Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona tokom prošle godine zaprimilo je ukupno 36 presuda općinskih sudova za izvršavanje alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi, od kojih je 17 i realizirano tokom 2023. godine, potvrdila je Feni pomoćnica ministra za pravosuđe tog kantona Amila Begagić.

Alternativna krivična sankcija rad za opće dobro na slobodi, podsjeća, obaveza je koja proizilazi iz propisa Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a u tom se kantonu realizira već 16 godina.

“Ministarstvo je i u toku prošle godine nastavilo uspješnu praksu u izvršenju alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi, u toku koje smo zaprimili 36 presuda na izvršenje. Kazna rada u javnom interesu, kao alternativna sankcija, omogućava kažnjavanje van zatvora a da se postigne opća svrha krivično pravnih sankcija”, ističe pomoćnica Begagić.

Tu se, napominje, podrazumijeva da se kod pojedinačnog izvršioca ostvari svrha kažnjavanja i vaspitno djeluje kako bi razmislio o štetnosti svog ponašanja te da ne bi ponovio djelo, a s posebnim naglaskom na činjenicu da se time spriječava isključenje osuđene osobe iz društva i porodice.

Time se, naglašava, čuva i sama porodica, kao nukleus zdravog društva.

“Izvršenje kazne rada za opće dobro na slobodi u javnom interesu pomaže da se spriječi pretrpanost zatvora te time očuvaju osnovni standardi koje zatvori moraju imati, kao i da se spriječi međusobni loš uticaj osuđenih osoba u zatvoru. Posmatrajući izvršenje alternativne sankcije i s finansijskog aspekta, uštede su, kako iz perspektive poslodavca tako i iz perspektive budžeta FBiH, više nego značajne. Uzimajući u obzir da se jedan dan zatvora, u skladu sa KZFBiH, zamjenjuje novčanim iznosom od oko 100 KM, a da je u 17 izvršenih presuda u 2023. godini izrečeno ukupno 2.910 dana zatvora, time je i ušteda za budžet FBiH u minimalnom iznosu bila 291.000 KM”, objašnjava Begagić.

U tih, 17 izvršenih presuda, izrečeno je 805 radnih dana rada za opće dobro na slobodi, a što predstavlja i uštedu za poslodavce u minimalnom iznosu od 22.540 KM.

“Iskustva sudova u ZDK-u su različita. Općinski sudovi u Zenici, Kaknju, Visokom, Maglaju i Tešnju donosili su presude kojima je izricana ova alternativna krivična sankcija, dok ostali sudovi u kantonu nisu donosili ovakve presude. U cilju stvaranja povoljnijih uslova za izvršavanje navedene sankcije na području kantona, jedan od prioriteta ovog ministarstva u daljem radu bit će da dodatno animiraa sve sudove u našem kantonu na izricanje ove alternativne krivične sankcije”, najavljuje Begagić.

Tokom prošle godine, dodaje, provođene su i aktivnosti na revidiranju poslodavaca te su potpisali ugovore s novih pet poslodavaca s područja tog kantona, a u planu je i proširivanje potencijalnih poslodavaca na širi spektar organizacija.

Ministarstvo, prije početka implementacije rada za opće dobro na slobodi, organizira obuku za nove povjerenike, a što su radili i tokom 2023 godine.

Ciljevi i motivi koji će biti prioriteti i u daljnjem radu tog ministarstva bit će stvaranje povoljnijih uslova za vraćanje duga zajednici osuđenih osoba, razvijanje radnih navika kroz izvršenje sankcije uz očuvanje porodice, pozitivna iskustva poslodavaca, podizanje svijesti stručne i opće javnosti o značaju te sankcije.

Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskog kantona tokom prošle godine zaprimilo je ukupno 36 presuda općinskih sudova za izvršavanje alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi, od kojih je 17 i realizirano tokom 2023. godine, potvrdila je Feni pomoćnica ministra za pravosuđe tog kantona Amila Begagić.

Alternativna krivična sankcija rad za opće dobro na slobodi, podsjeća, obaveza je koja proizilazi iz propisa Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a u tom se kantonu realizira već 16 godina.

“Ministarstvo je i u toku prošle godine nastavilo uspješnu praksu u izvršenju alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi, u toku koje smo zaprimili 36 presuda na izvršenje. Kazna rada u javnom interesu, kao alternativna sankcija, omogućava kažnjavanje van zatvora a da se postigne opća svrha krivično pravnih sankcija”, ističe pomoćnica Begagić.

Tu se, napominje, podrazumijeva da se kod pojedinačnog izvršioca ostvari svrha kažnjavanja i vaspitno djeluje kako bi razmislio o štetnosti svog ponašanja te da ne bi ponovio djelo, a s posebnim naglaskom na činjenicu da se time spriječava isključenje osuđene osobe iz društva i porodice.

Time se, naglašava, čuva i sama porodica, kao nukleus zdravog društva.

“Izvršenje kazne rada za opće dobro na slobodi u javnom interesu pomaže da se spriječi pretrpanost zatvora te time očuvaju osnovni standardi koje zatvori moraju imati, kao i da se spriječi međusobni loš uticaj osuđenih osoba u zatvoru. Posmatrajući izvršenje alternativne sankcije i s finansijskog aspekta, uštede su, kako iz perspektive poslodavca tako i iz perspektive budžeta FBiH, više nego značajne. Uzimajući u obzir da se jedan dan zatvora, u skladu sa KZFBiH, zamjenjuje novčanim iznosom od oko 100 KM, a da je u 17 izvršenih presuda u 2023. godini izrečeno ukupno 2.910 dana zatvora, time je i ušteda za budžet FBiH u minimalnom iznosu bila 291.000 KM”, objašnjava Begagić.

U tih, 17 izvršenih presuda, izrečeno je 805 radnih dana rada za opće dobro na slobodi, a što predstavlja i uštedu za poslodavce u minimalnom iznosu od 22.540 KM.

“Iskustva sudova u ZDK-u su različita. Općinski sudovi u Zenici, Kaknju, Visokom, Maglaju i Tešnju donosili su presude kojima je izricana ova alternativna krivična sankcija, dok ostali sudovi u kantonu nisu donosili ovakve presude. U cilju stvaranja povoljnijih uslova za izvršavanje navedene sankcije na području kantona, jedan od prioriteta ovog ministarstva u daljem radu bit će da dodatno animiraa sve sudove u našem kantonu na izricanje ove alternativne krivične sankcije”, najavljuje Begagić.

Tokom prošle godine, dodaje, provođene su i aktivnosti na revidiranju poslodavaca te su potpisali ugovore s novih pet poslodavaca s područja tog kantona, a u planu je i proširivanje potencijalnih poslodavaca na širi spektar organizacija.

Ministarstvo, prije početka implementacije rada za opće dobro na slobodi, organizira obuku za nove povjerenike, a što su radili i tokom 2023 godine.

Ciljevi i motivi koji će biti prioriteti i u daljnjem radu tog ministarstva bit će stvaranje povoljnijih uslova za vraćanje duga zajednici osuđenih osoba, razvijanje radnih navika kroz izvršenje sankcije uz očuvanje porodice, pozitivna iskustva poslodavaca, podizanje svijesti stručne i opće javnosti o značaju te sankcije.