Javne nabavke odavno su najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini i način za izvlačenje budžetskog novca, koji ne poznaje javni interes bh. građana. To pokazuju i primjeri nabavke medicinske opreme i respiratora tokom pandemije koronavirusa, kada je većina institucija radila van Zakona o javnim nabavkama, javlja BHRT.

Više od 500 javnih nabavki zabilježeno je tokom pandemije u Bosni i Hercegovini. Niti jedna nije provedena po zakonu. Da su neefikasne, netransparentne i diskriminirajuće za učesnike u postupku, smatraju u Fondu otvoreno društvo BiH. Njihova istraživanja pokazala su, između ostalog, da osam od deset privrednika koji učestvuju u postupcima javnih nabavki smatraju da je prisutna korupcija u ovoj oblasti i da se poslovi namještaju unaprijed.

• Pa smo bili svjedoci nabavki fontana, nabavki automobila, izgradnje zgrada, nabavki toplih i hladnih napitaka, nabavki slava i proslava – kaže Mervan Miraščija, Fond otvoreno društvo BiH.

• Kada je proglašena pandemija tada su političari i predstavnici institucija u BiH to shvatili kao poziv da oni krenu bjesomučno da troše naše pare bez ikakve kontrole – navodi Eldin Karić, ravnatelj Antikorupcijske mreže „Account“.

Većina javnih nabavki u vrijeme pandemije koronavirusa vršena je bez odluke o pokretanju postupaka, direktnim sporazumom ili pregovaračkim postupkom bez objave javnog poziva, tvrde u Fondu otvoreno društvo.

• Prvobitna tumačenja Agencije za javne nabavke da javna nabavka može biti izuzeta od primjene Zakona u situacijama krajnje hitnosti većina institucija je shvatila kao odriješene ruke da uopšte ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama – tvrde iz Transparency Internationala. To pokazuju primjeri poput nabavke respiratora i medicinske opreme.

Ivana Korajlić, Transparency International BiH kaže da je tu bila i zloupotreba takođe i pregovaračkih postupaka bez objave.

• Mi smo podnijeli i krivične prijave u određenim slučajevima, posebno kada govorimo o nabavkama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske gdje su sklopili ugovore sa nekvalifilkovanim ponuđačima – ističe ona.

Iz Agencije za javne nabavke BiH kažu da je Zakon o javnim nabavkama čitavo vrijeme pandemije u primjeni, ni u jednom momentu nije suspendovan, niti je donesena bilo kakva odluka ili drugi propis kojim se Zakon suspenduje.

O nabavci respiratora u Federaciji BiH i pokretnoj bolnici u Republici Srpskoj detaljan izvještaj od Uprave za indirektno oporezivanje BiH zatražila je Privremena istražna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

• Po kojim cijenama i koje količine respiratora su ušle u Bosnu i Hercegovinu od strane pojedinih povlaštenih preduzeća koji su, tako da kažem, po sistemu uzorka isplivali na površinu – navodi Branislav Borenović, Privremeno istražno povjerenstvo ZD PSBiH.

Dok se još čeka na konkretne odgovore, sa druge strane krivičnu odgovornost sistem javnih nabavki na nivou Bosne i Hercegovine i u Federaciji BiH i ne prepoznaje. U Republici Srpskoj zakonom jesu predviđena dva krivična djela: zloupotreba u javnim nabavkama i posredovanje u dobijanju poslova u javnim nabavkama. No, procjene su da Bosna i Hercegovina godišnje u sistemu javnih nabavki gubi od 300 do 500 miliona maraka. Pitanje je stoga, koliko ih je još izgubljeno tokom pandemije?

Javne nabavke odavno su najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini i način za izvlačenje budžetskog novca, koji ne poznaje javni interes bh. građana. To pokazuju i primjeri nabavke medicinske opreme i respiratora tokom pandemije koronavirusa, kada je većina institucija radila van Zakona o javnim nabavkama, javlja BHRT.

Više od 500 javnih nabavki zabilježeno je tokom pandemije u Bosni i Hercegovini. Niti jedna nije provedena po zakonu. Da su neefikasne, netransparentne i diskriminirajuće za učesnike u postupku, smatraju u Fondu otvoreno društvo BiH. Njihova istraživanja pokazala su, između ostalog, da osam od deset privrednika koji učestvuju u postupcima javnih nabavki smatraju da je prisutna korupcija u ovoj oblasti i da se poslovi namještaju unaprijed.

• Pa smo bili svjedoci nabavki fontana, nabavki automobila, izgradnje zgrada, nabavki toplih i hladnih napitaka, nabavki slava i proslava – kaže Mervan Miraščija, Fond otvoreno društvo BiH.

• Kada je proglašena pandemija tada su političari i predstavnici institucija u BiH to shvatili kao poziv da oni krenu bjesomučno da troše naše pare bez ikakve kontrole – navodi Eldin Karić, ravnatelj Antikorupcijske mreže „Account“.

Većina javnih nabavki u vrijeme pandemije koronavirusa vršena je bez odluke o pokretanju postupaka, direktnim sporazumom ili pregovaračkim postupkom bez objave javnog poziva, tvrde u Fondu otvoreno društvo.

• Prvobitna tumačenja Agencije za javne nabavke da javna nabavka može biti izuzeta od primjene Zakona u situacijama krajnje hitnosti većina institucija je shvatila kao odriješene ruke da uopšte ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama – tvrde iz Transparency Internationala. To pokazuju primjeri poput nabavke respiratora i medicinske opreme.

Ivana Korajlić, Transparency International BiH kaže da je tu bila i zloupotreba takođe i pregovaračkih postupaka bez objave.

• Mi smo podnijeli i krivične prijave u određenim slučajevima, posebno kada govorimo o nabavkama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske gdje su sklopili ugovore sa nekvalifilkovanim ponuđačima – ističe ona.

Iz Agencije za javne nabavke BiH kažu da je Zakon o javnim nabavkama čitavo vrijeme pandemije u primjeni, ni u jednom momentu nije suspendovan, niti je donesena bilo kakva odluka ili drugi propis kojim se Zakon suspenduje.

O nabavci respiratora u Federaciji BiH i pokretnoj bolnici u Republici Srpskoj detaljan izvještaj od Uprave za indirektno oporezivanje BiH zatražila je Privremena istražna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

• Po kojim cijenama i koje količine respiratora su ušle u Bosnu i Hercegovinu od strane pojedinih povlaštenih preduzeća koji su, tako da kažem, po sistemu uzorka isplivali na površinu – navodi Branislav Borenović, Privremeno istražno povjerenstvo ZD PSBiH.

Dok se još čeka na konkretne odgovore, sa druge strane krivičnu odgovornost sistem javnih nabavki na nivou Bosne i Hercegovine i u Federaciji BiH i ne prepoznaje. U Republici Srpskoj zakonom jesu predviđena dva krivična djela: zloupotreba u javnim nabavkama i posredovanje u dobijanju poslova u javnim nabavkama. No, procjene su da Bosna i Hercegovina godišnje u sistemu javnih nabavki gubi od 300 do 500 miliona maraka. Pitanje je stoga, koliko ih je još izgubljeno tokom pandemije?