodna skupština kao najviši organ Republike Srpske, strane potpisnice Aneksa 10. Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela mirovnog rješenja, će obavijestiti strane potpisnice tog aneksa o ovim stavovima, a posebno s prijedlogom da se ukine visoki predstavnik i preispitaju odluke visokih predstavnika donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10.
6. Narodna skupština RS-a zadužuje Vladu Republike Srpske da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika koji su kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat.

7. Narodna skutpitina RS-a smatra da je sprovođenje civilnog dijela mirovnog sporazuma odavno postignuto, a da su prisustvo i aktivnosti Kancelarije visokog predstavnika već dugi niz godina ozbiljan teret napretku BiH i nespojivi su sa pojmom Ustava BiH, te predstavljaju prepreku pa njenom putu ka svropskim integracijama. Nakon 25 godina mira u BiH, krajnje je vrijeme da Kancelarija visokog predstavnika bude zatvorena i da odgovornost za budućnost i funkcionisanje BiH postane isključivo pravo i nadležnost naroda u BiH i njihovih političkih predstavnika, bez stranog uplitanja ili druge vrste ugrožavanja demokratskih procesa i mehanizama propisanih Ustavom BiH.
8. Narodna skupština RS-a konstatuje da protekom 25 godina od uspostavljanja mira u BiH nije bilo sukoba niti su oni mogući, prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 1 A Dejtonskog sporazuma. To potvrđuje i činjenica da je od prvobitnih 60 hiljada vojnika misije IFOR, koje je mijenjala ime u SFOR, već godinama u BiH samo ograničeni kontingent evropske misije EUFOR sa 600 vojnika.
9. Narodna skupština RS-a smatra da je konačno došlo vrijeme da Bosna i Hercegovina sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom koje je integralni dio pravnog sistema BiH. Ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija koja garantuje svakom narodu pravo na samopredjeljenje i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Paktom o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su po Aneksu 1. na Aneks 4, sastavni dio Ustava BiH, u kojima piše: “Svi NARODI imaju pravo na samoopredeljenje. Na osnovu ovog prava, oni slobodno određuju svoj politički status i slobodno obezbeđuju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj. Da bi postigli svoje ciljeve, svi NARODI mogu slobodno da raspolažu svojim bogatstvima i svojim prirodnim izvorima, bez štete po obaveze koje proističu iz međunarodne privredne saradnje, zasnovane na principu uzajamnog interesa i međunarodnog prava. Jedan NAROD ne može ni u kom slučaju da bude lišen svojih vlastitih sredstava za život. Države članice ovog pakta, uključujući tu i one države koje su odgovorne za upravljanje | nesamostalnim – teritorijama i teritorijama – pod starateljstvom, dužis su da pomažu ostnarsne prana Naroda na samoopredeljenje i da poštuju ono prano shodco odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.”

10. Narodna skupština RS-a zadužuje Vladu Republike Srpske da formira ekspertske timove domaćih i stranih stručnjaka 32 svaku oblast, gdje je prenesena Nadležnost sa Republike Srpske, sa ciljem da izuči i pravno obrazloži prirodu kršenja Aneksa Dejtonskog sporazuma, a naročito Ustava BiH i predlaže procedure za donošenje u Republici Sriskoj povih zakona i akata kako bi se te nadležnosti ponovo uspostavile na nivou Republike Srpske, Sve to mora biti urađeno u skladu sa slovom Ustava BiH i Ustava RS-a.

Ranije danas, tokom rasprave i izlaganja, Milorad Dodik je za govornicom prijetio i vrijeđao, govorio o potrebi zatvaranja Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH te budućem otcjepljenju RS-a iz Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik istakao je da je, u svjetlu medijskih najava o novom visokom predstavniku, od izuzetnog značaja da se NSRS upozna o svim aspektima i posljedicama produžavanja mandata visokih predstavnika, te da blagovremeno zauzme stav o ovom važnom pitanju.

Iako je predsjedavajući Predsjedništva BiH, ponovo je osporavao državne institucije i državu BiH. Poručio je i kako OHR radi u interesu Bošnjaka koji priželjkuju ukidanje entiteta RS, a da visoki predstavnik favorizuje bošnjački narod.

Rekao je i kako smatra da BiH treba krenuti naprijed dalje bez OHR-a, ali da EU nekada pravi blamažu kao i OHR. Istakao je i da Hrvati u Federaciji BiH su za ukidanje OHR-a.

Tokom obraćanja Dodik je dosta govorio u šiframa, prenesenim značenjima, koristio se citatima, a na kraju je kazao da ne može otvoreno reći svoja saznanja, ali da će oni koji promišljaju politički znati zbog čega je današnja sjednica važna.

Ne navodeći na šta konkretno misli, Dodik je poručio da se u ponuđenim “zaključcima daje vrijeme dok ne krenu akcije”.

– Dolazim ovdje i predlažem akt o referendumu, makar to bio i moj posljednji čin – kazao je.

Poslanici u NSRS-u mahom su podržavali ove stavove te se također pridružili orkestriranom napadu na visokog predstavnika i OHR te pozvali na zatvaranje ureda. Ponovo se govorilo o potrebi povratka na “originalni Dejtonski mirovni sporazum”, a u vezi s prijenosom nadležnosti s entiteta na državu, radikalnim bošnjačkim političkim nastojanjima itd.

Bilo je riječi i o tome da su stranci preuzeli vlast u BiH.

– Sa visokim predstavnikjom teško ćemo na zelenu gradu, i ako država i kao narod. Treba podržati domaće političare koji su izabrani na demokratskim izborima u BiH da preuzmu odgovornost i za narod i državu – rekao je predsjednik NSRS-a Nedeljko Čubrilović.

Iz opozicije su podržali stavove o OHR-u, ali su naveli da je potrebno skupljati političke poene na ovoj priči jer se zaključci ranije nisu sprovodili, a da je SNSD u prošlosti podržavao odluke visokog predstavnika koje danas preispituju.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nakon cjelodnevne rasprave i dugog izlaganja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na čiju inicijativu je sazvana posebna sjednica izjasnit će se o sljedećih 10 zaključaka.

Predloženi zaključci o kojima će se glasati:

1. Narodna skupština RS-a konstatuje da su u skladu sa Aneksom 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, čiji potpisnik je i Republika Srpska, samo strane ugovornice nadležne da “traže postavljanje Visokog predstavnika … kako bi pomogao stranama u njihovim naporima da mobilišu te, po potrebi koordinišu aktivnostima organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog rješenja, izvršavajući navedene zadatke…“ Brojni visoki predstavnici su bezobzirno urušavali vladavinu prava, kršeći međunarodno i domaće pravo, ignorišući usko definisana ograničenja mandata dodijeljenog visokom predstavniku Aneksom 10.

2. Zanemarivanjem demokratskih i ustavnih procesa, kao i jasnih uslova Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik je, bez ikakvog pravnog ovlašćenja, nametnuo u BiH brojne zakone, kao i 105 amandmana na ustave entiteta. Visoki predstavnik je vršio vansudska kažnjavanja stotina građana BiH, poništavao odluke sudova, uključujući i odluke Ustavnog suda BiH, te donio naredbu kojom se zabranjuju bilo kakva postupanja u vezi sa osporavanjima odluka visokog predstavnika. Visoki predstavnik na drastičan način zanemaruje interese i prava konstitutivnih naroda, dajući neprihvatljive kvalifikacije i uvrede na račun čitavog srpskog naroda. Nelegalni i nepromišljeni diktati visokog predstavnika nanijeli su nemjerljivu štetu funkcionalnosti i političkoj kulturi BiH, urušavajući u velikoj mjeri poštovanje vladavine prava.
3. Narodna skupština RS-a konstatuje da se obaveza Republike Srpske kao strane ugovornice Aneksa 10. da sarađuje sa visokim predstavnikom, odnosi na aktivnosti usmjerene na sprovođenje Aneksa 10. uz poštovanje vladavine prava, Ustava BiH, te domaćeg i međunarodnog prava, a što obuhvata: prihvatanje ograničenja mandata definisanih Aneksom 10; prihvatanje činjenice da se nadležnost visokog predstavnika odnosi isključivo na tumačenje Aneksa 10; poštovanje i primjenu Ustava BiH, uključujući odredbe kojima se uređuju demokratski postupak donošenja zakona i garancije zaštite ljudskih prava građana BiH. Imajući u vidu značajna kršenja Aneksa 10. od strane visokih predstavnika nastala samovlasnim proširenjem ovlaštenja jasno određenih u Aneksu 10, kao i dugotrajnu praksu zanemarivanja vladavine prava i Ustava BiH od strane visokog predstavnika, RS ne pristaje na prihvatanje nezakonitih diktata visokog predstavnika.

4. Narodna skupština RS-a uvažava svakog predstavnika međunarodne zajednice koji iskreno želi da pomogne BiH. ipak, zbog elementarnog nepoštovanja vladavine prava u vidu kršenja Aneksa 10. kakvo je ispoljeno od strane svih visokih predstavnika, RS ne može prihvatiti nametanje bilo koje ličnosti za visokog predstavnika, podsjećajući da je postavljenje visokog predstavnika uslovljeno saglasnošću strana potpisnica Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma. S tim u vezi, Narodna skupština Republike Srpske smatra da su dosadašnja nominovanja, izbor i potvrđivanje visokog predstavnika suprotna Aneksu 10, nedovoljno transparentni, jer nije uvažavana neophodnost konsultacija i pribavljanja saglasnosti strana, kako je predviđeno Aneksom 10. Ovo predstavlja dovoljan osnov za odbacivanje bilo kog imenovanja visokog predstavnika 6bez procedure predviđene Aneksom 10.
5. Narodna skupština kao najviši organ Republike Srpske, strane potpisnice Aneksa 10. Sporazuma o sprovođenju civilnog dijela mirovnog rješenja, će obavijestiti strane potpisnice tog aneksa o ovim stavovima, a posebno s prijedlogom da se ukine visoki predstavnik i preispitaju odluke visokih predstavnika donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10.
6. Narodna skupština RS-a zadužuje Vladu Republike Srpske da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika koji su kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat.

7. Narodna skutpitina RS-a smatra da je sprovođenje civilnog dijela mirovnog sporazuma odavno postignuto, a da su prisustvo i aktivnosti Kancelarije visokog predstavnika već dugi niz godina ozbiljan teret napretku BiH i nespojivi su sa pojmom Ustava BiH, te predstavljaju prepreku pa njenom putu ka svropskim integracijama. Nakon 25 godina mira u BiH, krajnje je vrijeme da Kancelarija visokog predstavnika bude zatvorena i da odgovornost za budućnost i funkcionisanje BiH postane isključivo pravo i nadležnost naroda u BiH i njihovih političkih predstavnika, bez stranog uplitanja ili druge vrste ugrožavanja demokratskih procesa i mehanizama propisanih Ustavom BiH.
8. Narodna skupština RS-a konstatuje da protekom 25 godina od uspostavljanja mira u BiH nije bilo sukoba niti su oni mogući, prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 1 A Dejtonskog sporazuma. To potvrđuje i činjenica da je od prvobitnih 60 hiljada vojnika misije IFOR, koje je mijenjala ime u SFOR, već godinama u BiH samo ograničeni kontingent evropske misije EUFOR sa 600 vojnika.
9. Narodna skupština RS-a smatra da je konačno došlo vrijeme da Bosna i Hercegovina sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom koje je integralni dio pravnog sistema BiH. Ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija koja garantuje svakom narodu pravo na samopredjeljenje i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Paktom o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima, koji su po Aneksu 1. na Aneks 4, sastavni dio Ustava BiH, u kojima piše: “Svi NARODI imaju pravo na samoopredeljenje. Na osnovu ovog prava, oni slobodno određuju svoj politički status i slobodno obezbeđuju svoj ekonomski, socijalni i kulturni razvoj. Da bi postigli svoje ciljeve, svi NARODI mogu slobodno da raspolažu svojim bogatstvima i svojim prirodnim izvorima, bez štete po obaveze koje proističu iz međunarodne privredne saradnje, zasnovane na principu uzajamnog interesa i međunarodnog prava. Jedan NAROD ne može ni u kom slučaju da bude lišen svojih vlastitih sredstava za život. Države članice ovog pakta, uključujući tu i one države koje su odgovorne za upravljanje | nesamostalnim – teritorijama i teritorijama – pod starateljstvom, dužis su da pomažu ostnarsne prana Naroda na samoopredeljenje i da poštuju ono prano shodco odredbama Povelje Ujedinjenih nacija.”

10. Narodna skupština RS-a zadužuje Vladu Republike Srpske da formira ekspertske timove domaćih i stranih stručnjaka 32 svaku oblast, gdje je prenesena Nadležnost sa Republike Srpske, sa ciljem da izuči i pravno obrazloži prirodu kršenja Aneksa Dejtonskog sporazuma, a naročito Ustava BiH i predlaže procedure za donošenje u Republici Sriskoj povih zakona i akata kako bi se te nadležnosti ponovo uspostavile na nivou Republike Srpske, Sve to mora biti urađeno u skladu sa slovom Ustava BiH i Ustava RS-a.

Ranije danas, tokom rasprave i izlaganja, Milorad Dodik je za govornicom prijetio i vrijeđao, govorio o potrebi zatvaranja Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH te budućem otcjepljenju RS-a iz Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik istakao je da je, u svjetlu medijskih najava o novom visokom predstavniku, od izuzetnog značaja da se NSRS upozna o svim aspektima i posljedicama produžavanja mandata visokih predstavnika, te da blagovremeno zauzme stav o ovom važnom pitanju.

Iako je predsjedavajući Predsjedništva BiH, ponovo je osporavao državne institucije i državu BiH. Poručio je i kako OHR radi u interesu Bošnjaka koji priželjkuju ukidanje entiteta RS, a da visoki predstavnik favorizuje bošnjački narod.

Rekao je i kako smatra da BiH treba krenuti naprijed dalje bez OHR-a, ali da EU nekada pravi blamažu kao i OHR. Istakao je i da Hrvati u Federaciji BiH su za ukidanje OHR-a.

Tokom obraćanja Dodik je dosta govorio u šiframa, prenesenim značenjima, koristio se citatima, a na kraju je kazao da ne može otvoreno reći svoja saznanja, ali da će oni koji promišljaju politički znati zbog čega je današnja sjednica važna.

Ne navodeći na šta konkretno misli, Dodik je poručio da se u ponuđenim “zaključcima daje vrijeme dok ne krenu akcije”.

– Dolazim ovdje i predlažem akt o referendumu, makar to bio i moj posljednji čin – kazao je.

Poslanici u NSRS-u mahom su podržavali ove stavove te se također pridružili orkestriranom napadu na visokog predstavnika i OHR te pozvali na zatvaranje ureda. Ponovo se govorilo o potrebi povratka na “originalni Dejtonski mirovni sporazum”, a u vezi s prijenosom nadležnosti s entiteta na državu, radikalnim bošnjačkim političkim nastojanjima itd.

Bilo je riječi i o tome da su stranci preuzeli vlast u BiH.

– Sa visokim predstavnikjom teško ćemo na zelenu gradu, i ako država i kao narod. Treba podržati domaće političare koji su izabrani na demokratskim izborima u BiH da preuzmu odgovornost i za narod i državu – rekao je predsjednik NSRS-a Nedeljko Čubrilović.

Iz opozicije su podržali stavove o OHR-u, ali su naveli da je potrebno skupljati političke poene na ovoj priči jer se zaključci ranije nisu sprovodili, a da je SNSD u prošlosti podržavao odluke visokog predstavnika koje danas preispituju.