Uoči 18. Evropskog dana posvećenog racionalnoj upotrebi antibiotika koji se danas obilježava, Evropska unija pojačava napore da podigne svijest o tom problemu i postavi ga kao prioritet u zemljama članicama.

Antimikrobna rezistencija svake godine odnese 25.000 života u EU, a širom svijeta 700.000. Procjenjuje se da će do 2050. godine biti češći uzrok smrti nego kancer, osim ako se ne preduzmu neke drastične mjere.

Najznačajniji dio napora EU da riješi taj problem je zaustavljanje neodgovorne upotrebe antibiotika. Njihovo prekomjerno korišćenje ubrzava razvijanje otpornih vrsta bakterija i smanjuje efikasnost lijekova, što prema mišljenju stručnjaka ugrožava osnove medicinskog sistema.

Evropska potrošačka organizacija (BEUC) procjenjuje da problem otpornosti na antibiotike raste takvom brzinom da bi čak i uobičajene infekcije mogle da postanu smrtonosne u narednih 20 godina, prenosi portal EurActiv.

BEUC je saopštio da će terapije kao što su transplatacija matičnih ćelija ili koštane srži, hemoterapija i druge terapije koje slabe imuni sistem, na primjer za reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, biti nemoguće bez antibiotika.

Upotreba antimikrobnih lijekova, uključujući antibiotike, na životinjskim farmama jedan je od glavnih uzroka povećanja otpornosti.

Životinjama se često daju antibiotici iz preventivnih razloga, a ne zato što su bolesne.

Generalna direktorka Evropske potrošačke organizacije Monik Gojens izjavila je da važeći propisi dozvoljavaju da zdrave kokoške, svinje ili krave mogu da dobiju antibiotike na isključivo preventivnoj osnovi.

Davanje antibiotika životinjama doprinosi razvoju otpornih vrsta bakterija koje mogu preko lanca ishrane da se prenesu na čovjeka, na primjer preko đubriva ili konzumiranjem zaraženog mesa.

Gojens je rekla da nerješavanje tog uzroka rasta otpornosti na antibiotike može da vrati društvo u vrijeme prije razvoja moderne medicine.

“Ako se nastave ove štetne prakse, otpornost na antibiotike će uskoro doći do tačke bez povratka i benigne povrede opet mogu postati smrtonosne”, upozorila je Gojens.

Uprkos većoj svijesti kolika je to opasnost po zdravlje, procjenjuje se da će između 2020. i 2030. davanje tih lijekova stoci porasti za 67 odsto.

Evropska potrošačka organizacija je 2013/14. godine sprovela istraživanje u devet evropskih zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Španija, Švedska, Švicarska i Holandija), kojim je utvrđeno da je do 70 odsto uzoraka mesnih proizvoda bilo zaraženo bakterijom otpornom na antibiotike. Neke vrste bakterija nađenih u uzorcima bile su otporne na nekoliko različitih lijekova.

EU je u junu 2017. usvojila akcioni plan za suzbijanje antimikrobne rezistencije, čiji je cilj prikupljanje podataka i postavljanje “mjerljivih ciljeva” kako bi se smanjilo prisustvo otpornih bakterija kod stoke i da bi se obezbijedila što efikasnija upotreba antibiotika kod ljudi.

“Borba protiv rezistencije je jaka koliko i najslabija karika. Superbakterije prelaze granice. Tako da efekti uzornih mjera jedne zemlje mogu biti umanjeni ako susjedna članica ne djeluje. Zato su hitno potrebna pravila za cijelu EU kako bi se smanjila nepravilna upotreba veterinarskih antibiotika”, ocijenila je Gojens.

Pored zdravstvenih implikacija masovne otpornosti na antibiotike, stručnjaci predviđaju da će taj problem, ako se ne reaguje, do 2050. koštati svjetsku ekonomiju kao i finansijski krah 2008. godine.

Uoči 18. Evropskog dana posvećenog racionalnoj upotrebi antibiotika koji se danas obilježava, Evropska unija pojačava napore da podigne svijest o tom problemu i postavi ga kao prioritet u zemljama članicama.

Antimikrobna rezistencija svake godine odnese 25.000 života u EU, a širom svijeta 700.000. Procjenjuje se da će do 2050. godine biti češći uzrok smrti nego kancer, osim ako se ne preduzmu neke drastične mjere.

Najznačajniji dio napora EU da riješi taj problem je zaustavljanje neodgovorne upotrebe antibiotika. Njihovo prekomjerno korišćenje ubrzava razvijanje otpornih vrsta bakterija i smanjuje efikasnost lijekova, što prema mišljenju stručnjaka ugrožava osnove medicinskog sistema.

Evropska potrošačka organizacija (BEUC) procjenjuje da problem otpornosti na antibiotike raste takvom brzinom da bi čak i uobičajene infekcije mogle da postanu smrtonosne u narednih 20 godina, prenosi portal EurActiv.

BEUC je saopštio da će terapije kao što su transplatacija matičnih ćelija ili koštane srži, hemoterapija i druge terapije koje slabe imuni sistem, na primjer za reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, biti nemoguće bez antibiotika.

Upotreba antimikrobnih lijekova, uključujući antibiotike, na životinjskim farmama jedan je od glavnih uzroka povećanja otpornosti.

Životinjama se često daju antibiotici iz preventivnih razloga, a ne zato što su bolesne.

Generalna direktorka Evropske potrošačke organizacije Monik Gojens izjavila je da važeći propisi dozvoljavaju da zdrave kokoške, svinje ili krave mogu da dobiju antibiotike na isključivo preventivnoj osnovi.

Davanje antibiotika životinjama doprinosi razvoju otpornih vrsta bakterija koje mogu preko lanca ishrane da se prenesu na čovjeka, na primjer preko đubriva ili konzumiranjem zaraženog mesa.

Gojens je rekla da nerješavanje tog uzroka rasta otpornosti na antibiotike može da vrati društvo u vrijeme prije razvoja moderne medicine.

“Ako se nastave ove štetne prakse, otpornost na antibiotike će uskoro doći do tačke bez povratka i benigne povrede opet mogu postati smrtonosne”, upozorila je Gojens.

Uprkos većoj svijesti kolika je to opasnost po zdravlje, procjenjuje se da će između 2020. i 2030. davanje tih lijekova stoci porasti za 67 odsto.

Evropska potrošačka organizacija je 2013/14. godine sprovela istraživanje u devet evropskih zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Španija, Švedska, Švicarska i Holandija), kojim je utvrđeno da je do 70 odsto uzoraka mesnih proizvoda bilo zaraženo bakterijom otpornom na antibiotike. Neke vrste bakterija nađenih u uzorcima bile su otporne na nekoliko različitih lijekova.

EU je u junu 2017. usvojila akcioni plan za suzbijanje antimikrobne rezistencije, čiji je cilj prikupljanje podataka i postavljanje “mjerljivih ciljeva” kako bi se smanjilo prisustvo otpornih bakterija kod stoke i da bi se obezbijedila što efikasnija upotreba antibiotika kod ljudi.

“Borba protiv rezistencije je jaka koliko i najslabija karika. Superbakterije prelaze granice. Tako da efekti uzornih mjera jedne zemlje mogu biti umanjeni ako susjedna članica ne djeluje. Zato su hitno potrebna pravila za cijelu EU kako bi se smanjila nepravilna upotreba veterinarskih antibiotika”, ocijenila je Gojens.

Pored zdravstvenih implikacija masovne otpornosti na antibiotike, stručnjaci predviđaju da će taj problem, ako se ne reaguje, do 2050. koštati svjetsku ekonomiju kao i finansijski krah 2008. godine.