Osam osuđenih za krivično djelo ratni zločin na kaznu do jedne godine u Bosni i Hercegovini, zamijenilo je, u posljednjih pet godina, zatvorsku novčanom kaznom, prema podacima koje je prikupila novinarka Marija Arnautović, što su slučajevi koji frustriraju žrtve i njihove porodice.
Tri rješenja o zamjeni zatvorske za novčanu kaznu su donesena pred Sudom Bosne i Hercegovine, po dva pred kantonalnim sudovima u Zenici i Bihaću i jedno pred Osnovnim sudom u Brčko Distriktu. Osam osuđenika za ratne zločine kupilo je slobodu za nešto manje od 150.000 eura, ili za 50 eura po danu.
Sudinica Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho protivi se otkupljivanju zatvorska kazne novcem. Ona kaže da se to naročito ne bi smjelo dopuštati u presudama koje se odnose na ratne zločine, ali su zakonodavci sudijama u Bosni i Hercegovini takve norme nametnuli, ne dajući im mogućnost izbora.
– Sada imamo slučajeve da oni koji imaju novac [u nekim slučajevima] ne moraju ići u zatvor – rekla je Kreho Al Jazeeri.
– To je nekorektno.
Praksa otkupa zatvorske kazne je neprihvatljiva i za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Glasnogovornik Boris Grubešić rekao je da se Tužilaštvo BiH načelno zalaže za strožiju kaznenu politiku, naročito u predmetima ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije.
Otkup zatvora
Prema postojećem krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, sudovi su u obavezi da kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osuđenog, zamijene novčanom kaznom, odnosno ako je takav zahtjev podnesen sud nema zakonsku mogućnost da ga odbije.
U praksi bosanskohercegovačkih sudova zatvorske kazne do godinu dana najčešće se izriču za lakše tjelesne povrede, za krađe u manjem iznosu, saobraćajna krivična djela, nesavjestan rad, zaključenje štetnog ugovora, privredne prestupe… Problem nastaje u slučajevima kazni za ratne zločine protiv čovječnosti.
Bosanskohercegovačke sudije ranije su imale mogućnost prihvatiti ili odbiti zahtjev za zamjenu zatvorske kazne novčanom, ali je naknadnom izmjenom Krivičnog zakona BiH sudijama ukinuta mogućnost izbora.
Od 2017. godine u Krivični zakon BiH uvedeni su izuzeci za djela za koja se ne može primjenjivati institute zamjene zatvorske novčanom kaznom, ali se izuzeci ne odnose na ratne zločine.
– Potpuno je nevjerovatno koliko zakonodavci nemaju empatije prema žrtvama ratnih zločina – kaže Marija Arnautović.
Za djela koja se u Bosni i Hercegovini ne može primijeniti institut zamjene zatvorske novčanom kaznom su djela protiv integriteta Bosne i Hercegovina i terorizma, finansiranja terorističkih aktivnosti, javno poticanje na terorističke aktivnosti, obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti, organizovanja terorističke grupe. Parlament Bosne i Hercegovine, međutim, odbio je ukinuti i mogućnost zamjene kazne zatvora novčanom kaznom za presude u slučaju ratnih zločina.
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine nije odmah odgovorilo na upit Al Jazeere o spremnosti da se u Bosni i Hercegovini ukine mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu kaznu i u slučajevima kao što su ratni zločini.
Više od 1.000 optuženih za ratne zločine
Prema Adrijani Hanušić-Bećirović, višoj pravnoj savjetnici organizacije TRIAL International, adekvatno sankcionisanje počinjenih ratnih zločina trebalo bi da ima funkciju pružanja satisfakcije, kao mjere reparacije zagarantovane međunarodnim standardima, kako žrtvama koje imaju status oštećenog lica u određenom krivičnom postupku, tako i široj zajednici žrtava i svjedoka zločina.
U nekim slučajevima u Bosni i Hercegovini presude ne postižu taj efekt.
Omogućavanjem pravosnažno osuđenim zločincima da posredstvom novca izbjegnu služenje izrečene kazne zatvora ugrožava se proces rehabilitacije žrtava i negativno utiče na proces pomirenja.
– Institut otkupa kazni u određenim slučajevima ugrožava ciljeve zbog kojih su uspostavljene kaznenih politika, među kojima je društvena osuda počinjenih djela, prevencija njihovog ponavljanja i jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem – kaže za Al Jazeeru Hanušić-Bećirović.
– Ovo šalje lošu poruku žrtvama ratnih zločina, uzrokuje osjećaj frustracije, nemoći i razočarenja. Podriva se njihovo povjerenje u pravosudni sistem i u društvenu zajednicu koja je posredstvom zakonodavnih tijela omogućila ovakvu praksu – kaže Hanušić-Bećirović.
Takvim praksama se, dodaje, zapravo sugerira da čak i oni koji su počinili najteže zločine i uništili živote drugih osoba, porodica, pa i zajednica, imaju mogućnost da, ukoliko raspolažu potrebnim sredstvima, kupe svoju slobodu i izbjegnu adekvatnu sankciju za gnusna djela koja su počinili.
U Tužilaštvu BiH, u Posebnom odjelu za ratne zločine u prethodnih 19 godina postojanja, podignute su optužnice protiv više od 1.000 optuženih, pravomoćno su okončani predmeti protiv nekoliko stotina optuženih.
Grubešić kaže da su “prilično rijetke kazne za ratne zločine, u trajanju manjem od pet godina zatvora”.
Hanušić-Bećirović se zalaže da se posredstvom izmjena i dopuna krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini onemogući praksa zamjene kazne zatvora novčanom kaznom u predmetima koji se odnose na krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Uz to, upozorava kako je “vrijeme da preispitamo ovakvu praksu i povodom nekih drugih krivičnih djela, poput rodno zasnovanog nasilja”.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
