Posljednja odluka Ustavnog suda BiH, donesena je početkom februara, po kojoj se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Nakon toga je Skupština RS, u ponedjeljak (17. februar), na posebnoj sjednici, donijela je zaključke, u kojima, između ostalog, je proklamovana obustava rada predstavnika RS u organima Bosne i Hercegvoine do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Istovremeno, Dodik je optužio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da je ‘prešutio’ imenovanje Angelike Nussberger, nove strane sutkinje u Ustavni sud BiH, koju je, podsjetimo, imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Dodik je nakon toga Parlamentu BiH sa drugim predstavnicima političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) i HDZ-om podnio Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH. Posle čega zahtjev odlazi u redovnu proceduru.

Kako se navodi, ukinuti član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske. Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu osporene odredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu.

Od Narodne skupštine Republike Srpske zatraženo je 29. oktobra 2019. godine da dostavi odgovor na zahtjev. Narodna skupština je odgovor dostavila 2. decembra 2019. godine.

Ustavni sud je zaključi da je osporena odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, protivna Ustavu BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević i sudija Miodrag Simović su dali izjavu o neslaganju s odlukom većine.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Posljednja odluka Ustavnog suda BiH, donesena je početkom februara, po kojoj se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Nakon toga je Skupština RS, u ponedjeljak (17. februar), na posebnoj sjednici, donijela je zaključke, u kojima, između ostalog, je proklamovana obustava rada predstavnika RS u organima Bosne i Hercegvoine do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Istovremeno, Dodik je optužio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da je ‘prešutio’ imenovanje Angelike Nussberger, nove strane sutkinje u Ustavni sud BiH, koju je, podsjetimo, imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Dodik je nakon toga Parlamentu BiH sa drugim predstavnicima političkih stranaka iz Republike Srpske (RS) i HDZ-om podnio Prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH. Posle čega zahtjev odlazi u redovnu proceduru.

Kako se navodi, ukinuti član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske. Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu osporene odredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu.

Od Narodne skupštine Republike Srpske zatraženo je 29. oktobra 2019. godine da dostavi odgovor na zahtjev. Narodna skupština je odgovor dostavila 2. decembra 2019. godine.

Ustavni sud je zaključi da je osporena odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, protivna Ustavu BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević i sudija Miodrag Simović su dali izjavu o neslaganju s odlukom većine.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.