Utvrđivanje Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću u Republici Srpskoj samo je nastavak pravnog haosa, koji ovaj entitet provodi u posljednje vrijeme s ciljem suspendovanja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Oduzimanje i uzurpiranje ustavne nadležnosti države Bosne i Hercegovine te stvaranje stepena pravne nesigurnosti predstavlja pravnu secesiju i napad na ustavni poredak BiH s obzirom na to da je u Ustavu definisano da država može preuzeti nadležnosti od entiteta, ali entiteti od države – ne.

Nastavak ovakvog djelovanja Narodne skupštine Republike Srpske u ovom polju donijet će nove posljedice političarima, ali i građanima ovog entiteta.

Zakon o VSTV-u BiH donijela je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, koja je prema Ustavu Bosne i Hercegovine vrhovno zakonodavno tijelo.

Zakoni koje donese Parlamentarna skupština BiH niži nivoi vlasti moraju poštovati i provoditi, a ne mogu ih mijenjati, dopunjavati ili stavljati van pravne snage. Prema tome, eventualno donošenje entitetskog zakona o VSTV-u RS bilo bi suprotno Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i suprotno hijerarhiji pravnih akata, koja je dio demokratskog principa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić ističe da bi eventualno formiranje VSTV-a RS imalo za posljedicu pravnu nesigurnost koja bi prerasla u pravni haos.

– Jedina zakonita imenovanja sudija i tužilaca i dalje bi mogao da vrši samo VSTV BiH, a sva eventualna imenovanja od neustavnog i nezakonitog entitetskog VSTV-a RS u pravnom prometu ne bi imala pravnu snagu. Patriotske snage imaju spreman pravni odgovor, a institucije države Bosne i Hercegovine će biti zaštićene od pravnog nasilja i nasrtaja vlasti entiteta RS. Međutim, najveću štetu ovakim odnosom prema njima od njihove vlasti imaju građani entiteta RS, čija prava, obaveze i funkcionisanje pravnog prometa mogu biti dovedeni u stanje pravnog haosa – zaključio je Pivić.

Nacrt zakona o VSTS-u RS-a je dostavljen predsjedniku Narodne skupštine Nedeljku Čubriloviću sa zahtjevom da bude uvršten u dnevni red iduće redovne sjednice koja je zakazana za 8. februar.

Prema predloženom nacrtu, VSTS RS-a treba da ima 11 članova od čega se četiri biraju iz reda sudija, četiri iz reda tužilaca u RS-u, a po jednog člana biraju Vlada, Narodna skupština i Advokatska komora RS.

Utvrđivanje Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću u Republici Srpskoj samo je nastavak pravnog haosa, koji ovaj entitet provodi u posljednje vrijeme s ciljem suspendovanja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Oduzimanje i uzurpiranje ustavne nadležnosti države Bosne i Hercegovine te stvaranje stepena pravne nesigurnosti predstavlja pravnu secesiju i napad na ustavni poredak BiH s obzirom na to da je u Ustavu definisano da država može preuzeti nadležnosti od entiteta, ali entiteti od države – ne.

Nastavak ovakvog djelovanja Narodne skupštine Republike Srpske u ovom polju donijet će nove posljedice političarima, ali i građanima ovog entiteta.

Zakon o VSTV-u BiH donijela je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, koja je prema Ustavu Bosne i Hercegovine vrhovno zakonodavno tijelo.

Zakoni koje donese Parlamentarna skupština BiH niži nivoi vlasti moraju poštovati i provoditi, a ne mogu ih mijenjati, dopunjavati ili stavljati van pravne snage. Prema tome, eventualno donošenje entitetskog zakona o VSTV-u RS bilo bi suprotno Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i suprotno hijerarhiji pravnih akata, koja je dio demokratskog principa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić ističe da bi eventualno formiranje VSTV-a RS imalo za posljedicu pravnu nesigurnost koja bi prerasla u pravni haos.

– Jedina zakonita imenovanja sudija i tužilaca i dalje bi mogao da vrši samo VSTV BiH, a sva eventualna imenovanja od neustavnog i nezakonitog entitetskog VSTV-a RS u pravnom prometu ne bi imala pravnu snagu. Patriotske snage imaju spreman pravni odgovor, a institucije države Bosne i Hercegovine će biti zaštićene od pravnog nasilja i nasrtaja vlasti entiteta RS. Međutim, najveću štetu ovakim odnosom prema njima od njihove vlasti imaju građani entiteta RS, čija prava, obaveze i funkcionisanje pravnog prometa mogu biti dovedeni u stanje pravnog haosa – zaključio je Pivić.

Nacrt zakona o VSTS-u RS-a je dostavljen predsjedniku Narodne skupštine Nedeljku Čubriloviću sa zahtjevom da bude uvršten u dnevni red iduće redovne sjednice koja je zakazana za 8. februar.

Prema predloženom nacrtu, VSTS RS-a treba da ima 11 članova od čega se četiri biraju iz reda sudija, četiri iz reda tužilaca u RS-u, a po jednog člana biraju Vlada, Narodna skupština i Advokatska komora RS.