Znanstvenici su izrazili iznenađenje zbog brzine kojom se otpornost na antibiotike širi sa životinja na ljude, a novo istraživanje pokazalo je da se, po svemu sudeći, otpornost mikroorganizama na ključni lijek “Colistin” proširila s farme svinja u Kini i utjecala na ljude i životinjske vrste diljem svijeta.

Sve to se odigralo u samo nekoliko godina, prenosi Tanjug Glas Amerike.

“Colistin” je lijek koji se koristi kao posljednja šansa za spašavanje života ljudi, odnosno kada su svi ostali lijekovi nedjelotvorni.

“‘Colistin’ je bio malo korišten u bolnicama, a onda se pojavila zabrinutost zbog toksičnosti i sporednih učinaka. Poslije je većinom korišten kod svinja i pilića. Odnedavno, međutim, kako imamo sve manje lijekova, ljudi su postali zainteresiraniji za korištenje ‘Colistina’ i bio je upotrebljavan vrlo često u posljednjih pet do deset godina”, objašnjava Francois Balloux, direktor instituta za genetiku sa Sveučilištnog koledža u Londonu.

Čak i taj moćni antibiotik, međutim, gubi moć.

Smrtonosni patogeni kao što su E. Coli ili salmonela mogu mutirati i razviti otpornost na lijekove.

Najnovija studija koju je predvodio Balloux ustanovila je brzinu kojom se mutirani gen, koji stvara otpornost na “Colistin”, pojavio sredinom 2000-ih godina.

“Pojavio se samo jednom i prešao je najvjerojatnije sa svinja u Kini, da bi se proširio vrlo brzo po svijetu. Proširio se, također, na različite vrste i pogodio ljude. Sada ga možemo pronaći u većini glavnih patogena s kojima se suočavamo u bolnicama i nalazi se svuda”, navodi se u studiji.

Vodeća zdravstvena dužnosnica u Velikoj Britaniji Sally Davies upozorila je nedavno da otpornost na antibiotike može dovesti do “kraja moderne medicine”.

“Pomislite na najčešće operacije, carski rez, zamjenu kukova… One bi mogle biti mnogo rizičnije kada ne bismo imali djelotvorne antibiotike. Superbakterije ubijaju i ima ih sve više”, navodi Davies.

Znanstvenici rade na poboljšanju djelotvornosti postojećih lijekova, kao što je “Colistin”, kako bi im dali dodatnu moć protiv otpornih patogena.

Dugoročno gledano, istraživači kažu da su potrebne dodatne investicije u razvoj novih lijekova, uz to da se ponovo razmotre načini na koji se antibiotici koriste.

Znanstvenici su izrazili iznenađenje zbog brzine kojom se otpornost na antibiotike širi sa životinja na ljude, a novo istraživanje pokazalo je da se, po svemu sudeći, otpornost mikroorganizama na ključni lijek “Colistin” proširila s farme svinja u Kini i utjecala na ljude i životinjske vrste diljem svijeta.

Sve to se odigralo u samo nekoliko godina, prenosi Tanjug Glas Amerike.

“Colistin” je lijek koji se koristi kao posljednja šansa za spašavanje života ljudi, odnosno kada su svi ostali lijekovi nedjelotvorni.

“‘Colistin’ je bio malo korišten u bolnicama, a onda se pojavila zabrinutost zbog toksičnosti i sporednih učinaka. Poslije je većinom korišten kod svinja i pilića. Odnedavno, međutim, kako imamo sve manje lijekova, ljudi su postali zainteresiraniji za korištenje ‘Colistina’ i bio je upotrebljavan vrlo često u posljednjih pet do deset godina”, objašnjava Francois Balloux, direktor instituta za genetiku sa Sveučilištnog koledža u Londonu.

Čak i taj moćni antibiotik, međutim, gubi moć.

Smrtonosni patogeni kao što su E. Coli ili salmonela mogu mutirati i razviti otpornost na lijekove.

Najnovija studija koju je predvodio Balloux ustanovila je brzinu kojom se mutirani gen, koji stvara otpornost na “Colistin”, pojavio sredinom 2000-ih godina.

“Pojavio se samo jednom i prešao je najvjerojatnije sa svinja u Kini, da bi se proširio vrlo brzo po svijetu. Proširio se, također, na različite vrste i pogodio ljude. Sada ga možemo pronaći u većini glavnih patogena s kojima se suočavamo u bolnicama i nalazi se svuda”, navodi se u studiji.

Vodeća zdravstvena dužnosnica u Velikoj Britaniji Sally Davies upozorila je nedavno da otpornost na antibiotike može dovesti do “kraja moderne medicine”.

“Pomislite na najčešće operacije, carski rez, zamjenu kukova… One bi mogle biti mnogo rizičnije kada ne bismo imali djelotvorne antibiotike. Superbakterije ubijaju i ima ih sve više”, navodi Davies.

Znanstvenici rade na poboljšanju djelotvornosti postojećih lijekova, kao što je “Colistin”, kako bi im dali dodatnu moć protiv otpornih patogena.

Dugoročno gledano, istraživači kažu da su potrebne dodatne investicije u razvoj novih lijekova, uz to da se ponovo razmotre načini na koji se antibiotici koriste.